On je najzaslužniji

Tko traži odlikovanje, nije ga zaslužio, a tko ga je zaslužio, njemu nije potrebno.

Honore De Balzac

Ljudi jedni drugima ne bi trebali biti konkurencija. Lijepo je takmičiti se u dobru, ali to ne znači pokazivati da si iznad nekog drugog. Naprotiv. Prostor za činjenje dobra nije ograničen, pa koliko god neko da dobro čini neće umanjiti drugom da može isto toliko ili više. Pravljenje poređenja sa drugom osobom bilo bi potpuno pogrešno. Posebno kada se radi o javnim poslovima. Pitanje je može li se uopće govoriti o zaslugama u javnim poslovima, jer onaj koji radi javne poslove ima javna ovlaštenja i odgovornosti. Ne može samo prisvajati zasluge, niti mu se mogu pripisivati samo greške i propusti. Kada se sve stavi na vagu, svako na javnoj funkciji bi trebao biti sretan ako osobno izvuče neriješeno, ni plus – ni minus. Jer ako je pravo samo jednog čovjeka zakinuto u okviru javnih nadležnosti i ovlaštenja onog ko je te nadležnosti i ovlaštenja dobio, onda ne može biti nimalo ponosan zbog toga. A koliko li je onih čije je pravo zakinuto da onaj na javnoj funkciji i ne zna za to?

Odgovornost javnih funkcionera mora biti na prvom mjestu. I općinskog načelnika, i predsjedavajućeg općinkog vijeća, i vijećnika, i direktora, i predsjednika stranaka, i… Odgovornost koja će demonstrirati borbu za pravdu, za pravo svake osobe, za 360 stepeni sagledane situacije a ne iz jednog ugla, iz jednog interesa, sa jedne sećije makar iza toga stajale najbolje namjere. Kakve su čije namjere ljudi ne znaju. I dobro je da ne znaju. Za namjere, ljudi i ne odgovaraju jedni drugima. Ljudi treba da znaju šta i zbog čega se nešto radi, po kojim kriterijima, s kojim resursima, šta su planovi za budućnost. Ljudima treba omogućiti transparentan proces javnih poslova, da budu aktivni sudionici tog procesa a ne samo da slušaju interpretaciju ovog ili onog javnog funkcionera onako kako u datoj situaciji nekom odgovara.

Tanka je crta između odgovornosti spram javnih ovlaštenja i njene zloupotrebe. Ona je toliko tanka da je često ne osjeti ni onaj kome su ta ovlaštenja data. Zanese se. Ponesu ga dobri rezultati, pa počne umišljati da su to njegovi uspjesi. Velika je to zabluda. Nema sumnje da onaj ko je na javnoj funkciji, posebno kada ima velika ovaštenja, može dati značajan doprinos. Taj doprinos je prije svega u kom smjeru se kreću stvari, koji smjer se podupire, kako se osigurava dosljednost između smjera i implementacije, kako se razvijaju saradnici, kako se ljudi osjećaju zbog njegovih ovlaštenja, kakvu sinergiju odnosa generiše u lokalnoj samoupravi. Ali on sam ništa od svih tih rezultata ne bi mogao postići.

Zato želim svima, za upućene čestitke povodom dodjeljenog mi priznanja Općine Tešanj, kazati hvala. Ali želim naglasiti da ono pripada građanima općine Tešanj i mojim saradnicima, prije svega. I onim u administraciji, i onim u općinskim ustanovama i preduzećima, kao i u drugim javnim službama. Ono pripada i nevladinom sektoru, privredi, obrazovanju i kulturi, i drugim sektorima. I pripada SDA, kao jednoj od političkih stranaka u višestranačkom sistemu kojeg živimo, čiji sam kandidat za javne funkcije bio. I drugim političkim strankama koje se podržavale taj pristup.

Ali uspjeh leži mnogo dublje od rezultata. Veliki rezultati na području općine Tešanj u području infrastrukture, novih industrijskih zona, kilometri asfalta, vodovoda i kanalizacije, elektronske uprave, podrške mladim, i drugi projekti, te rast uposlenih kao znak većih mogućnosti za stanovnike općine Tešanj ne znače uspjeh.

Zbog čega? Zbog činjenice da nema manje drogirane omladine, da nema manje pijanih za volanima, da nema manje sudskih sporova zbog rastave brakova i sporova o nasljedstvu, sporova između komšija, nema manje intervencija, nema manje sebičnosti. I dalje ljudi jedno govore, a drugo rade. Jedno govore pred nadređenim a drugo iza njihovih leđa. Nered u našim odnosima nije manji. Čini mi se da bismo trebali jedan projekat za odvodnju i prečišćavanje naših međusobnih odnosa. Naša srca nisu manje zaprljana i pored svih rezultata. Tešanj se potvrdio na individualnom, timskom, sektorskom i strateškom pristupu u postizanju rezultata u kontinuitetu, ali nismo postigli uspjeh. Volio bih da pronađemo snagu u nama i napravimo novi iskorak od dobrih rezultata ka uspjehu.

Fuad Šišić

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *