Amir Brka / JEDINSTVENOST ILI SMRT

Prosvijećenost je čovjekov izlazak iz stanja
samoskrivljene nezrelosti. Nezrelost je nemoć
da se svoj razum upotrebljava bez vođstva
nekog drugog. Ta nezrelost samoskrivljena je
onda kad njen uzrok ne leži u nedostatku
razuma nego u pomanjkanju odlučnosti i
hrabrosti da se njime služi bez tuđeg rukovođenja.

(Immanuel Kant: Šta je prosvjetiteljstvo?)

 

Otkako postoji ljudski rod – sa plemenskih, identitarnih, ideoloških, doktrinarnih i svih drugih različitih kolektivističkih pozicija, kao i usljed pukih vlastodržačkih pretenzija, prije svega i iznad svega insistiralo se na jedinstvu. A ono je, oduvijek bilo i zauvijek ostalo, izvor terora nad individualitetom; predstavljalo je metod i put ka uvezivanju pojedinačne egzistencije u snop – što je značilo i poništenje jedinstvenosti, svakome čovjeku date u njegovome individualitetu, njegove neponovljivosti pod svodom nebeskim, i vanjski preobražaj života čovjeka kao jedinke, kao samosvojnoga univerzuma, isključivo u energiju koju on svojim fizičkim intenzitetom pridonosi konstruiranome i projektovanom jedinstvu, vlastiti život kao žrtvu prinoseći na oltar krvoločnome Molohu.

A on, taj Moloh jedinstva, zatim, u skladu s projektom, ili sa nečijom čežnjom i težnjom ka totalnoj i totalitarnoj vlasti, po nahođenju projektanta, subjekte jedinstva može upotrijebiti ili poništiti – kako bi zadovoljena bila pervertirana psiha koja kreira jedinstvo.

moloh

            Moloh, jedno uprizorenje

Ako znamo, podsjetimo: etimološki, fašizam je upravo to – jedinstvo; jer značenje mu dolazi od latinske riječi fascio, što je bio svežanj pruća sa sjekirom u sredini, kao simbol centralističke vlasti u Rimskome Carstvu, simbol čvrstine jedinstva. Toj svrsi u službu moraju biti stavljene sve pojedinačne dimenzije života: jedinka je samo dio cjeline. Vlastito mišljenje, osjećanje, htijenje i djelovanje ona mora posvetiti cjelini – kojoj će služiti dušom i tijelom, imanjem i krvlju…

A otkako sija Sunce, samo i isključivo jedno je kraljevstvo pod njime bilo: to je svaki čovjek, sin čovjekov, sa svojim životom – datim ne pukim rođenjem nego u mogućnosti uzrastanja, individualnog oljuđenja…

Govorim sinovima: otac sam vam, vi ste braća, ali jedinstvenost, svaki svoju, njegujte brižno i čuvajte po svaku cijenu. Jer samo će na taj način vaši životi imati mogućnost da putuju ka vlastitome obasjanju. Jedinstvu se oduprite – i spram onih što planski nastoje potrijeti vaše bogomdane živote, ali i pred onima koji su vlastite jedinstvenosti poništili nasjevši na tu zlehudu matricu našega svijeta. Kao i od onih, vatrenih očiju, što su umislili da su u svijetu čovjekovu mesijanski navjestitelji sâmē božanske bîti.

Tvoja osobnost, tvoja jedinstvenost, tvoja samosvojnost, kazujem sinu i sinu, sve je što imate. U jedinstvu, kakvom god, ako na nj pristanete, bit će smrt u životima vašim, njihovo samoskrivljeno poništenje. Prevelik je i predubok svijet, u njemu je vaše mjesto, neka vam ga ne oduzmu oni što o tome ništa i ne slute.

Bdijući nad svojom posebnosti, čuvat ćete jedinstvenost svijeta.

(Iz dnevničkih bilježaka, 30.9.2016.)

 

O Amir Brka

Amir Brka rođen je u Tešnju 1963. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1987.). U Tešnju vodi Centar za kulturu i obrazovanje, glavni je urednik časopisa za kulturu Diwan (Gradačac), bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine 2010-2014. godine.

Pjesničke i prozne knjige: Prirodni redoslijed (poezija), 1996; Bjelina paspartua (poezija), 1997; Zavičajni muzej (poezija), 1998; Antikrist u jeziku (poezija), 1999; Monografija grada (roman) 2001. i 2004; Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000) (izbor), Sarajevo, 2001; Antikristul în limba (poezija, izbor), Bukurešt, 2001; Izložba sitnih životinja (poezija) 2003; Jedan u tome skupu (poezija, izbor), Priboj, 2003; Uređujemo staru kuću (poezija), 2005; Vrijeme sretnih gradova (poezija), 2006. i 2007; Đavo na Dunavu (poezija), 2008; Dovoljno za radost (poezija, izbor; edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK "Preporod" Sarajevo), 2010; Turistički vodič (poezija), 2010. i 2011; Ruševine se podupiru (poezija, izbor), 2012; Crna sveska (proza), 2014; Tačka (poema), 2015; Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem (poezija), 2015; Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju (poema), 2016; Sa palube. Epitafi iz »Adele« (poezija), 2017; Nebeski nomad (poezija), 2019; San o gradu (poema, sa slikama Miralema Srkalovića Lale), 2020; Sa pjesnikova odra (poema), 2020; Dijalektika tmine (poezija), 2020; Dan državnosti (poema), 2020; Poeme, 2021; San mizantropa (poezija).

Kulturna i opća historija, publicistika: Rudolf Zaplata - bibliografija, 2000; Svjetlosti kasabe. Iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002; Teatar u tešanjskom teatru (ogled), 2003; Negativna geografija (eseji, kolumne, intervjui), 2005; Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju (studija), 2016; O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja (memorat), 2017; Nisim Albahari, tragični revolucionar (studija), 2018; Kenotaf za ubijene tešanjske Rome (studija), 2022.

Proučavajući kulturnu povijest, prvenstveno tešanjsku, objavio je još 10 knjiga.

Stvaralaštvo Amira Brke prevođeno je na brojne strane jezike, a uvrštavano je i u sve značajnije bosanskohercegovačke antologije. O njegovoj književnosti objavljen je veliki broj književnokritičkih tekstova, eseja i studija, kao i šest knjiga: Vojislav Vujanović: Kozmologija riječi, poliptih o pjesniku Amiru Brki (2007.), Enver Kazaz: Jezik negativne ontologije, poetički okviri književnog opusa Amira Brke (2016.), Almir Zalihić: Poetika razdešenih detalja Amira Brke (2016. i 2018.), U svijetu bez središta (zbornik sa naučnog skupa, 2017.), Milan Garić: Zapis o Knjizi ili Sabrano pjesničko govorenje Amira Brke (2019.), Kritičari o Amiru Brki (priredio dr. Muhidin Džanko, 2020.).

Nagrade i priznanja: Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine (2001. i 2006.); Nagrada Planjax za najbolju knjigu poezije u Bosni i Hercegovini (2003.); Nagrada "Edhem Mulabdić" za najbolju bosanskohercegovačku novelu (2004.); Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu (2001, 2003, 2005, 2006. i 2011.); Nagrada Fondacije za izdavaštvo (2010.); Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini (2022.); Plaketa Općine Tešanj (2005.) i Plaketa Zeničko-dobojskog kantona (2019.).

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *