Amir Brka / ŠTA MI JE REKAO ŠEJH IBRAHIM

ŠTA MI JE REKAO ŠEJH IBRAHIM

Enveru Kazazu

Ako skupni identitet doista postoji, i nasuprot
tome što je misterij najveći, i najteži balast roda
Ademova – jer on nije, a djeluje, pa jest, iako,
u trenu svakom, iščezava i u drugost staje, ali
ako ipak, ipak…

Ako, dakle, P – onda, dakle… Pa nekako, onda,
tako, putem nesigurnim, i nazvan Bošnjakom
pojedinac hodi. Ali njega, takvog, posljedično
nema, kao samac ako kroči. Čak ni put se ukazati
neće ako s njim se čovjek, najmanje još jedan,
njemu bitno jednak, zaputio nije…

I tu umovanje u procjep zapada, jer zar mogu
biti dva čovjeka koja, po osnovi bilo kakvoj,
istost zapremaju…?

Ali ako, ipak, ipak, sred klecanja uma, postoje
Bošnjaci – njima je zadato, u općosti svojoj,
istovjetnost naći. No, nje nema u svjetovnom
tumačenju sfera nadfizičkih, jer svaka se druga,
kao nova aporija nerješiva, takvome bošnjaštvu,
sa razlogom arhetipskim, zaoštreno odupire.
Pa se, tako, svjetopovijest, u apsurdu zasnivana,
– na klanju i zatiranju, na krvi i žrtvi – suštom
supstancijom kroz bošnjaštvo, uzaludno posve,
sizifovski vaspostavlja….

Ali ipak, ipak, ipak – ako se, uopće, o Bošnjaku
mislit može, potom, sve zamuckujući, nešto i
zboriti, neka se u obzir uzme iz starine Bosne
slučaj kad se vezir na Sefarde ostrvio, pa ih,
usred Sarajeva, deset uzaptio, i rabina s njima,
Rav Mošu Danona, u tamnice pobacao, te im
ž
ivot grdnim blagom ucijenio

A Bosanci što su, po zakonu vjere, od nesretnih
različiti – na oružje digli su se, čak hiljadu, i još
dvije svijeta golorukog: umorenih peterica i
sedam bje ranjenih, ali nisu odustali, već su
sugrađane izbavili iz hapsane…

U tome zbitiju moglo bi se, možda, potražiti
jezgro posebnosti neke, a u sebi sebi saobrazne.
Jer pobunu pred zlom poduzeše koji nisu identični
s onim kojima se zulum počinjao, već, po svojoj
predanosti, bjehu ono čemu i zlotvori pripadahu

Ako to su učinili, a upravo jesu, melekom vođeni,
navlastito kao ljudi, koji od zla ljude štite, onda
čuvali su i čast općenitu, koja nije svoja, niti je
nesvoja, pa neka se, takvi, ako baš i hoće, zovu i
Bošnjaci, što čovjeku, ni najmanje, važno biti neće

Tad ni meni mrsko neće biti da me i Bošnjakom
ponekad oslove. Ali ne ni tada, kao i nikada u
takvu slučaju, da ja kažem to je – već samo da,
takav, bez moga otpora, iskazuje svoje…

(17-18.6.2017.)

O Amir Brka

Amir Brka rođen je u Tešnju 1963. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1987.). U Tešnju vodi Centar za kulturu i obrazovanje, glavni je urednik časopisa za kulturu Diwan (Gradačac), bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine 2010-2014. godine.

Pjesničke i prozne knjige: Prirodni redoslijed (poezija), 1996; Bjelina paspartua (poezija), 1997; Zavičajni muzej (poezija), 1998; Antikrist u jeziku (poezija), 1999; Monografija grada (roman) 2001. i 2004; Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000) (izbor), Sarajevo, 2001; Antikristul în limba (poezija, izbor), Bukurešt, 2001; Izložba sitnih životinja (poezija) 2003; Jedan u tome skupu (poezija, izbor), Priboj, 2003; Uređujemo staru kuću (poezija), 2005; Vrijeme sretnih gradova (poezija), 2006. i 2007; Đavo na Dunavu (poezija), 2008; Dovoljno za radost (poezija, izbor; edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK "Preporod" Sarajevo), 2010; Turistički vodič (poezija), 2010. i 2011; Ruševine se podupiru (poezija, izbor), 2012; Crna sveska (proza), 2014; Tačka (poema), 2015; Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem (poezija), 2015; Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju (poema), 2016; Sa palube. Epitafi iz »Adele« (poezija), 2017; Nebeski nomad (poezija), 2019; San o gradu (poema, sa slikama Miralema Srkalovića Lale), 2020; Sa pjesnikova odra (poema), 2020; Dijalektika tmine (poezija), 2020; Dan državnosti (poema), 2020; Poeme, 2021; San mizantropa (poezija).

Kulturna i opća historija, publicistika: Rudolf Zaplata - bibliografija, 2000; Svjetlosti kasabe. Iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002; Teatar u tešanjskom teatru (ogled), 2003; Negativna geografija (eseji, kolumne, intervjui), 2005; Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju (studija), 2016; O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja (memorat), 2017; Nisim Albahari, tragični revolucionar (studija), 2018; Kenotaf za ubijene tešanjske Rome (studija), 2022.

Proučavajući kulturnu povijest, prvenstveno tešanjsku, objavio je još 10 knjiga.

Stvaralaštvo Amira Brke prevođeno je na brojne strane jezike, a uvrštavano je i u sve značajnije bosanskohercegovačke antologije. O njegovoj književnosti objavljen je veliki broj književnokritičkih tekstova, eseja i studija, kao i šest knjiga: Vojislav Vujanović: Kozmologija riječi, poliptih o pjesniku Amiru Brki (2007.), Enver Kazaz: Jezik negativne ontologije, poetički okviri književnog opusa Amira Brke (2016.), Almir Zalihić: Poetika razdešenih detalja Amira Brke (2016. i 2018.), U svijetu bez središta (zbornik sa naučnog skupa, 2017.), Milan Garić: Zapis o Knjizi ili Sabrano pjesničko govorenje Amira Brke (2019.), Kritičari o Amiru Brki (priredio dr. Muhidin Džanko, 2020.).

Nagrade i priznanja: Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine (2001. i 2006.); Nagrada Planjax za najbolju knjigu poezije u Bosni i Hercegovini (2003.); Nagrada "Edhem Mulabdić" za najbolju bosanskohercegovačku novelu (2004.); Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu (2001, 2003, 2005, 2006. i 2011.); Nagrada Fondacije za izdavaštvo (2010.); Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini (2022.); Plaketa Općine Tešanj (2005.) i Plaketa Zeničko-dobojskog kantona (2019.).

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *