RPA

”…. a vama je dato samo malo znanja.”

Qur'an, prijevod značenja El-Isra, 85.

 

Boris Johnson, Premijer Velike Britanije je završio svoj govor, na Generalnoj skupštini UN-a, 25. septembra 2019. godine sljedećim riječima:

Naše razumijevanje prirodnog svijeta transformira se sekvenciranjem genoma. Otkrivanje same suštine života. Tajni genetski kod koji oživljava duh svakog živog bića. Omogućuje medicinske pomake kakve nikad nismo znali. Tretmani prilagođeni preciznom genetskom sastavu pojedinca. Do sada smo otkrili tajne manje od 0,3 posto složenog života na planeti. Razmislite šta ćemo postići kada – i pitanje je samo kada – razumijemo 1 ili 2 posto, a kamoli 5 ili 10 posto. Ali to kako dizajniramo nove tehnologije koje stoje iza ovog napretka i koje vrijednosti oblikuju njihov dizajn oblikovat će i budućnost čovječanstva. To je moja večerašnja poenta, moji prijatelji i ekselencije. U pitanju je hoćemo li ostaviti orwellovski svijet, stvoren za cenzuru, represiju i kontrolu ili svijet emancipacije, rasprave i učenja, gdje tehnologija prijeti gladi i bolestima, ali ne i našim slobodama?

Bilo da se vaš RPA projekt fokusira na automatizaciju jednostavnih, strukturisanih podataka za jednostavne zadatke ili složenijih operacija koje spajaju robote s ljudskim radom – postoji ključni sastojak uspjeha: dubinsko znanje o trenutnom izvršavanju procesa zajedno sa mogućnošću za efikasnu obradu sadržaja.

Rekao bih da je ovo posebno važan govor zbog otvorenog pitanja na globalnom nivou čemu će služiti nove tehnologije koje posjeduju vještačku inteligenciju. Godinama se govori o efektima RPA (automatiziranim robotima) na povećanje efikasnosti i smanjenju troškova koji su suštinski ponavljali iste zadatke i izvodili iste procese brže i pouzdanije umjesto čovjeka. No sada automatizovani roboti mogu razumijevati povezani sadržaj i postupke, oponašati ljudske misaone procese prepoznavanja vida, jezika i uzoraka, obrađivati nestruktuisane podatke iz sistema, proračunske tablice i dokumente, učiti i poboljšavati, imati višestruke mogućnosti primjene. Sada su mašine osposobljene da postavljaju premise i izvode zaključke, uključuju intuicije i rješavaju probleme. To znači da donose samostalno važne odluke na temelju spoznaje. Ili jednostavno kazano, inteligentna automatizacija integriše sve mogućnosti pronađene u RPA, plus dodaje mogućnosti za automatizaciju procesa koji u stvarnom vremenu uče i prilagođavaju se podacima. Prediktivna i propisana analitika koju nude pomaže liderima da planiraju resurse i uspostave ostvarive indikatore performansi – KPI, a uz to pomažu u osiguravanju optimalnih operativnih rezultata.

Da bi izgradili održivu konkurentsku prednost kroz transformaciju poslovnih procesa pomoću vještačke inteligencije (AI), neophodno je za organizacije (privatne i javne) da usvoje dugoročnu strategiju automatizacije procesa koja ima za cilj implementirati inteligentna rješenja za automatizaciju koja kombinuju RPA i AI mogućnosti. I da svoje procese analiziraju do nivoa zadataka kako bi ih pripremili za vanjsku integraciju sa dobavljačima i kupcima, sa korisnicima usluga. Ono što najviše predstavlja izazov je identifikovanje poslovnog problema koji treba riješiti, a to se svodi na: Je li riješen problem zadatka? Je li riješen problem procesa? Je li riješen problem efikasnosti? Da li se rješava problem integracije? Koji problem se rješava?. Puno puta kad se riješi problem zadatka otkrije se mnoštvo drugih problema u vezi sa samim procesom bez čijeg rješavanja sistem ne funkcioniše. Organizacije koje posluju sa dobavljačima i kupcima izvan BiH će sigurno morati koračati ispred ostalih ali bi bilo korisno, rekao bih nužno, da to rade i svi drugi.

Pitam se je li dobro ili je loše što bh društvo kasni i što ne pokazuje svjesnost promjena koje se dešavaju? Virusna pandemija – projektovana ili ne, samo je povod za brže suočavanje sa velikim promjenama koje se događaju i bez pandemije. Jedinstvena platforma koja na svojstven način integriše sve mogućnosti potrebne za automatizaciju procesa od početka do kraja ili cijele uloge je na raspolaganju. 5G mreža je 200 puta (20 Gbps) brža od prethodne 4G mreže sa latencijom (vrijeme čekanja odnosno vrijeme koje protekne od trenutka zahtjeva za podacima do trenutka dok se ti podaci ne pojave) od samo 1 (jedne) milisekunde. Taj tehnološko-informacijski potencijal se koristi i biće maksimalno iskorišten globalno – nema nikakve sumnje. Na svaki mogući način. Bez obzira što su OECD države u maju 2019. godine usvojile poželjne principe pri korištenju AI tehnologija (vještačka inteligencija) a grupa G20 u junu 2019. godine isto tako donijela principe u vezi sa odgovornostima u primjeni vještačke inteligencije.

Bijela kuća je usvojila deset principa 15. januara 2020. godine: javno poverenje u AI, učešće javnosti, naučni integritet i kvalitet informacija, procjena i upravljanje rizikom, prednosti i troškovi, fleksibilnost, pravednost i nediskriminacija, otkrivanje i transparentnost, sigurnost te međuresorska koordinacija. Nema sumnje da se može unaprijediti nova tehnologija na način koji odražava vrijednosti slobode, ljudskih prava i poštovanja ljudskog dostojanstva ali može i zloupotrijebiti. Baš kao i većina drugih stvari. S tim što je sada izgleda nova tehnologija omogućila da neko zna šta čovjek misli pa je moguće da sutra može i uticati izvana na ljudsko mišljenje, emocije i raspoloženje. Ali čovjek bi se trebao prisjetiti da je njegov Stvoritelj uvijek znao šta čovjek misli, šta osjeća, čak i to šta će uraditi u budućnosti. Jer kako nas je Stvoritelj obavijestio prije skoro 1.500 godina, ljudima je dato malo znanja, a Boris Johnson je iznio podatak da je čovječanostvo do sada spoznalo samo 0,3%. Stoga bez brige i s više razmišljanja, učenja, spoznaje i rada. Ljudski dizajn je daleko iznad dizajna onoga što sam čovjek napravi. Čovjek treba biti ključ otvaranja svih vrata dobra i zatvaranja svih vrata zla. To bi čovjek trebao imati stalno na umu što god da radi i živjeti bez puno brige.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *