Umjesto uvoda:

Nastala situacija po pitanju vremenskih nepogoda se uklapa u temu moga magistarskog rada nedavno odbranjenog na:

Univerzitetu ZA ONKOLOGIJU  KOŠTUNJIĆAVIH VOĆAKA, NJIHOVU TRANSFORMACIJU, METAMORFOZU, REINKARNACIJU, PROCJENU RIZIKA SVEGA NAVEDENOG I ANALIZU MOGUĆIH UTJECAJA NA BLIŽU I DALJU OKOLINU I GUBLJENJE VREMENA –  Vrela pokraj Tešnja.

Tekst poklanjam čitaocima u cijelosti, sa nekim dodanim komentarima poslije čitanja mojih prijatelja. Hvala im!

Tema magisatrskog glasi:

Uloga MZ u vremenskim nepogodnostima sa posebnim osvrtom na raspad Jugoslavije 1992. i sa jakim osvrtom na mriješćenje potočne pastrmke u zimskom periodu

Subota 16.12.2018.

Definicija MZ (izvor: wikipedia)

Mjesna zajednica je oblik mjesne samouprave za dio područja općine ili službenog grada u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U upotrebi je bila i u Hrvatskoj dok je bila u sastavu Savezne Federativne Republike Jugoslavije.

Zakon o lokalnoj samoupravi, određene države, regulira mogućnost osnivanja mjesnih zajednica u općini, i to:

• za dio naseljenog mjesta;
  
• za jedno naseljeno mjesto;
  
• za više naseljenih mjesta (u praksi najčešći slučaj)
  

Organiziranje mjesnih zajednica

U skladu sa Statutom općine način obrazovanja, poslovi, organizacija i način financiranja mjesnih zajednica detaljnije se uređuju posebnom odlukom. Inicijativu za formiranje nove MZ odnosno promjenu postojećih mogu pokrenuti:

• zbor građana MZ;
  
• najmanje deset posto birača sa područja za koje se predlaže promjena;
  
• vijeće MZ;
  
• načelnik općine
  

Inicijativa za odvajanje dijela MZ u posebnu MZ upućuje se vijeću postojeće MZ, a ako se on o tome negativno odredi, dužan je u roku od 30 dana organizirati referendum o tom pitanju.

Zakon o lokalnoj samoupravi kao organ mjesne zajednice predviđa vijeće mjesne zajednice, koje može brojiti najviše devet članova. Način izbora i opoziva članova vijeća utvrđuje se statutom mjesne zajednice.

Prava i obaveze mjesnih zajednica

Građani u mjesnim zajednicama mogu zadovoljiti zajedničke potrebe i interese putem:

• pokretanja inicijative za donošenje i izmjenu propisa i općih akata iz nadležnosti općine;
  
• pokretanja inicijative za izgradnju, održavanje i korištenje lokalnih puteva i drugih komunalnih objekata i načina osiguravanja financijskih sredstava za tu namjenu;
  
• pokretanje inicijative za komunalno uređenje naselja, održavanje čistoće ulica, uređenje i održavanje zelenih površina;
  
• zaštite i unaprjeđenja životne sredine;
  
• pokretanja inicijative za izdvajanje, spajanje i pripajanje naseljenih mjesta iz sastava općine;
  
• održavanja i korištenja poslovnog prostora datog na upotrebu mjesnoj zajednici;
  
• zadovoljavanja potreba i interesa u oblasti civilne zaštite, odnosno zaštite od elementarnih i drugih nepogoda;
  
• organiziranja humanitarnih akcija za korisnike socijalne pomoći i druge socijalne kategorije građana;
  
• realiziranja zajedničkih potreba u oblasti kulture, fizičke kulture, organiziranja kulturnih manifestacija i športskih natjecanja;
  
• raspisivanja i provođenja referenduma.
  

Statutom i drugim aktima mjesne zajednice može se predvidjeti zadovoljavanje i drugih potreba od neposrednog interesa za građane.

Definicija Jugoslavije (izvor: wikipedia)

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje.

Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je kasnije međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.

Definicija potočne pastrmke (izvor: wikipedia)

Potočna pastrmka ima poveću, malo nesrazmjernu glavu sa tupom njuškom i velika usta sa oštrim zubima i vretenasto izduženo tijelo, karakteristično za grabljivice. Peraje su joj široke, zaobljene i čvrste, što joj omogućava brzo kretanje kroz jaku maticu. Leđa su joj tamnozelene boje, ponekad tamnosmeđa ili tamnosiva. Bokovi su joj zelenkasti ili žućkasti, a trbuh srebrenast, žućkast ili svijetlosiv. Raspoznaje se po crvenim ili crnim pjegama po cijelom tijelu. Crvenih tačaka obično ima manje i mogu biti u nijansama od jarkocrvene do svijetlocrvene boje. Boja im dosta varira od okruženja u kojem žive. Mlade pastrmke se od starijih razlikuju po boji, koja im se ustaljuje tek poslije druge godine.

Razmnožavanje – mrijest!

Mrijesti se od rujna do veljače. Ženka polaže oko 1000 do 1200 jaja po kilogramu tjelesne mase. Ikra je crvenkaste boje, promjera 4-5 mm. U zavisnosti od temperature inkubacija jaja traje 2 do 4 mjeseca.

Sjećate li se 1984.godine februara, olimpijada bila ugrožena – nema snijega i tu noć pade preko metar i po!

I svi smo lopatali! Svi, čistili sebi i drugima, niko nije gledao je li ovaj čistio ili nije….

Slika “ukradena” iz Tešanjskog dnevnika, 17.12.2018. Autor: gdin Husein Galijašević, hvala!

E sad….Ovako piše šta bi MZ trebala da radi, uostalom……

• zadovoljavanja potreba i interesa u oblasti civilne zaštite, odnosno zaštite od elementarnih i drugih nepogoda;
  

Da bih u subotu izašao morao sam da počistim i znao sam šta me čeka kada se vratim….. Na moje mjesto neko je ulegao, pogledam okolo NIKO se nije sjetio.. Ja lopatu pa opet, šta ću, mi nemamo parking, nemamo garaže… Lopataj… Sutradan nedjelja, nimalo bolja situacija, Tabaci iznad Općine… Supruga kaže da idemo malo u šoping… Idemo, ali vidjećeš… I bi tako.. Pogađate? Lopata i joše jedno mjesto…

Dok sam radio u jednoj firmi, odustao od odlaska autom na posao kada zapada nekih sedam dana dok se to ne smiri… Jedne godine u januaru znam da sam počistio skoro cijelu mahalu! NIKO! I onda se kao spametovao…

I počnem da komentarišem kako bi bilo lijepo da nas NEKO organizuje, komšije se smiju kao: de ba pusti to, ‘ošta primaju plate?!? Pa, ljudi – neće nam grtalica oko kola počistiti…..

Mi i po Zakonu moramo čistiti oko svojih kuća, zgrada… Stime vodeći računa da ne ugrozimo bezbjednost saobraćaja ili drugih…. Kod nas? Prođe grtalica – komšo lopatu pa sve na ulicu…. I tako pet šest puta!

I uđem na Internet počnem da tražim šta su zadaci Mjesnih zajednica u našoj državi i naletih na ovo gore… Pitanje je i za Civilnu zaštitu….

A ne vidjeh NIKOGA iz ove naše MZ Čaršija Tabaci da je došao u zgradu, da se oglase, da sazovu neku hitnu sjednicu, da nas pozovu – evo ja bih se odazvao.. Treba neko da nas organizuje, da obezbjedi makar čaj, i taj mali traktor… Tako se i ranije radilo, šta bi falilo…

Ali povjerenici MZ, ja ne znam ni koji je sada sastav i kako čitam kako se biraju NIKAD nas NIKO nije zvao da glasamo za NEKOGA… Oni se haman dogovore po rezultatima izbora – općinskih ili? Ne znam..

Znam da živim u MZ gdje se ništa ne dešava, nema događaja, nema ništa na poboljšanju uslova življenja, kulturno se završi na nekoj donaciji 200KM za Novu godinu ili kome za neki koncert… Evo ja nemam pojma ni ko mi je glavni kako se to zove ta funkcija: sekretar, predsjednik savjeta MZ … Ni ko sjedi u tom Odboru ili kako se to sve zove u organizaciji.

