Autoritet znanja jednako je legitiman kao i autoritet položaja.
Peter Drucker
Čovjeku, kao stvorenom biću, poklonjeno je znanje, sposobnost da može čitati, učiti, pamtiti, razmišljati, spoznavati, unapređivati, inovirati. Čovjeku je poklonjena i sloboda, sposobnost da može čitati, proučavati, eksperimentisati, pozitivno razmišljati i činiti dobra djela, ali može i negativno misliti i činiti loša djela. Zauzvrat se od čovjeka očekuje odgovornost. Čovjek nije počinio prvi grijeh iz neznanja, nego iz lakomislenosti, iz neodgovornosti, dopuštajući da bude obmanjen. Ali čovjek nije u tome istrajao nego je priznao grešku, priznao lakomislenost i pokazao spremnost da bude odgovoran.
Knjiga ima posebno mjesto u historiji čovječanstva. Objave su sačuvane u knjigama, ono što su ljudi pisali kao svoje iskustvo, kao opažanje, kao imaginaciju, kao događaje, kao priče sačuvano je u knjigama. Knjige nose u sebi ogroman sadržaj svega što se dogodilo, način života, način vladanja, percepciju prošle stvarnosti, istraživanja, znanost, pobjede i poraze, nose u sebi zločince i heroje, i ne gube ništa od toga ma koliko ljudi to koristili. Značaj knjige kao mjesta skladištenja podataka, informacija, znanja, mudrosti – kao papirnog medija bila je od presudne važnosti za razvoj čovječanstva u prošlosti. Ne kažu uzalud da je knjiga prijatelj, ali da je dobra knjiga dobar prijatelj.
Općina Tešanj u svom službenom grbu ima knjigu, otvorenu knjigu. Nisam vidio nijedan drugi grb bilo koje općine u Bosni i Hercegovini da ima knjigu u svom grbu. To samo po sebi govori, poručuje, simbolizira odnos Tešnja prema knjizi. Znaju ljudi koji ovdje žive da radeći bez znanja čovjek može nanijeti više štete nego koristi. Zato se traži učenje prije znanja. Čovjeku nije prvo kazano: radi, nego mu je prvo rečeno: uči…
Veliki broj ljudi zna da je čitanje važno, ali zbog čega je čitanje važno? Čitanjem se čovjek izlaže novim stvarima, novim informacijama, novim načinim rješavanja problema, novom razumijevanju. Čitanje čovjeku pomaže da bude bolji od samog sebe, da podigne samopouzdanje, da mu olakša napraviti planove prije kretanja u akciju. Čitanjem upoznajemo život zajednica koje oko nas žive. Na primjer, čitanjem o životu pčela možemo naučiti više o pčelama i njihovim navikama. Možemo postati svjesni koliko je njihov život i rad koristan, kako je uređen i savršen, koliko su pažljive i koliko vole čistoću ali možete naučiti i kako da se ne izložite nepotrebnom ujedu. Možemo pronaći istinu o životu jedne zajednice. I možemo shvatiti da pčele nemaju ono što čovjek ima, a što sam pomenuo na početku ovog teksta: nije im dato znanje, ne mogu čitati, učiti, unapređivati niti imaju slobodu. Od postanka do danas, hiljadama godina iste su kuće koje pčele sebi prave, na istim mjestima, isti su putevi kojim lete, isti proces proizvodnje meda imaju, isti raspored saća u koje med skladište imaju. Ništa se promijenilo nije. Zar se čovjek ne treba tome čuditi i diviti.
To povećava razumijevanja pravila života, kako bi se bolje adaptirali, prilagodili i uskladili u društvu. Kako bi lakše red na Zemlji održali. Prije nego što se poduzme bilo koja akcija, potrebno je potražiti pomoć i uputstvo, smjernicu, uputu. Pročitati kako kuhati meso, kako igrati šah, koje mjesto odgovara za porodični odmor, pročitati meni prije naručivanja obroka, pročitati uputstvo prije korištenja novog uređaja. Sve to može pomoći boljoj pripremi prije nego se praktično susretnemo.
Čitanjem stičemo tuđa znanja i iskustva. Ne moramo prolaziti sopstvene greške, možemo učiti na greškama drugih i ići dalje. Čitanjem obogaćujemo svoj riječnik izražavanja, podižemo sposobnost komunikacije s drugima, igrađujemo čvršći temelj komunikacije. Čitanjem se kvalitetnije povezujemo sa svijetom. Dok čitamo – utonemo u potpunu tišinu. Predamo se tekstu, sadržaju, događaju. Mozak je u stanju da se jasno fokusira a duša da se odmori. Lakše oblikujemo sebe da budemo bolji ljudi. Čitanje nas vodi u različite uglove gledanja, stavlja nas u cipele drugih ljudi, naroda, regija, drugih svjetova.
Dobre knjige podržavaju naš individualni rast. Pomažu nam da podižemo nivo sopstvenog etičkog koda, proširuju poglede, daju utjehu kada padnemo u depresiju. Inspirišu nas da nastavimo hrabro i naporno raditi s nadom. Knjige uklanjaju naše neznanje i zablude.
Čovjek treba izbjegavati čitanje loše knjige. One mogu čovjeku učiniti život jadnim. Mogu razviti obmane i loše navike. Mogu razviti obmane i loše navike. Mogu upropastiti intelekt. Oduzmu mu vrijeme potrebno za dobre knjige.