Nadmetanje

Cijena veličine zove se odgovornost.

Winston Churchil

 

Šest dana nakon provedenih općih izbora u Bosni i Hercegovini dobijem poruku od jednog mladog prijatelja koji se trudi da doprinese promjenama. Poruka je glasila: Ni nakon 30 godina nove države mi ne možemo provesti regularne i demokratske izbore. To je teško prihvatiti. Odgovorio sam onako “iz prve”: Ma koliko to bilo teško prihvatiti – ne čudi. Nasljeđe jednopartijske svijesti i razrušene institucije, nedostatak znanja i kompetencija, izgubljene vrijednosti uz podijeljeno društvo i nakaradan ustavni okvir. Oni koji su na vlasti ne daju vlast i ne biraju sredstva. 

Iako još nema konačnih službenih rezultata izbora održanih 02.10.2022. godine, prilično je jasno da se suštinski ništa nije i neće promijeniti. Možda je iznenađenje prilično dobar rezultat Demokratske fronte i loš rezultat Saveza za bolju budućnost. Nakon dvomjesečnog informisanja članstva i simpatizera u ambijentu koji je više ličio na “zvezde granda” nego na ozbiljan pristup u borbi za upravljanje javnim poslovima došao je i dan kada su birači mogli glasati. U prvih 30 dana kampanje su davani odgovori na aktuelnu političku situaciju a pitanja su postavljali sami sebi oni koji su i odgovarali, a zatim se ušlo u drugih 30 dana sa ključnim porukama da su oni drugi gori. Jedan je bio (u)mislio da može protiv 11 ne pitajući se za uzroke koji su doveli do toga da se njih 11 okupi zajedno protiv njega. Kako god, u izbornoj noći kada su počeli pristizati rezultati “zvezde granda” je zamijenio Christian Schmidt, Visoki predstavnik u BiH koji je donio i objavio izmjene Izbornog zakona BiH. Baš onako kako kako je sam Schmidt objasnio jer je on racionalista, te da ne pravi Raj u Bosni i Hercegovini, nego valjda nastavlja doprinositi neredu i etničkoj trodjelnoj podjeli vlasti u Bosni i Hercegovini.

Dragan Čović, šef HDZ BiH, je prije osam godina izjavio: nakon ovih izbora se vlast može formirati bez svakog, osim bez HDZ-a. Od tada je HDZ ključni faktor vlasti u Federaciji BiH i na državnom nivou Bosne i Hercegovine (izuzev Predsjedništva BiH). I od tada, punih osam godina neprestano i samo govori legitimnom predstavljanju i ugroženosti Hrvata u Federaciji BiH, i to ugroženosti od Bošnjaka. U javni prostor, u medije ali i politički riječnik uvedena je nova riječ legitiman. Iako je uvijek i svugdje riječ legalan ta koja dolazi iz poštivanja ustava i zakona, i ako nešto treba mijenjati onda se mijenjaju zakoni i ustav. Riječ legitiman nema zakonsku snagu nego je izraz grupne, stranačke ili etničke volje. Dakle, Dragan Čović je, uz podršku Zagreba (i Beograda), strateški djelovao na trajnoj etničkoj podjeli vlasti punih osam godina. I u izbornoj noći je dobio rezultat kroz proglašene izmjene Izbornog zakona BiH od strane Visokog predstavnika. To što izmjenama nije obuhvaćeno Predsjedništvo BiH je samo zbog toga što Dragan Čović i HDZ trebaju imati povod za dalju destrukciju institucija vlasti u Bosni i Hercegovini te da ne otvaraju pitanje položaja Hrvata u manjem bh entitetu.

A u Predsjedništvo BiH je ušao ponovo Željko Komšić. Što bi narod rekao: ni kriv, ni dužan. Samo zato što kao Hrvat ističe interese Bosne i Hercegovine a ne njenih susjeda i govori istinu o bliskoj prošlosti u BiH. Pored njega je tu Denis Bećirović. Dakle, ostaje 2:1 za Bosnu i Hercegovinu u Predsjedništvu BiH. Tu se ništa nije promijenilo osim personalnog i stranačkog. Treći član je žena. Možda je to najvažnija izmjena u sastavu Predsjedništva BiH ne zbog toga što će glasanje biti drugačije Željke Cvijanović od Milorada Dodika nego što, nadati se, neće biti više harmonike u Predsjedništvu BiH.

A Milorad Dodik uz sav dnevnopolitički cirkus, vrijeđanja, omalovažavanja, negiranja, laganja i krađu dugotrajno i dosljedno radi na razgradnji institucija Bosne i Hercegovine. To je strateški a ne taktički pristup. Najavljen u kongresnim dokumentima SNSD-a prije 10-tak godina, jedino se rokovi ne sustižu. Ali smjer kretanja je svakome vidljiv. Kao što je Dragan Čović nametnuo novi riječnik legitimno predstavljanje, tako je Milorad Dodik nametnuo zajedničke institucije umjesto institucije Bosne i Hercegovine, zatim političko Sarajevo i mnoge druge destruktivne pojmove.

A neki pitaju hoće li biti promjena na stranačkim čelnim pozicijama, hoće li biti odgovornosti lidera. Naravno da neće. Inače bi to bilo najveće iznenađenje. Mi imamo višak ambicioznih lidera bez osjećaja odgovornosti, višak dnevnopolitičkih taktika i manjak strategije. Istina, Fahrudin Radončić je raspustio sve stranačke organe i ide na vanredni kongres. Valjda izuzetak potvrđuje pravilo.

 

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši