Začarani krug

Danas je teško, sutra će biti gore ali poslije toga će biti sunčano.

Jack Maa

U Bosni i Hercegovini se primiču opći izbori. Izborna kampanja po zakonu počinje 02. septembra 2022. godine u trajanju od 30 dana. U stvarnosti kampanja za pridobijanje birača nikada ne prestaje. Jer na vlasti su oni koji imaju određenu podršku birača. To je zamka ili test demokratije. I za one koji su na vlasti kao i za one koji su u opoziciji. To je začarani krug a ne zlatni krug demokratije. A iz začarenog kruga treba nastojati izaći. Na pitanje kako? – još se nije našao odgovor. Nema ga ni na vidiku. Jer začarani krug ne bi se tako zvao kada bi bilo lahko pronaći odgovor kako iz njega izaći.

Javne vlasti imaju primarnu odgovornost za red, za poredak, za uspostavu društvene pravde, za sigurnost i slobodu podanika, za nepristrasno i efikasno funkcionisanje društvenih institucija na prostoru na kome te institucije imaju nadležnosti i ovlaštenja. Parlamentarna demokratija kao način izbora vlasti i vladanja počiva na temeljnom principu da jedna punoljetna osoba ima jedan glas. Taj glas osoba na izborima daje kao svoje pravo kome ona hoće od onih koji se nalaze na izbornim listama. Svaka osoba koja glasa iskazuje svoje povjerenje prema onome za koga glasa i preuzima na sebe odgovornost za pomenuti izbor. Ta odgovornost je manifestacija spoznaje i uvjerenja da će odabrani izbor znati u najboljem interesu raditi na onome što je primarna odgovornost javnih vlasti.

U Bosni i Hercegovini to ne važi. Ne zato što ne bi trebalo to da važi, nego zbog stvarnosti koja jeste takva kakva jeste. Član 2. Ustava BiH kaže: Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcioniše na principu vladavine prava i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Član 4. Ustava BiH kaže: Uživanje prava i sloboda, predviđenih ovim članom ili međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, obezbjeđeno je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su pol, rasa, boja, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo ili povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. Temelj demokratske vlasti je isto tako vladavina prava: neupitno i bespogovorno poštivanje ustava i zakona. Kultura ponašanja društvenih institucija je usklađena sa tim temeljom. No stvarnost u Bosni i Hercegovini je daleko od toga.

Iako postoje višestranački izbori svake dvije godine (opći i lokalni), iako postoji višestranačka demokratija, ne može se zaboraviti kako je društvo ušlo u tu demokratiju. Društveni procesi se odvijaju u vremenu i trebaju vremena. Treba sagledati kroz kakve društveno-političke sisteme je bh društvo prolazilo posljednjih 100 godina, ili da skratimo posljednjih 50 godina zbog živih sudionika. Nasljeđe postoji ne samo u infrastrukturi i spomenicima ono postoji u glavama ljudi. Današnja nepoželjna partokratija je dio nasljeđa. Zatim historijske težnje protiv Bosne i Hercegovine i njene državnosti od njenih susjeda i veliki uticaj na ljude koji žive u Bosni i Hercegovini. Zatim pozicija muslimana, pravoslavnih i katolika (i ostalih) kroz etničko političko profilisanje nacija na Balkanu kao

Bošnjaka, Srba i Hrvata. Zatim relativno kratko vrijeme od posljednjih stradanja, razaranja i genocida počinjenog u Srebrenici te negiranje genocida i slavljene ratnih zločinaca. Ako se tome doda nedozrela i pogrešna percepcija okruženja spram muslimana u Bosni i Hercegovini kao “ostataka” Osmanlija ili izdajnika “pradedovske vere”, onda se može razumjeti zbog čega temeljnih prinicpa i kulture parlamentarne demokratije u Bosni i Hercegovini nema u stvarnosti.

Pravo pitanje bi moglo biti da li takva stvarnost može biti opravdanje da se u borbi za vlast laže, improvizuje, međusobno optužuje i pravi manifestacija od te borbe ili to treba biti povod za znatno veći stepen ozbiljnosti, odgovornosti, saradnje i minimalnog dekora kako bi se tražio način i put da se skrati potrebno vrijeme za društvene procese? Jer svaka posljedica ima svoje uzroke, to je Božiji zakon koji važi i za Bošnjake, Srbe, Hrvate i Ostale.