Non bona-fide

Nema čovjeka koji će postati lider ako želi da uradi sve sam

ili dobije sve zasluge za to što radi.

Lea Brezar

Bona-fide je način komunikacije koji predstavlja komunikaciju u dobroj vjeri. Takva komunikacija prati pravila uobičajene komunikacije, tačnije, sagovornici pretpostavljaju da su iskazi istiniti, iskreni, doslovni te relevantni. Non-bona-fide komunikacija ne poštuje ta pravila te iskazi takve komunikacije često nemaju smisla, a da bi se razumjeli potrebno ih je protumačiti na drugi način. Nerado ovo činim ali sam imao strpljenja da prođe izborna kampanja. Opće je poznata izreka da se u lovu i izbornoj kampanji najviše laže, tako da ne bi trebalo iznenaditi ništa što se u tom smislu tokom izborne kampanje čuje, vidi ili pročita. Ipak sam ostao iznenađen kada sam pregledao letak vladajuće političke stranke u Tešnju: info o finansijski najzahtjevnijem, ekološki i zdravstveno iznimno značajnom projektu rješavanja odvodnje otpadnih voda i izgradnje uređaja za prečišćavanja tih voda. Stranka demokratske akcije je istakla da je u periodu 2012. – 2016. godine uloženo u taj projekat 6.837.409 KM a u periodu 2012. – 2020. godine uloženo 11.743.855 KM. 

Svi koji se bave investicijama znaju da je uvijek cilj vremenski rok minimizirati kako bi efekti investicije čim prije postali vidljivi i stvarni. Posebno kada se ulažu milioni maraka. Naravmo, uvjeren sam da to znaju i kreatori pomenutog predizbornog letka. Ali isto tako, mišljenja sam, da nisu spremni još uvijek javnosti saopćiti kada se planira završetak investicije, te su po logici stvari ovoj investiciji vremenski „odsjekli“ početak i istu u komunikacijskom stilu non bona-fide skratili za četiri godine. A početak je bio krajem 2008. godine, tačnije 17.12.2008. godine. Naime ista stranka je u predizbornoj kampanji 2008. gofine obećala staviti fokus, između ostalog, na rješavanje kanalizacije na cijelom području općine Tešanj. Sticajem okolnosti bio sam njen kandidat za općinskog načelnika, dobio podršku i preuzimanjem dužnosti krenuo sa saradnicima i općinskim komunalnim preduzećem ka traženju načina kako to rješavati. Tako je počelo prvim sastankom na kome su bili prisutni Ibrahim Škapurević (Direktor KP „RAD“), Kasim Kotorić (Predsjednik NO KP „RAD“), Hamzalija Hojkurić (Pomoćnik općinskog načelnika koji je resorno bio odgovoran za ovo područje) uz moje predsjedavanje tim sastankom. Rezultat tog sastanka je bio sljedeći: U razvojnom segmentu KP „RAD” će se u periodu 2008.-2012. godina fokusirati na sljedeće:

  • Rješavanje vodoizvorišta za cjelokupno stanovništvo općine Tešanj (kao jedan izvor ili kombinaciju više vodozahvata).
  • Rješavanje jedinstvenog kanalizacionog sistema do nivoa projektne izvedbene dokumentacije.
  • Rješavanje prikupljanja, selekcije i prihvata otpada na cijelom području općine Tešanj na nivou izvedbenog projekta.

Za prethodno je trebalo do 25.12.2009. godine dostaviti nosioce aktivnosti, faze i termine. Definisanje potrebnih resursa (ljudskih i finansijskih) prema fazama, u hodu. U narednoj, 2009. godini, godini velike globalne ekonomske krize se nije odustajalo. Održano je osam zajedničkih sastanaka na ovu temu kod općinskog načelnika a tim koji je radio intenzivno na tome činili su: Ismar Alagić, Indir Kapić, Himzo Bošnjak, Fuad Mešić, Izudin Alić, Hamzalija Hojkurić, Nadir Medarić. Na samom početku je bilo mnogo više pitanja nego odgovora. Tražena su iskustva u Hrvatskoj i Sloveniji jer u Bosni i Hercegovini nije bilo urađenog primjera cjelovitog rješavanja ovog problema. Krenulo se udžbenički, od izrade predstudije, projektnog zadatka, studije izvodlivosti, idejnog rješenja, idejnog projekta i na kraju 2012. godine smo bili pred potpisivanjem ugovora za izvedbenu dokumentaciju. Nije završeno svo što je planirano u četiri godine, ali je završeno mnogo toga.

Intenzitet početnih aktivnosti je bio takav da je Općina Tešanj ušla vanredno u program finansiranja Ervopske investicijske banke (EIB) putem Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH uz podršku pomoćnice ministra Hazime Hadžović. O tome se izjasnilo i Općinsko vijeće Tešanj na 22. sjednici od 29.10.2010. godine po kome se Općina Tešanj za ovaj projekat trebala zadužiti u iznosu od 9.500.000 KM, sa grace periodom od šest godina, na period od 25 godina. Uz grant sredstva (cca 4.000.000 KM) koja su u tom trenutku bila u pregovaranju i procjenu da će se naknadno osigurati i dodatna grant sredstva za prečistač otpadnih voda uz izvore ZDK i FBiH (Fond za okoliš) te učešće građana u izgradnji seknudarne mreže procjenjivalo se da bi do kraja 2016. godine projekat bio implementiran. Na 9. sjednici Općinskog vijeća Tešanj od 09.03.2012. godine prezentovane su dotadašnje aktivnosti ali i predstavljen plan aktivnosti implementacije projekta. Predstavljene su opcije, rizici i šanse. Početak radova je bio predviđen za kraj 2013. godine a završetak 2016. godine, vrijednost investicije u iznosu od 19 miliona KM (9,5 miliona EIB, 4,2 miliona IPA grant, 5,3 miliona Općina, ZDK, FBiH). Ta informacija je usvojena jednoglasno. Nakon toga, na narednoj sjednici (09.03.2012) Općinsko vijeće je usvojilo zaključak upućen Direkciji autocesta FBiH da pri konačnom projektovanju trase autoputa uzme u obzir predviđenu trasu kanalizacionih vodova. Vrijeme je pokazalo da je to izvjesno bio veoma ambiciozan plan, da li je bio realan ili nije neće se nikada saznati jer se kontekst, prilike i sudionici mijenjaju a možda čak i fokus. 

Bilo kako bilo, važno je da se fokus na ovaj projekat vrati i da svi sudionici daju svoj maksimum kako bi se isplanirao očekivani termin završetka projekta, o tome informisala javnost i mobilisale sva snage da se to dostigne. Neki će možda kazati da je ovaj tekst sebičan, možda imaju pravo ali time se neće umanjiti značaj da ovako veliki projekti moraju ostati do kraja transparentni u interesu svih zainteresovanih strana. A to je princip za koji se svi zalažu. I kada jednog dana projekat bude završen treba da ostane zapisano: Započeo: 23.12.2008. Završio: xx.yy.xyxz.

 

 

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši