Amir Brka / U TEŠNJU – ZA BOLJI SVIJET

Uvodno izlaganje na skupu doktora znanosti sa tešanjskoga prostora
(Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 13.12.2015. godine)
___________________________________________________________

Postoje desetine mogućnosti da ovu uvodnu riječ započnem kazujući o vrijednosti znanja u čovjekovu svijetu. Ali, kako to nismo eksplicitno učinili niti na jedan od načina ni u samome projektu ni u dopisima koje smo vam slali, jer smo, odlučujući da organiziramo ovaj i ovakav skup, krenuli od činjenice da je to općenita spoznaja, da je to ono što se podrazumijeva, da je to locus communis – kako bi kazali antički Latini, da je znanje vrlina – kako su apodiktično ustvrdili drevni Heleni, da je ikre prva riječ u Kur'anu, tako ni danas ne smatram potrebnim trošiti vrijeme na ono što je, dakle, aksiom.

Ne postoji niti je u prošlosti postojalo društvo koje je mislilo o vlastitoj budućnosti, o naraštajima koji dolaze, a da u svojim proklamacijama znanje nije postavljalo na aksiološki pijedestal. Međutim, povijesna praksa pokazuje da su te proklamacije često bile tek jeftina demagogija, a da čovjekom i njegovim svijetom gospodare različiti lični, klanovski, ideološki i kakvi sve već ne interesi onih što u svojim rukama drže poluge moći: društvene, financijske, državne i svake druge. Oduvijek je bivalo da su od takvih stručnjaci, znalci i, na koncu, verificirani znanstvenici, kao i umni ljudi općenito, neovisno o njihovim formalnim zvanjima i titulama, tretirani ili kao sredstvo za realizaciju svakojakih ambicija ili kao smetnja koju treba omalovažiti, marginalizirati, ucijeniti, u krajnjemu i otkloniti – ako imaju karakter i integritet, ako se odupiru podaništvu, ako su objektivno kritički postavljeni. A, naravno, spram diskursa beskrupulozne društvene moći svaki je istinski intelektualac nužno i beskompromisno kritički nastrojen.

U Tešnju, međutim, trend uglavnom nije bio na ovaj način negativan. Treba se prisjetiti da se, na primjer, već od 60-tih godina prošloga stoljeća ovdje mnogo ulagalo u školovanje i drugovrsno osposobljavanje domaćega stanovništva, kao i činjenice da smo još u vrijeme teške agresije 1992-1995. godine na Općinskome vijeću donijeli odluku o stipendiranju studenata, te da se ta praksa nastavila i vrlo značajno unapređivala posljednjih desetljeća. A, evo, podsjetit ću i na to da je zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine gospodin Šemsudin Mehmedović u našoj ustanovi proljetos priredio svečani prijem za osam novih doktora znanosti sa tešanjskoga prostora.

Neću dužiti u ovom smjeru. Kao općinska javna ustanova, ostvarujući od osnivača zadatu misiju (a da ne navodim sada detaljnije kakva nam je uloga propisana, dovoljno je ponoviti ove četiri riječi: centar, kultura, obrazovanje, Tešanj), odlučili smo, dakle, organizirati i ovaj skup – kao dio svoga ukupnoga i kontinuiranog djelovanja.

Šta smo ovakvim skupom namjeravali postići? Odgovori su posve jednostavni. Željeli smo, naprosto, na premisama koje sam iznio, i dalje kreativno i odgovorno raditi svoj posao. Naš projekat za ovaj skup svesrdno je prihvaćen od Upravnoga odbora Ustanove, potom je podržan i od Načelnika kao izravnoga predstavnika Općine koja je naš osnivač, a zatim su našu namjeru maksimalno, pa i sa nezatomljenim oduševljenjem prihvatili doktori znanosti Mesud Ajanović, Venan Hadžiselimović i Faruk Unkić – kojima smo predložili da, kao naš organizacioni odbor, neposredno pomognu pripremu i realizaciju ove naše zamisli.

Određenje skupa nije, dakle, tematsko nego zavičajno, a osnovni je cilj da se na ovaj način inicijalno otvori kreativna suradnja doktora znanosti sa tešanjskoga prostora, kao i komunikacija sa tešanjskim privrednicima – koji su također pozvani da prisustvuju skupu i da u njemu sudjeluju. U tom smislu, najznačajniji segment ovoga skupa mogao bi biti razgovor koji bi trebao uslijediti nakon izlaganja, a iz tog razgovora trebali bi proisteći i zaključci o daljem radu koji bi, uz ostalo, mogao značiti i korak ka prožimanju tešanjske privrede, odnosno privrednika, sa doktorima znanosti s našega prostora – jer je to mogućnost za produktivnije korištenje kapaciteta koje imaju i jedna i druga skupina.

Također, cilj je da se kroz ovakvo okupljanje tešanjske znanstvene elite ostvaruje i lokalna homogenost u kriteriološki najvišoj paradigmi, kako bi se dodatno stimulirao i individualni i kolektivni put ka osvajanju novih znanstvenih obzora, bez čega nije moguće naše povezivanje sa tokovima svjetske suvremenosti, uvijek te tokove vrednujući sa stajališta univerzalne humanističke vjerodostojnosti. Stoga smo, u samome startu, skupu dali naziv U Tešnju – za bolji svijet, jer na taj smo način željeli, makar i u idealističkoj pretenziji, naglasiti namjeru Centra za kulturu i obrazovanje da se i ovakvom aktivnošću iz Tešnja daje doprinos nastojanju da svijet biva boljim prostorom čovjekove egzistencije.

Namjera Centra kao organizatora je da se okupljanje doktora znanosti s našega prostora ubuduće održava svake godine, poprimajući drukčije forme i konkretnije, tematske determinante – saobrazno unutarnjem razvoju ili potrebama što se mogu uspostaviti kao konkretni vanjski nalog ili izazov.

Navest ću, na kraju, da smo proljetos u Centru imali informaciju o 22 doktora znanosti sa našega prostora. Kroz višemjesečni intenzivan rad dospjeli smo do spiska od 39, i nismo sigurni da je taj popis potpun. I već je to stvar koja je po sebi značajna, jer nam je, naravno, prvenstveno neophodna primarna evidencija, takozvana baza podataka.

S obzirom na to da je ovo, vrlo vjerovatno, prvi ovakav skup zavičajne intelektualne elite na mnogo širem prostoru nego što je naša domovina, smatrao sam da ovaj nesvakidašnji čin zahtijeva primjereno obrazloženje od onoga od kojeg je u idejnome i smisaonom nukleusu potekao, i nadam se da, govoreći na početku u ime Centra, nisam bio opširniji nego što je neizbježno.

Konačno, dužan sam iskreno i s radošću zahvaliti onima koji su nam u realizaciji skupa pružili dodatnu potporu. To su firme Hifa-oil, AS, Madi, Uno i BH Telecom. Njihovu pomoć tumačimo i kao potvrdu da ovo što činimo ima svoj smisao, i to nam je mnogo značajnije od same materijalne podrške.

Prije nego što zamolim Načelnika gospodina Suada Huskića da nam se obrati i da otvori skup (a Općina je pokrovitelj cijele manifestacije Dani grada Tešnja – u kojoj je i ovaj događaj), spomenut ću da su danas s nama gospoda Fuad Šišić i Šemsudin Mehmedović koji su ovogodišnji laureati Plakete Općinskog vijeća, pa želim da im to najviše općinsko priznanje i ovdje čestitamo.

* * *

Nakon održanoga skupa, u kojemu je sudjelovalo 16 doktora znanosti, bilježim ovdje rečenicu iz izlaganja dr. Dženana Đonlagića:

– Samim činom održavanja ovog skupa organizator je ispunio svoje ciljeve. Sada je sve do nas.