Ispred te zgrade je blato, a ima neka površina mogla bi se uskopati i malo posaditi neko cvjeće.. Jest ali KO ĆE?!? Pa ne bi oni ne daj Bože oni su POVJERENICI! Legalnim putem zasjeli da ne rade NIŠTA…

Eto ni ovo ne znaju oko skupljanja snijega organizovati ako nije njihov posao onda neka napadaju Civilnu zaštitu. Neka oni organizuju…

Koliko je meni poznato najveći poduhvat ove MZ je 2010.godine kada su meni nakon preglasavanja dali potporu da uradim put između zgrada u Tabacima. I dan danas mi žao što nisam pozvao TV SMART i obukao djecu u narodnu nošnju i pozvao ih sve da presjeku vrpcu tako važnog – strateškog puta! Jer ja sam na kraju dobio saglasnost SVIH povjerenika MZ – bez ijedne marke, kao i ranije ni za rukohvate ili sanaciju stepenica…

Čak me jedan načelnik, koji je bio veoma kratko na toj funkciji, hvala Bogu, pitao KOLIKO MI MOŽEMO IZDVOJITI ZA TAJ ASFALT. Jadnik, nije ni znao da to nije cesta, da je to gradska površina, spaja dvije jako važne ulice… Do tada 17.aprila 2010.godine se hodilo po blatu…

E kada imaš načelnika koji razumije – dobiješ nagradu za svoju upornost…

Natezao sam se sa MZ preko 15 godina oko ovog puteljka!

Doduše, nisam poslije provjeravao možda su tadašnji povjerenici MZ to upisali u svoj izvještaj o radu kao da su oni to inicirali i uradili. Ne bi me čudilo – danas se prepisuju i doktorske disertacije, sve više imamo mr. dr., sve prljavije rijeke, šume, kanale….. Čini mi se da imamo više pisaca no čitalaca itd. itd..

I da, napravili su table da u tim prostorijama su ti ti, i tablu PARKING ZA VOZILA MZ!!!!!!!!!! Naravno, pogađate tih kola NEMA!!!!!!!

Ponavljam, ne znam ko je sada u sastavu Skupštine ili čega već, dajte ljudi na ovo moje ne odgovarajte, napravite plan, akcija, pozovite nas pa ima nas koji ćemo se odazvati… Ispočetka će nas biti malo, ali vidjećete ako krene da neće biti više onih sa komentarima: Kome? Njima? Kome? Da imaju oni što dođu na posao gdje parkirati…… Vidjećete – tako je bilo i sa skupljanjem PET ambalaže po školama i evo 9 godina traje, malo se popustilo ali traje… (i ovdje bih pitao kako je u ovoj akciji učestovala MZ, sem one naredbe dobivene iz Općine za EE otpad!?). Mogu i oni od sebe po Tabacima i Čaršiji postaviti neke kante, zašto da ne…

Sve se može kad se hoće ili

Ko hoće nađe način

Ko neće nađe razlog…

Nisam zaboravio što pomenuh Jugoslaviju, samo da izvučem kako je nekad to bilo i solidarnost i tadašnja društvena odgovornost… Mi danas nikakve društvene odgovornosti nemamo!

Ponavljam mi smo dužni i po Zakonu. Moj Hapa sjedi i mezi u Češkoj, snijeg zapadao – zovu komšije njih 8 u zgradi: lopata jarane i čisti, ostavi mezu – poslije ćeš! Jer ako bi neko slomio se na površini koju oni moraju počistiti ONI plaćaju odštetu! Po Zakonu!

E sad šta bi sa potočnom pastrmkom?! Ništa, snijeg se topi i ide u rijeku, a njoj treba vode, jer mrijesti se do februara ako je ima u našim vodama?

E sada, prijatelji su mi poslali neke zamjerke oko podataka objavljenih na Wikipedia i tamo često stoje netačni odaci.

Pogotovu sumnja oko potočne pastrmke i ovih navedenih:

Ženka polaže oko 1000 do 1200 jaja po kilogramu tjelesne mase.

Na ovo su reagovali ribari sa Bajkalskog jezera i oni tvrde da su to netačni podaci jer kod njih potočna pastrmka maksimalno polaže 1118 jaja po kilogramu tjelesne mase.

Dakle autor ovog rada upozorava da su neki podaci možda i netačni.

P.S.1 Mnogi su pohvalili ovaj moj naučno istraživački rad. Hvala svima i na onim i na onim komentarima!

Pitanja idu dalje: uloga i drugih državnih službi u otežanim uslovima sa osvrtom na korištenje zimske opreme u saobraćaju, a ovo to jest… Pa sam to ostavio za možda doktorsku disertaciju.

P.S.2 Sinoć došao iz Tuzle. Ulice Tešnja su za njihove TEPIH! Ali ostaju parkinzi, kod njih kao da se vozio slalom za Zlatnu lisicu druga utrka pa poledilo!

Tešanj 2018-12-17

Šefket Turalić