Nemoj krivo – brate Ivo

Prosvjetiteljstvo je čovjekov izlazak iz samonametnute nezrelosti.

Nezrelost ne nesposobnost korištenja vlastitog razumijevanja bez tuđeg vodstva.

Immanuel Kant

 

Ni pomislio nisam da bih javno polemisao sa osobama poput Vas g-dine fra Luka Markoviću. Mnogo je razloga što sam tako mislio. Prvo, svi imamo pravo na svoje mišljenje i pravo da ga javno iznesemo. Drugi se ne moraju s tim mišljenjem složiti. Drugo, ne bih htio ni na koji način da Vas uvrijedim svojim riječima kao ni one koji se slažu s Vašim mišljenjem a pogotovo ne one koji bez razmišljanja prihvataju kao istinu ono što Vi govorite jer Vam bez sumnje vjeruju. Treće, Vi ste čovjek koji spada među one koji vjeruju u mir unatoč tolikim prijetnjama sukobima, vjeruju u mogućnost suživota u Bosni i Hercegovini unatoč ovolikom razdoru, vjeruju u traženje istine i smisla.

No posljednji Vaš komentar od 11. decembra 2022. godine za Hrvatski medijski servis (https://hms.ba/pad-recepa-erdogana-bio-bi-ujedno-i-pocetak-kraja-sda-u-bosni-i-hercegovini/) ukazuje na pristrasnost i izostanak istih kriterija za sve zainteresovane strane. Između ostaloga ste napisali: Pad SDA u političku beznačajnost, značio bi i kraj Erdoganova utjecaja na BiH, što je teško zamislivo kad se uzme u obzir neke SDA-u bliske bošnjačke medije koji ga sustavno glorificiraju. Član sam SDA i dugo nisam zadovoljan sa političkim profilisanjem SDA. Gledajući cjelinu uloge i djelovanja SDA od 1990.-te godine do danas kao i odnos Predsjednika Republike Turske g-dina Erdoana prema Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji može se vidjeti i druga slika. Ne treba isticati da Turska ima nasljeđe velike imperije, kao što to ima Velika Britanija ili danas Amerika (kao i neki drugi). Siguran sam da nije potrebno navoditi sve primjere o kojima je riječ a niti braniti autoritarni stil vodstva g-dina Erdoana kao i objašnjavati okolnosti u kojima je taj stil formiran: slobodnim izborom ili sticajem okolnosti. Pretpostavljam da Vi to sve znate bolje od mene. Ono što ovdje ističem je da Vaši kriteriji nisu isti za SDA i g-dina Erdoana s jedne strane, te za HDZ i Predsjednika Republike Hrvatske g-dina Milanovića, s druge strane.

Nisam neko ko može komentarisati političke prilike i dešavanja u Turskoj. Imao sam priliku da kao uposlenik jedne njemačke korporacije prisustvujem zajedničkoj večeri u Istanbulu 2016. godine. Na toj večeri su bili Turci – uposlenici ureda ove njemačke korporacije u Istanbulu, direktor tog ureda koji je bio Nijemac i dva Bošnjaka (jedan od njih sam bio ja) iz Bosne i Hercegovine gdje se nalazi fabrika te iste korporacije. Turci su negativno komentarisali politiku g-dina Erdogana na što im je njihov Direktor, Nijemac, katolik odgovorio: Šta hoćete, niste nikada bolje živjeli nego sada kada je g-din Erdogan na vlasti. Ljudi, događaji, kontekst nisu crno-bijeli te se stoga čudim zašto ih Vi sada tako elaborirate.

Mogu prihvatiti kritiku da SDA u borbi za vlast posljednjih godina pravi ozbiljne devijacije i greške. Ali nije bilo greške početkom 90-tih prošlog stoljeća. Predsjednika Republike Turske g-dina Erdoana nije bilo na političkoj sceni a pogotovo ne u Bosni i Hercegovini. Dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine je bio izvan očiju SDA i Republike Turske. O tome dokumentovano piše g-din Ivo Komšić, član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u najtežem periodu. G-din Ivo Komšić je kazao tadašnjem Predsjedniku Republike Hrvatske pokojnom Franji Tuđmanu da ne mogu (Tuđman i Milošević) zanemariti da postoji još jedan narod, tada poznati pod nacionalnim imenom Muslimani (valjda da asocira na vjersku skupinu koja ne treba imati političku afirmaciju) i da će on ostati s Muslimanima i ostalima braniti Bosnu i Hercegovinu. Da, i g-din Ivo Komšić je u posljednje vrijeme kritikovao SDA. Nije to činio ranije. Vjerujem da je to g-din Komšić uradio iz brige za Bosnom i Hercegovinom, iz brige da ne dođe do eskalacije loših odnosa među narodom između Bošnjaka i Hrvata. I nadam se da će SDA njegovu kritiku tako i shvatiti.

Nema sumnje da je Zapadna Evropa izgradila nadmoćan društveno-politički model za život ljudi i ljudsku egzistenciju. O tome je govorio i pisao r. Alija Izetbegović, osnivač SDA i prvi Predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine: Zapad nije ni pokvaren ni degeneriran, on je jak, obrazovan i organiziran. I to nije govorio na Zapadu nego u Teheranu, 1997. godine na Islamskoj konferenciji.

Stoga g-dine Markoviću, SDA može otići u opoziciju (po mom mišljenju i treba) ali nikako u političku beznačajnost. SDA treba novo političko profilisanje u cilju profesionalnog bavljenja javnim poslom. To uključuje savremena menadžerska znanja i vještine na temeljima univerzalnih vrijednosti s kojima je kao porukom došao Poslanik Muhamed a.s.: “Kao milost svim svjetovima”. Ali i vrijednostima sa kojima je došao Isa a.s. (Isus Krist), Musa a.s. (Mojsije), Ibrahim a.s. (Abraham) koje sve iskreno volimo.

Terminologija “umjereni musliman”, “umjereni kršćanin / hiršćanin”, “umjereni jevrej” su slični “legitimnom” predstavljanju. Trebalo bi u najmanju ruku definisati sadržaj tih termina. Jer riječ “musliman” u svom značenju govori o nekom ko se “pokorava Bogu”, on već po tome u svom ponašanju treba da traži mjeru, umjerenost. Ali neka nova definicija “umjereni musliman” bi onda mogao značiti da se “umjereno pokorava Bogu”? To je sada za raspravu među učenim ljudima, kuda bi to sve odvelo i ko bi to od ljudi imao pravo sada izvršiti kategorizaciju muslimana kao u ostalom i kršćana / hrišćana, jevreja i drugih? Ljudi to niti znaju, niti mogu. Gospodar svih ljudi, Stvoritelj, ostavio je to pravo i obavezu sebi.

A ljudi uređuju svoje odnose danas kroz političke institucije, kroz zakone, jednakost pred zakonom, kroz sankcije ako neko zakon ne poštuje bez obzira bio on radikalan, umjeren ili liberalan u svojim vjerskim uvjerenjima. Naravno, ne želim ni na koji način Vama osporavati Vaša uvjerenja, redoslijed i percepciju svega što sam kazao, posebno ovog posljednjeg. Jedino Vas molim da sačuvate nadu i podržite Bosnu i Hercegovinu kao slobodnu, demokratsku i multietničku ali i ravnopravnu i suverenu državu svojih susjeda.

 

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *