Vodstvo

Rast i razvoj ljudi najviši je poziv vodstva.

nn

Svakodnevno se kreiraju različite nove prakse u organizacijama i društvu u cjelini. Neovisno o tome jesu li sudionici svjesni toga ili nisu. To je na neki način by-product temeljnog pristupa rukovodstva. Nove prakse, kakve god da su, oponašaju oni koju dolaze, većina njih. Vodstvo je odgovorno kakvo nasljeđe ostavlja. Ostavlja li dobre prakse, prakse koje su standardizovane kroz globalna iskustva i najbolje prakse ili i ne misli o tome.

Ako se napravi kratki osvrt na promjenu konteksta u posljednjih 200 godina, jasno će se vidjeti da je prelazak na industrijsku proizvodnju donio novi pristup posebno u vrijeme prelaska na linijsku i masovnu proizvodnju. Nastavak je donio automatizaciju i računarsku podršku sve do cyber sistema. Sada mašine međusobno pametno komuniciraju a daljinska podrška je sve više prisutna. Prilagođavanje kupcu i korisniku je sve prisutnije. Sve je dobilo svoj sadržaj u literaturi od Fredericka Taylora da Henri Fayola, od Edwardsa Deminga do Pitera Druckera. Globalizacija i digitalna transformacija ne oblikuju samo proizvodne kompanije, logističku podršku i tržišta nego i društvene institucije. Ono što je nekada bila snaga vode, pare i električne energije danas je snaga informacija, znanja i inovacija. 

Temeljni zadatak vodstva nije da preživi današnji dan, nego da vidi snagu cjeline organizacije i njeno putovanje kroz vrijeme. U većini organizacija je svakako mnogo onih koji se bore da organizacija danas preživi, da danas postigne što bolji rezultat. Ali ako vodstvo ne radi svoj posao, niko drugi neće raditi taj posao. Prvi korak je sagledati kontekst kao stvarnost, kao priliku i izazov a ne kao opravdanje, optužbu ili samopromociju. To neophodno uključuje razumijevanje potreba i očekivanja zainteresovanih strana a ne osobnih potreba. Nakon toga pokazati svijest o značaju liderstva, o služenju organizaciji, o posvećenosti i kreiranju ispravnih politika a ne parola za javnost, o nadležnostima, ovlaštenjima i odgovornostima. Uspostaviti jasne dugoročne i kratkoročne ciljeve koji nisu u konfliktu, sagledati rizike i mogućnosti, okolinski i sigurnosni aspekt. Resursi su nezaobilazni: ljudski, finansijski, fizički ili intelektualni. U okviru prethodnog kompetentnost na prvom mjestu, osposobljavanje, razvijanje svijesti, transparentna fer komunikacija, činjenice na prvom mjestu. Tek nakon toga vodstvo zna šta organizacije može.

A nakon što vodstvo zna šta organizacija može, mora imati uvid šta organizacija zaista daje. Procesi se stalno odvijaju i mijenjaju shodno kontekstu. Ali monitoring kroz uspostavljeni sistem mjerenja, izvještavanja, analiza, audita i periodičnih pregleda daje uvid vodstvu za poduzimanje korektivnih akcija i stalnih mjera poboljšanja. To utiče na izgradnju dobrih praksi, na izgradnju poželjne organizacijske kulture u kojoj se zatvaraju vrata nepotrebnim beskorisnim raspravama, u kome se zatvara prostor da je svako u pravu a niko nije odgovoran, u kome se sužava prostor za upiranje prstom u druge i usmjerava cijela organizacija naprijed sa optimističnim raspoloženjem i kada rezultati nisu najbolji.

A kada se dogode promjene u vodstvu one ne znače upiranje prstom u one prije niti želju za samopromocijom nego nastavak jednog posvećenog, odgovornog, teškog i zahtjevnog pristupa služenju organizaciji. Različiti personalni sastav vodstva kroz vrijeme nije nikakva međusobna konkurencija, nego samo kontinuitet napora u izgradnji dobrih praksi. U suprotnom, gube svi.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši