TESANJ.NET stranica grada
Strah je neprijatelj logike.
Frank Sinatra
Kada su negdje kopali i zatrpavali kanal, naišao je neko razuman i upitao: šta to radite kada kopate i zatrpavate kanal a u kanal ništa ne polažete – nema logike? Upitani su odgovorili da logike ima ali nema na poslu onog ko treba polagati kabal. Čini se da stanje u Bosni i Hercegovini pomalo liči na prethodnu šalu. Ali život nije šala, izbori nisu igra i zabava kao što su to na primjer razna takmičenja iz svijeta shou-biznisa. Oni koji se bave politikom kao zanimanjem a ne misijom oni će vjerovatno koristiti razna ispitivanja javnog mnijenja, građana, pojedinih grupacija, publike kako bi prilagodili svoju taktiku, govor, vizualizaciju, tajming s ciljem pobjede na izborima. I to je sada prvo pitanje za publiku? Hoće li publika tu igru prihvatiti ili će kazati budimo ozbiljni? A šta bi to značilo?
Izlazak na izbore nisu igra i tu se ne trči za pobjedom nego se pokazuje spremnost preuzimanja odgovornosti. I to preuzimanje najšire odgovornosti za brigu o društvenom stanju, odgovornost za jednakost svih ljudi pred društvenim institucijama, odgovornost za pošten, predan, nesebičan i nepristrasan rad, odgovornost za fokus nad onim na šta se ima uticaj kako bi se to unaprijedilo, odgovornost za red u javnom prostoru gdje će igra i zabava biti skupi a obrazovanje i liječenje jeftini,…
Hoće li publika imati snage da pobjedi strah i vrati nadu? Ponuda koja će se naći pred biračima u oktobru 2022. godine je jednim dijelom poznata. Rekao bih konceptualni i personalni dio te ponude. Seniori ukazuju na važnost iskustva iako u tom iskustvu ima svega. I dobrog i lošeg. Tu je i ozbiljna etnička politička podijeljenost kao stanje straha i nepovjerenja. Jer negiranje genocida i udruženog zločinačkog poduhvata je posljednjih godina dobilo na zamahu od strane aktuelnih stranačkih lidera i vodstva tih stranaka kao i otvorene prijetnje za daljnju destrukciju institucija i države Bosne i Hercegovine. Naglašena je i važnost fajtera. Ali borbenost za vlast nije sama po sebi poželjna etička karakteristika. Naglašena je i kombinacija novih, mlađih snaga što daje nadu. U ponudi je i širok front zajedničkog kandidata. Dosta je bilo segmentacije, razilaženja i ovo je dobar znak, nada za sinergiju. Ali nije dovoljno stati iza nekog kako bi neko samo pobjedio. U Predsjedništvu BiH, u mandatu koji završava bilo je nespornih 2:1 u korist Bosne i Hercegovine. U najboljem slučaju, čini se, moglo bi tako i ostati. Neovisno hoće li pobjediti kandidat iza kojih stoji široki front ili senior sa svim svojim dobrim i lošim nasljeđem.
Dva ključna rušitelja nisu na listama za najviše državne funkcije, Milorad Dodik i Dragan Čović. Ali njihove pozicije i uticaj je sasvim jasan i poznat. Milorad Dodik se vraća na čelo entiteta, za koga suprotno Ustavu BiH tvrdi da je ekskluzivno srpski, i nastaviće raditi na uvezivanju ovog bh entiteta sa Republikom Srbijom. Dragan Čović, kao Predsjednik Hrvatskog sabora – krovne organizacije nad svim političkim strankama hrvatskog predzanaka, ostaje da djeluje u smjeru u kome politički predstavnici Hrvata mogu da blokiraju sve na nivou države Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, ili prosto rečeno da mogu upravljati Bosnom i Hercegovinom. Uz to, ozbiljno pitanje je mogu li se ignorisati “crne liste” američke administracije koja je prijatelj Bosne i Hercegovine, izjava njihovog ambasadora u Bosni i Hercegovini u vezi korupcije kao i otvorene izjave mladog socijaldemokrate i prijatelja Bosne i Hercegovine Adisa Ahmetovića iz Bundestaga koji ispred vladajućeg SPD-a vodi inicijative o podršci Balkanu i Bosni i Hercegovini?
Stoga bi i seniori i juniori, i oni koji frontalno stoje iza nekog i oni koji sami stoje iza nekog prije dana izbora trebali ponuditi odgovore kako će se nositi sa prethodnim. Ili kakvi će u tom procesu (a ne izbornom) fajteri biti? Koje resurse će koristiti? Koje modele funkcionisanja će ponuditi? Koji prijatelji Bosne i Hercegovine će to podržati? Koji je tajming napretka iza koga mogu optimistički realno stati? Bez toga, ne znam šta bih rekao. Kako reče jedan profesor: prošli puta sam glasao protiv. I sada ću glasati protiv ali ne znam za koga.
