Husein Galijašević

Tešanjski dnevnik 12.-19.1.2015. godine

Informacije sa sjednice SLER-a

Kao što sam napomenuo u prošlom Tešanjskom dnevniku bilo je zanimljivih informacija na sjednici SLER-a koje sigurno interesiraju Tešnjake.

Izgradnja primarnih vodova i uređaja za prečišćavanje površinskih i otpadnih voda

Sigurno najveći infrastrukturni projekat u Tešnju od početka osamdesetih godina je izgradnja sistema za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda koji bi pokrio potrebe 85% stanovnika općine. Ukupna investicija je procijenjena na oko 60-70 milona KM. U prvoj fazi planirana je investicija od oko 24 miliona KM i ista bi obuhvatila oko 45%stanovnika općine. Za nju je obezbijeđena finansijska konstrukcija kroz dio kreditnih sredstava, učešće općine i sredstva EU (kroz IPA i druge fondove). Tokom 2015. godine očekuje se gradnja prve dionice primarnih vodova na dionici od sjedišta komunalnog preduzeća do benzinske pumpe Kosovčić na putu Tešanj-Tešanjka. U mjestu Kraševo predviđeno je instalirati objekte i uređaje za prečišćavanje čija vrijednost je planirana sa 7-8 milona KM.

Drugi prioritetni primarni krak ide od Jelaha do Kraševa. Prvobitno je planirano da se prvo radi primarni vod od Jelaha, ali su se pojavili problemi sa rješavanjem imovinskih odnosa kod parcela kroz koje prolazi kolektor što bi bitno prolongiralo početak radova. Sredstva za finaniranje su najvećim dijelom planiran iz kredita sa povoljnim uslovima (kamata 1,4%, greis period 5 godina i rok otplate 20 godina). Na planiranoj trasi Tešanj – Tešanjka riješeno je 108 parcela i očekuje se obezbjeđenje potrebniih dozvola i raspisivanje tendera za izvođenje radova.

kanalizacija

Status puta Tešanj-Medakovo-Šije

Prošle godine su mnogi vozači koji su se vozili putem kroz Medakovo prema Tešanjci iznenadili kada kada se pojavio novi saobraćajni znak koji je davao pravo prvenstva putu prema Šijama. Bilo je saobraćajnih nesreća, a mnogi nisu znali razlog pa su sa čuđenjem prihvatali ovu promjenu.

Put Tešanj-Šije (od kružnog toka do magistralnog puta u Šijama) Vlada Federacije BiH proglasila je put regionalnim još tokom ljeta. Na osnovu tog statusa dato mu je pravo prvenstva. To je značilo da održavanje puta prelazi u nadležnost ZE-DO kantona što je pogodovalo budžetu općine da se smanje troškove održavanja ali i mogućnost daljeg ulaganja. Obzirom na nedostatak sredstva ova odluka je 14.11.2014. godine (dan prije zimske sezone održavanja) prolongirana do 15.3.2018. godine pa se očekuje i kantonalna odluka nakon čega će se ukinuti sadašnja signalizacija do ovog termina (ako se i tada nešto ne promjeni obzirom na prazne kase viših nivoa vlasti).

Aktuelnosti na izgradnji dionice autoputa 5c pored Tešnja

Dio trase Koridora 5c, koji prolazi kroz opinu Tešanj je u fazi završetka idejnog projekta. JP Autoceste planiraju predložiti da se dionica od Golubinje do Tešnja gradi kroz javno privatno partnerstvo ili koncesiju. Definitivno se izlaz sa autoputa očekuje da bude u Medakovu. Naša lokalna zajednica je maksimalno uključena u ove aktivnosti sa ciljem da se obezbijede treće trake na prilaznim putevima iz pravca Jelaha i Tešanjke. Takođe se nastoji od Kiseljka (tačnije od napuštenih zgrada od Kiseljaka prema Karadaglijama) izgraditi kraći put do Kahvice u dužini od 300-400 m. Naime sadašnji put prema Novom Šeheru nije asfalitran u dužini od oko 6 kilometara, ali i ovakva trasa nije pogodna za transport teretnih vozila. Postavljeno je ukupno 13 zahtjeva Autocestama. Eksproprijaciju zemljišta će vršiti općina, a finansiranje JP Autoceste.

Usklađivanje katastra i gruntovnice

Jedan od velikih problema našeg društva je neusaglašenost katastra i gruntovnice. Tešanjska općina je jedna od 3 u Federaciji BiH koja je u ušla u program kojim će se izvršiti usklađivanje katastra i gruntovnice za 7 katarskih općina, a to će se finansirati od međunarodnih institucija (Svjetska banka), te će ovaj veliki posao biti besplatan za korisnike. U prvoj fazi će se raditi na katastarskim općinama Tešanj I i II i Jelah.

GOLD projekat

Ovaj projekat je predstavio Jasmin Adilović ispred USAID-a. Kroz ovaj projekat nastoji se kroz javno privatni dijalog i partnerstvo povećati zapošljavanje, investicije, izvoz malih i srednjih preduzeća. Ova aktivnost se odvija u saradnji sa općinom i TRA gdje se pored ostalog nastoji obezbjediti povezivanje sa obrazovnim sektorom u pripremanju zanimanja koja trebaju privredi (tekstilni radnici, rukovaoci CNC mašina i dr). Interesantno je da se američka vlada ovakvim programima povezuje direktno sa lokalnom zajednicom zbog složenog i nefikasnog sistema organizacije naše države.

Posjeta firmi Alpina-Bromy

Silazeći od Jelaha prema mostu na potoku Radušica primjetih novoizgrađeni građevinski objekat koji se naslanja na proizvodnu halu Alpine-Bromy. Dogovorim sastanak sa direktorom Suadom kako bih saznao za koju proizvodnju je predviđen novi prostor.


Do lijevog zida će uskoro biti instalisana nova linija za izradu dijelova obuće

Alpina Bromy je 2008. godine počela da radi u novoizgrađenoj hali sa 80 radnika. Tokom proteklih, nešto više od šest godina, podigla je proizvodnju i instalisanjem nove linije proizvodit će 2000 pari obuće dnevno. Zato su izgradili novi prostor da bi na spratu instalisali novu liniju, povećali prostor za montažu, a prve procese obrade kože smjestili u nove prostorije. Tokom proteklih godina primnjeno je novih 280 radnika pa Alpina-Bromy danas zapošljava 360 radnika.

Vrijednost investicije u građevinske objekte od 1200 m2 i opremu je 1,5 milon konvertibilnih maraka.

Izvoze cipele u 80 zemalja svijeta. U dugoročnom planu već za 2016. godinu planiraju izgradnju novog pogona sa novom tehnologijom. Proizvodnja je u proteklim godinama dovedena do nivoa kvaliteta sa procentom škarta od 1,5-2% što je prosjek u svjetski poznatim kompanijama. U novom prostoru je već u funkciji novi prostor za restoran u kome radnici imaju topli obrok koji sprema firma Šemse Sejmenovića.

Prolaskom kroz pogon može se uočiti red i ako sam posjetu imao u vrijeme pauze. To je zaista impresivna fabrika.

A zasluge za ovakvu fabriku ima u prvom redu direktor Suad Roša, a onda i onih njegovih prvih osamdeset radnika sa kojima je krenuo u posao. Ti prvi radnici i danas su nosioci ovako velike proizvodnje. Radnici koji su zapošljavani u proteklim godinama su veoma mladi pa već ima nekoliko brakova među njima.

Suad Roša je prije 12 godina sa proizvodnjom dijelova za Alpinu iz podruma sa znanjem stečenim u Slogi. Svojim znanjem , upornošću i vrijednim radom sa samo 44 godine postigao je zaista impresivne rezultate. Pri tome je ostao veoma skroman kakav je bio i ranije.


Direktor Suad Roša na odjelu montaže

 

Stare fotografije

Poljoprivredna škola u Tešnju 1939. godine. Prvi red s lijeva: Osman Pobrić poljoprivredni tehničar i predavač (brat Edhema Pobrića), Huso Hodžić apsolvent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, Viktor Beljajev diplomirani inžinjer poljoprivrede i direktor škole, Ćazim Golalić poljoprivredni tehničar i honorarni predavač i Muharem Smailbegović praktična nastava

 

Sa table na Gornjoj čaršiji








O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *