Stari (po)četnik

“Ne može biti dobar onaj koji misli da niko nije zao.”

Marcial Maciel Degollado

Iskreno mi je žao što moj član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, član najvišeg i najužeg rukovodstva moje države, ekstremno trudi da omalovaži svoju i moju državu, da sije mržnju i netrepeljivost na svakom koraku, negira genocid i slavi zločince, šovinistički vrijeđa Bošnjake, narod kome pripadam. Iako mislim da je on i moj član Predsjedništva Bosne i Hercegovine jer tako Ustav kaže, on tvrdi da on predstavlja samo Srbe iako tako Ustav ne kaže. Predsjedništvo BiH predstavlja i šiti interese države Bosne i Hercegovine u okviru ustavnih ovlaštenja a članovi Predsjedništva pojedinačno nemaju nikakva ustavna ovlaštenja. Posljednja od uvreda člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine je da su Bošnjaci konvertiti i podanici. Što bi Amir Brka kazao, ne misli šta govori pa govori šta misli.

Užasno je to šta govori Milorad Dodik. Užasnije od toga je sama spoznaja da je on ipak glasnogovornik vlasti iz Beograda. Tužno je da Bošnjaci nemaju institucionalne mogućnosti niti snage da ga spriječe u tome. Tužnije od toga je što mu to dopuštaju oni koji su ga instalisali na vlast u Bosni i Hercegovini, i oni koji s njim i dalje sarađuju u vlasti u Bosni i Hercegovini. A tužnije i od toga je to što njegova opozicija na to uopće ne reaguje. Svako živo biće zaslužuje odgovarajuće poštovanje. Ljudi zaslužuju ljudsko poštovanje. Ljudi nisu sposobni stvoriti život niti bilo kome život udahnuti. Onaj koji život daje ima pravo da bude Sudac a svako od ljudi ko uzima sebi za pravo da to radi se uzoholio, osilio, iskvario i pravi nered. Milorad Dodik je dokazao da je zao čovjek.

Franjo Vukoja u Večernjem listu od 22. augusta 2013. godine je opisao pojam konvertita. Između ostaloga je napisao: Prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku, konvertit u religioznom smislu je onaj koji je pristupio drugoj vjerskoj zajednici ili se odrekao ateizma, obraćenik. U pejorativnom smislu riječi konvertit je onaj koji je zbog materijalnih, profesionalnih i sličnih razloga prihvatio ideologiju ili politiku koju je prije pobijao. U prenesenom smislu konvertit je i prebjeg. Konverzija je obraćenje, prevrat, suprotan stav, preobrazba, preobraćenje. Konverzija u logici oblik je izvođenja koji se dobije zamjenom subjekta i predikata. U BiH ima konverzija i konvertitstva bez ikakve – logike!

E pa Milorade, većeg konvertita od tebe nema. Ne znam šta si bio prije nego što si bio komunista i švercer, ali znam da si poslije toga postao lažov, pod mnogim optužbama za lopovluk, demonstrator navodno pravoslavnog vjernika, demonstrator navodno velikog Srbina, demonstrator velikog rušitelja Bosne i Hercegovine,… Ti Milorade konvertiraš preko noći. Tebi nije važno u šta, važno je da te to održava u igri. I kakav god da si, Milorade, tvoje će proći. I ti nisi važan ma koliko mržnje i uvreda sijao oko sebe. Jer to nije od tvoje pameti. To dolazi odandje o čemu je pisala Marija Branković 14.10.2017. godine pod naslovom: Etos konflikta vs. autošovinizam – lažna dilema? Prenosim dio teksta: Razmišljajući o aktuelnoj debati o spornim sadržajima udžbenika istorije prisetila sam se jednog sociopsihološkog eksperimenta, koji je sproveden pre nekoliko godina u Izraelu. Istraživače je zanimalo koliko ispitanici podržavaju nasilna sredstva rešavanja izraelsko-palestinskog konflikta. Međutim, pre nego što su ih ovo pitali, jednu grupu ispitanika (Jevreja) su podsetili na stradanja u Holokaustu, koji je predstavljen kao zločin protiv jevrejskog naroda. Drugoj grupi ispitanika takođe su prikazani podsetnici na Holokaust, ali je on predstavljen kao zločin protiv univerzalnih principa čovečnosti. Nalazi su jasno pokazali da su ispitanici koji su podsećani na Holokaust kao zločin protiv jevrejskog naroda u većoj meri podržavali nasilna rešenja aktuelnog konfikta (Hirschberger, Pyszczynski, & Ein-Dor, 2010). I dok apsolutno nije sporno da Holokaust jeste bio usmeren protiv Jevreja kao etničke grupe, to ipak ne znači da, kada se danas o njemu diskutuje, ova etnička perspektiva mora da bude jedina ili isključivo značajna. Ovaj primer dobro ilustruje važnu poentu: način na koji se interpretiraju istorijski događaji može bitno da oblikuje viđenje aktuelnih društvenih dešavanja. Ako jedna mala eksperimentalna indukcija može da napravi ovakvu razliku, zamislite šta može da učini višegodišnja i sistematska nastava istorije…

…Na primer, u udbženiku se navodi ovakva konstatacija: “Pravoslavlje, Rusija i Srbija, tri su bitna činioca u povesti Crne Gore. Crnogorci su se kleli u sva tri, ali nikada iskreno, već prema potrebama…”. Slične generalizacije možemo uočiti u prikazu ljudi koji su prihvitili islam, a za koje se navodi sledeće “Renegat postaje nehotice fanatikom svoje nove religije samo da bi pred samim sobom opravdao svoje otpadništvo”. U oba primera nalazimo neopravdane generalizacije na čitave grupe (primetite izabrane oblike reči Crnogorci i renegat, ne kao posebna osoba već kao generički pojam), koje se zatim lako daju generalizovati i kroz vreme, to jest na pripadnike iste grupe danas, nakon nekoliko vekova od događaja koji se opisuju. Ovakva ekstrapolacija je i podržana npr. navodima da je u svesti naroda ostala negativna predstava “…o svojim sunarodnicima koji su primili islam, i kao konvertiti morali da dokazuju svoju pravovernost”. Ovakve tvrdnje predstavljaju neposredno podučavanje stereotipnom viđenju društvenih grupa i sasvim konkretnim sadržajima stereotipa.

Na žalost, mi znamo da nastavni plan i program u jednom od dva entiteta (a i u onom drugom nije jedinstven) upravo dolaze iz Beograda ojačan domaćom jednostranom i neistinitom interpretacijom prošlosti. To je veliki problem i prijetnja svima. I samo Bog dragi zna na što će to sve iaći. Ali zlo činiti a dobru se nadati – ne ide.


O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši