TESANJ.NET stranica grada
Kada smo u magazinu Stav prije godinu dana raspisali konkurs za Nagradu “25. novembar”, nismo ni slutili da će nam se javiti tako mnogo pjesnika s neporecivim književnim talentom. Iz prispjelih pjesama da se naslutiti stasavanje nove generacije naših autora i rađanje Nove bošnjačke lirike. Iako su razlike u stilu i temama među mladim pjesnicima izrazito velike, ipak se mogu prepoznati neki trendovi, poput tematiziranja Agresije na Bosnu i Hercegovinu i njenog pamćenja, traganja za jezičkim zavičajem, ponovnog otkrivanja leksičkog bogatstva bosanskog jezika, katkad ironiziranja velikih tema… Jedan od pjesnika Nove bošnjačke lirike je Safer Grbić iz Tešnja, a predstavljamo poetski ciklus “Poetica islamica”.
(Izvor: stav.ba)
Safer Grbić (Tešanj, 1992)
POETICA ISLAMICA
GENOCID
Odrastam u Zemlji, u kojoj svake godine ukopavaju ljude koji su ubijeni one godine kada sam rođen.
Onomad, dok sam još kao dječak mamu držao za ruku, plašilo me je pitanje:
jesu li svi ti ljudi ubijani zbog mojega rođenja (!?)
TEOLOŠKO KLATNO
Ispaljuju, susjedi, hice;
u sred’ noći
Mislim, ponovno;
stanje ratno
Kad’ u pauzama čuh:
Mir Božji
Pa, ipak to je:
sāmo teološko klatno
MAJKA
Razmeđ’
raskuć’
raspuć’
međ’ ljude se skrio
i unio nemir –
u dane sive
kad’ li pod vrelim Suncem,
Pustinje puste
i Pustoši grmne,
dječiji glas kao
groban krik
i pokrik –
nerazumljivim glasom zove;
kad’ li s druge strane
majka
u naruč hitri k njemu,
i u plač se dade
sretna što ga nađe
“Vidite li milost ove majke
prema djetetu svojemu?” – upita.
“Vidimo milost ove majke
prema djetetu svojemu!” – rekoše.
“E pa znajte” – reče:
“Gospodar vaš je milostiviji od ove majke prema djetetu svojemu
i milostiviji je majci, i milostiviji je djetetu
i milostiviji je vama.”
Kad’ li opet, oni
u majku pogledaše
MOSTARSKA
Umiru oni što misle da rat jesu preživjeli, jer
rat nikada nije niti stao.
On, svojim skutima mnoga mjesta tare:
žene razodjevene sa bocom gadnom
i psom koji laje,
promatraju Stari most
s vrha munare.
Biće griješim, pretjerujem
ipak stranske žene sa Istoka
naviru velovima prekrivene
i baš kada pomislim (!)
mujezin plačnim glasom oduči učenje svoje,
pa pohiti ulaznice da naplati,
da koga ne propusti,
da dušu ne ogriješi, Bože.
Zamandaljena vrata za molitvu stalnu, ali
gle! Mesdžid u skladište vina prenamijenjen, tamo.
Neko je pričao o veleučenima grada ovog,
samo hamelj sada je ost’o –
što ne razumije skute rata,
amān što ne razumije što je post’o.
I tako, lijepa varoš,
ako izuzmemo miris grijeha
iako nije ovdje golotinja i jeftino vino razlog sreći –
njihov grijeh od svega toga je uistinu mnogo veći!
O AUTORU
SAFER GRBIĆ je magistar filozofije i književnik. Osnovnu i Srednju tehničku školu je završio u Tešnju. Osnovni studij je završio na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu sa tezom iz odnosa estetike i Islama (2015) i magistarski studij na istom fakultetu sa tezom iz odnosa filozofije religije i epistemologije Immanuela Kanta (2018). Član je znanstvenoistraživačkog centra ZINK Univerziteta u Sarajevu i Hrvatskog književnog društva u Republici Hrvatskoj. Objavio je knjigu Kritika racionalne teologije: odnos vjerovanja i znanja u epistemologiji Immanuela Kanta = The Critique of Rational theology: Relation between Belief and Knowledge in epistemology of Immanuel Kant (Luxembourg, 2019), a priredio je i bilješkama popratio dvije knjige: Al-Bîrûnîjev uvod u hinduizam (Mostar, 2018) i Ibn Tejmijjina epistemologija (Sarajevo, 2019). Pored radova iz područja filozofije, objavio je nekoliko književnih djela (poeziju, liberato za operu, kratke zapise) te književnu kritiku u periodici.”
