Stav na STAV

“Ako hoćemo Bosnu i Hercegovinu onda ne smijemo previše

podcrtavati nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini…

Svako treba da njeguje svoje tradicije ali i da njeguje jedan ideal bosanske države” (1996.)

Alija Izetbegović

 

Ne treba nikoga potcjenjivati. Tokom 2015. godine, tražio sam da se izmjeni statut da bi on mogao izaći kao protivkandidat. Neka pokuša. On (Šemsudin Mehmedović) pokušava da preuzme stranku i to je njegovo pravo. Međutim, ima onih koji bi da podijele stranku“, rekao je Bakir Izetbegović, aktuelni predsjednik SDA gostujući na FTV 25. maja 2023. godine. Aktuelni predsjednik je pokazao otvorenost, korektnost u važnom trenutku za daljnje profilisanje SDA kao veoma važne političke stranke u Bosni i Hercegovini. Iako bih ja volio da je koristio drugačiji riječnik, da je umjesto „on pokušava da preuzme stranku“ kazao „on pokušava da preuzme odgovornost za vodstvo stranke“. Riječi su važne. Niko pojedinačno, pa ni predsjednik, nema pravo preuzimati stranku. Svaka stranka je društveni mehanizam i ona pripada prvo njenim članovima a onda, na određen način, i svim građanima.

Ono što brine jeste tekst (Pandemija radikalne gluposti/ Mehemdović komplementirao Izetbegoviću a da toga nije svjestan) koji se odmah nakon toga (27.05.2023) pojavio u sedmičnom listu „STAV“, poznat po tome što je blizak aktuelnom predsjedniku. Iako treba poštovati drugačije mišljenje, makar ono bilo pristrasno i bez argumentacije, ovdje zabrinjava riječnik koji se koristi ali i ideje koje se napadaju. Ideju bosanstva, koju je g-din Mehmedović u jednom nastupu, na TV Face, naglasio kao potrebu da bude više prisutna u politici SDA je dramatično napadnuta. Nevjerovatno je da neko ko brani u svom mišljenju bošnjačke nacionalne interese napada zastupljenost ideje bosanastva u većem stepenu nego što to danas imamo u SDA. Takvima bih mogao poručiti samo jedno: da pročitaju član 1. Statuta SDA BiH (Stranka demokratske akcije je narodna stranka političkog centra, otvorena za sve građane Bosne i Hercegovine, čija su načela, ciljevi i organizacija utvrđeni Programom i Statutom). Kao što je sasvim neprimjereno (bez obzira na neke uvedene prakse) koristiti riječnik kojim se neko drugi omalovažava, posebno neko ko je od prvog dana član SDA, koji se dokazao kao beskompromisan borac u odbrani Bosne i Hercegovine i koji je aktuelni zastupnik sa najvećim brojem dobijenih glasova u Parlamentu Bosne i Hercegovine. A koliko ja znam, Šemsudin je samosvjestan Bošnjak od kako sam ga upoznao (1984. godine).

Ali ako se tekst pročita drugi puta onda je jasno da je g-din Mehmedović napadnut zbog objave spremnosti da prihvati kandidaturu za predsjendika. Nema to veze ni sa onim što je govorio ni sa tim gdje je to govorio. Prema ovom tekstu STAV-a, nema vremena i mjesta pogodnog da bilo ko objavi spremnost da bude protivkandidat predsjedniku Izetbegoviću. To nije prihvatljivo.

Jedna važna ali normalna, uobičajena, rutinska unutarstranačka aktivnost kao što su izbori podrazumijeva u demokratskoj stranci redovnost tog događaja i mogućnost biranja između više kandidata. Napadati nekoga ili nazivati to podjelom može imati skivene motive ili strah. Nije potrebno nijedno. SDA treba pokazati tu vrstu spremnosti na fer proceduralnost, na slobodu mišljenja i iznošenja prijedloga bez bilo kakve rezerve, bez unošenja elemenata straha i smutnji u proces, sa afirmacijom pozitivnih vrijednosti i međusobnim poštovanjem svih kandidata koji kao takvi budu predloženi.

Lobiranje za nekog kandidata se teško može izbjeći zbog stanja i praksi koje su kreirane, a ponajviše zbog samih sudionika cijelog procesa – primarno onih koji biraju. Ali lobiranje ZA a ne PROTIV, te lobiranje sa jedne etičke platforme i uvjerenja da je nečiji program vjerodostojniji i prihvatljiviji. Treba ohrabriti članstvo i neposredne sudionike da je moguće misliti i govoriti, zalagati se za ono što je bolje u zajedničkom interesu bez bilo kakvih posljedica zbog tog osobnog mišljenja i zalaganja. Treba osloboditi energiju u ljudima koja postoji. To se može dogoditi. Nema potreba bojati se toga jer je ljudska sloboda misli veliko bogatstvo koje ne treba iz nekog osobnog neslaganja ili osobnog interesa „poklopiti“, zatvoriti ili dobrovoljno odustati te ostati bez novih ideja, rješenja i akcija. Taj jedan ambijent će donijeti veću promjenu od bilo čijeg pojedinačnog doprinosa. Saradnja i sinergija a ne reakcija i konfrontacija trebaju biti temelj međuljudskih odnosa, pa kako onda da ne budu temelj kolegijalnih unutarstranačkih odnosa.

Stoga ću ponoviti ovdje ono što sam napisao prije nekoliko dana, odgovornost za kreiranje ambijenta je sada na predsjedniku Izetbegoviću. Svi smo mogli to naučiti od osnivača SDA, r. Alije Izetbegovića. Ko je zaboravio, neka malo više čita, neka se podsjeti.

 

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *