Digitalna transformacija

Nikad nećete promijeniti svoj život dok ne promijenite nešto što radite svakodnevno.
Tajna vašeg uspjeha nalazi se u vašoj svakodnevnoj rutini.

John C. Maxwel

Informacione tehnologije donijele su promjene u načinu komunikacije, u bržem razumijevanju konteksta, lakšem planiranju i izmjenama planova, lakšem fokusiranju i postavljanju ciljeva, lakšem mjerenju performansi i ciljeva kao i stepena njihovog dostizanja tokom vremena, lakšem donošenju odluka i poduzimanju korektivnih akcija kako bi se organizacija osposobljavala i pozitivno uticala na budućnost.

U svakodnevnoj komunikaciji susrećemo se s nizom pojmova iz područja informatike, digitalizacije, računara, elektronskih medija… U posljednje vrijeme sve češće se spominje digitalna transformacija. Ona snažno utiče na sve segmente društva, na svaku organizaciju i život svakog pojedinca. On mijenja naš način života, način komunikacije i način na koji radimo. Digitalna transformacija više nije pitanja izbora – ona je neizbježna, neophodna i nezaobilazna. Sa digitalnom transformacijom budućnost je danas.

U doba četvrte industrijske revolucije, tehnologije kao što su vještačka inteligencija, blockchain, virtualna stvarnost, big data i mnoge druge transformišu društva, privrede, institucije širom svijeta. Vlade širem svijeta koriste strateški nove tehnologije za fundamentalno unapređenje politika, procesa odlučivanja, javnih usluga i sistema. Nije čudo što Bosna i Hercegovina institucionalno i društveno kasni ali bi bilo pravo čudo ako bi mogla izbjeći digitlnu transformaciju. Iako se čudne stvari dešavaju sasvim je nerealno i neodgovorno očekivati takvo nešto, stoga je bolje krenuti čim prije.

I ne radi se primarno o tome da postoji novac koji se može izdvojiti za kupovinu informatičke opreme, softvera i korisničkih aplikacija (iako se i to mora uraditi), primarno treba ulagati u ljude i obrazovati ih. Prvo na nivou razumijevanja i svijesta o značaju digitalne transformacije uz potrebu promjene načina razmišljanja, organizacijske strukture i kulture, radnih procesa, a zatim konkretnih znanja i vještina. Nikada radne aktivnosti nisu bile tako čvrsto međusobno povezane koje obuhvataju tok informacija i materijalni tok. Ali nikada nije toliko bilo važno i neophodno da svako uradi na pravi način svoj dio posla. Podatak koji je neko unio na jednom kraju svijeta valja na drugom kraju svijeta odmah koristiti i slijediti. I to podatak koji onom ko unosi možda ponekada jako malo nešto stvarno i znači. Ili mu ne znači ništa. Ali bez tog podatka njegov kolega neće moći uraditi kako treba svoj posao, a neko u rukovodstvu neće moći donijeti pravu odluku. Baš kao što organizacija neće imati krupnu sliku ako menadžeri na srednjem i višem nivou ne znaju kako sve te podatke na pravi način struktuirati i iskoristiti kao informacije, znanje i mudrost na transparentan način kako bi se izbjegla konfuzija i stres.

Pandemija Covid19 je samo brže izbacila u prvi plan digitalnu transformaciju u području obrazovanja, medicine i nekih drugih radnih mjesta. Istovremeno je upravo otkrila osobnu udaljenost mnogih da se uključe na pravi način i urade iste stvari drugačije bez gubitka kvaliteta onog što rade. Ta udaljenost je samo neznanje iz područja digitalnog svijeta. To nije nikakav bauk, mala djeca ta znanja usvajaju brzo i jednostavno bez svijesti o značaju i razumijevanju. Odrasli trebaju obrnut proces, trebaju razumjeti značaj i oblikovati svijest, a onda naučiti od znanja i vještina samo neophodno da ne budu kočnica promjena.

Treba istaći primjer iz Sarajeva kako se ipak može. Adnan Fehratbegović piše 12.02.2021. godine na svom fb profilu sljedeće: Ovom prilikom moram pohvaliti kako sve glatko teče u vezi sa upućivanjem na testiranje, vađenjem nalaza i slanjem rezultata, zahvaljujući digitaliziranju tog procesa. Nijedan jedini papir nisam trebao: doktor iz naše ambulante proslijedio elektronsku uputnicu u Dom zdravlja koji je u drugom dijelu grada, nalazi su odmah nazad proslijeđeni mom doktoru, a rezultate testa kao i rješenje o izolaciji sam dobio na Viber! Dakle, nijedan jedini papir mi nije prošao kroz ruke niti sam morao šetati bilo gdje, a posao završen. SVAKA ČAST!!!

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši