Integritet

Integritet bez znanja je slab i beskoristan,
a znanje bez integriteta je opasno i strašno.
Samuel Johnson

Danas mladi (a Bogami i veliki broj starijih) dominantno pune svoj um prisustvom na elektronskim medijima, raznim kanalima i sa raznih izvora bez filtera o tome šta je istina a šta laž, bez razumijevanja šta je stvarni uspjeh a šta uspjeh po svaku cijenu, bez bilo kakvog osjećaja ispravnog i pogrešnog. Čini se da dugo traje nepovoljan globalni glavni tok društvenog profilisanja i kao da ne ostavlja nikog izvan svog uticaja. A čovjek se brzo i bez puno otpora prepušta vanjskom uticaju, onome što sluša i gleda. Bilo bi dobro da ugradi neki filter na ono što čuje prije nego nastavi slušati i na ono što vidi prije nego što nastavi gledati. Bez tog filtera se gotovo nemoguće odbraniti, i bez tog filtera se gotovo izvjesno gubi integritet. A čovjek bez integriteta gubi najbolji dio svog potencijala, gubi najbolje plodove koje bi mogao dati i pretvara se u golu (u)trku sa životom kao da se ta utrka može dobiti. To je iluzija.

Rezultat takvog pristupa je da mnogi guraju druge u stranu zbog sopstvene karijere i podrazumijevaju to neminovnim dijelom procesa ka uspjehu. To onda mnoge vodi sve dalje i dalje ka iluziji uspjeha jer su na granici ili čak prijeđu granicu kompromitovanja sopstvenog morala, povrijeđivanja drugih tokom tog procesa i varanju sistema. Laž se ne primjećuje kao neprihvatljiv sastojak sopstvenog integriteta nego kao tehnički manevar, manipulacija, sposobnost da se odigra dupli pas, sakrije lopta, obori protivnik a saigrač izbaci iz igre. Krađa se ne percepira kao lopovluk, kao kriminalna radnja nego kao prilika da se nešto na brzinu uzme, da se za dan riješi ono za šta je potrebna godina, da se neko drugi time potkupi i ostvari nova prilika, uticaj, šansa za veći lopovluk. O tome se misli samo kao sastavnim začinom procesa ka uspjehu, jedna od nužnih transakcija jer to rade i mnogi drugi. Ili se bar tako čini. Uz to idu komentari onih koji ne misle šta govore pa govore šta misle: samo budala to ne bi iskoristila ili još umiljatije – samo naivna budala to ne bi iskoristila.

S druge strane, razna istraživanja umnih ljudi i najboljih praksi posljednjih stotinu godinu u vezi vodstva i vođenja poslova su potvrdila nešto sasvim drugo. Svako uradi svoj posao najbolje samo i ako uradi taj posao tako da neko drugi može uraditi svoj posao najbolje. To je logika procesnog pristupa. Nikada niko od znanstvenika menadžmenta nije preporučio da se u proces unose sebične interpretacije, manipulacije, laž, prevara. Naprotiv, sve što je bilo treba dohvatiti kao podatke (činjenice), informacije i znanje kako bi se kao naučene lekcije pretvarale u poboljšanje, u eliminisanje uzroka slabosti i gubitaka, u povećanje stabilnosti i pouzdanosti procesa, osposobljavanje sudionika, kreiranje boljih uslova i pravednijih društvenih odnosa u njihovoj cjelosti za generacije koje dolaze. Naravno, talenat je koristan ali isto tako učenje, rad, odricanje i nesebičnost da bi se uspjelo. Integritet i karakter su ti koji maksimiziraju sklonost ili talenat i vode do ispunjenja ljudskog najvećeg potencijala i uspjeha (za vjernika na oba svijeta, za nevjernika osobnu satisfakciju). Predanost tome da se radi prava stvar nije uvijek prijatna, ali pojedinačni izbori otkrivaju ljudski karakter i integritet, a to određuje ljudski život i uspjeh kome se doprinosi. Život sa integritetom nije uvijek lagan, ali ima stratešku prednost. Integritet prati obaveze. To znači da neko kaže šta će učiniti i učini ono što je rekao. To je život po osnovnim principima umjesto po putu ka planiranom cilju koji krši principe. To znači neupitnu težnju da se nastoji biti pošten i istinit. To je priznanje greške ili griješenja kada su podaci i činjenice predstavljeni i kada tako govore. Integritet je činiti pravu stvar i kada nije od lične koristi ili čak kada se ima lična šteta. Integritet se ne žrvtuje zbog jednokratnih koristi. Ako postoji integritet onda to kreira društvenu sinergiju, smiruje, olakšava život na Zemlji i vodi ka pravom uspjehu.


O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši