Organizacijsko restruktuiranje

Moderna se organizacija ne može sastojati od šefova i potčinjenih.

Ona mora biti sačinjena od timova.

Peter Drucker

Usklađivanje organizacijske strukture sa promjenama u okruženju, sa inoviranom vizijom, novim strateškim ciljevima nije samo poželjno nego nužno i neophodno. Ako nema interne agilnosti organizacije onda je to prvi simptom bolesti organizacije. Na individulnom planu se mogu uočiti osobe koje su ponekad pretrpane poslom (i problemima) jer se niko ne bavi ključnim pitanjima i uzrocima. Gasi se požar na istom mjestu i na isti način jer se nema vremena baviti uzrocima. Organizacijsko ponašanje otkriva zdravlje organizacije bez obzira je li riječ o privatnoj kompaniji koja se bori na tržištu sa konkurencijom, javnoj kompaniji ili ustanovi, javnoj administraciji ili nevladinoj organizaciji. Razlike postoje samo u intenzitetu i posljedicama.

Govoriti o usklađivanju organizacije, na primjer jedne političke stranke kao savremene moderne organizacije a funkcionisati na istim principima, istoj organizacijskoj strukturi i kulturi iz godine u godinu, ili čak desetinama godinama je potpuna bolest. U toj situaciji i takvoj prevaziđenoj organizaciji je normalno da se stvari “guraju pod tepih” jer nije spremna da prepozna probleme sa kojima se suočava pa više to i ne želi očekujući da će se problemi riješiti sami od sebe ili da ih ne bi trebalo ni biti. Ako neko ko je na čelu organizacije nije toga svjestan, ako nije svjestan da živimo u vremenu brzih i kontinuiranih promjena, ali u isto vrijeme složenih i intenzivnih promjena, te da niko nije u stanju sam donositi najbolje odluke treba ga čim prije s čela ukloniti. Ne pomaže tu priča o timskom radu ako su saradnici odabrani ili izabrani po principu istomišljenika a ne sposobnosti doprinosa definisanju zajedničke vizije i ciljeva, koji odlično podržavaju samo jednu ideju koja dolazi odozgo a nije ih puno briga za kvalitet takve ideje. Istina, taj pristup uzima manje vremena ali ne nalazi bolja rješenja.

Dakle, neovisno o tome o kakvoj se organizaciji radi, cijela organizacija treba biti osposobljena u novim okolnostima da djeluje u okviru strogih rokova, da djeluje kao u sprintu koji omogućuje vrednovanje obavljenog posla kroz jasne i poznate indikatore, pokazatelje primajući povratne informacije od onih kojim organizacija služi, klijentima ili korisnicima usluga/proizvoda kako bi unapređivala svoje procese, osposobljavala uposlene i sa manje uradila više. Fleksibilnost organizacije koja znači sposobnost reakcije na promjene je spremnost za buduće promjene. Timovi sastavljeni sa različitih nivoa organizacijske strukture moraju stalno raditi na nekim od problema, iznalaziti uzroke slabih performansi i rezultata te inovirati rješenja za viši nivo performansi. Ta rješenja se provode kroz formalnu organizacijsku strukturu, veoma odlučno i disciplinovano sa osposobljenim sudionicima bez bilo kakvih izgovora. To je holistička organizacija potrebna svima, i to je agilna organizacija koja ne “gura probleme pod tepih”, za koju nema “malih problema”, nema pravdanja za neispoštovane rokove i nedostatak unutrašnje sinergije među članovima tima, nego samo postoje stalni izazovi, posvećenost i inovativnost. I stalno osposobljavanje kroz sticanje novih znanja i vještina te fiksiranje vrijednosnog sistema koji ne smije biti kompromitovan zbog dostizanja rezultata.