Nova politika

Ako se pojave oni koji ne očekuju nikakvu počast, nikakvo materijalno blagostanje,

koji su spremni na osobno odricanje, na svojevrsnu žrtvu i gubitak izbora,

naša nada bi mogla postati stvarnost.

Počelo je udruživanja ljevice. Za sada su tu SDP (Socijaldemokratska partija) i DF (Demokratska fronta). Da li se radi zaista o početku okrupnjavanja političke scene Bosne i Hercegovine (što bi me osobno radovalo, makar se radilo o ljevici) ili se samo radi o povratku Željka Komšića u svoje staro jato? Ohrabruje udruživanje makar to bio samo povratak Željka Komšića u SDP, ali pomalo obeshrabruje obrazloženje.

Formiran je Nezavisni blok na čelu sa Senadom Šepić, nekadašnjim potpredsjednikom SDA BiH. Novi politički projekat koji deklarativno nudi nove politike i najavljuje nove ljude. Rekao bih da se radujem najavi novih politika, potrebne su nam nove politike. Istina, to su najavili stari političari i to pomalo zbunjuje. Ostaje nada da ćemo više saznati u vremenu pred nama. Složio bih se, prije svega, da nam trebaju drugačije politike. Drugačije politike i pozicije, i opozicije. I državne, i entiteske. I stranačke. Može i obrnutim redom. Ko god da ih ponudi. Sadašnji ili novi političari, stari ili mladi, muškarci ili žene nije primarno važno. Potrebne su kvalitativno drugačije politike. I potrebna je integracija. Ne šminka da bi se dobila vlast ili da bi se ostalo na vlasti. Potrebno je proliti znoj bez slikanja. Bez puno priče ali sa jasnim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima. Realno optimističnim.

Može li se složiti takva lista ciljeva? Ko se može okupiti oko te liste ciljeva? Koje kompetencije su potrebne da bi se imao odgovor kako te ciljeve dostići? Ne treba narodu obećati kratkoročno ništa posebno. Ima li neko spreman dati sve od sebe za jedan mandat, pokrenuti stvarne promjene i nakon toga izgubiti izbore? Ako neko ima, onda imamo realnu šansu. Ako se pojave oni koji ne očekuju nikakvu počast, nikakvo materijalno blagostanje, koji su spremni na osobno odricanje, na svojevrsnu žrtvu i gubitak izbora, naša nada će postati stvarna.

Vidjeli smo da britanski lordovi vode ozbiljnije rasprave o opstanku Bosne i Hercegovine, daleko ozbiljnije nego što to radi Klub 99 u Bosni i Hercegovini. Oni koji prate mogli su vidjeti i šta neki od njih misle o nama. Vjerovatno će mnoge u Bosni i naljutiti ono što su kazali neki britanski lordovi. Pitam se šta mi mislimo o sebi? Osim što javno jedni druge napadamo i loše govorimo jedni o drugima. Teško je očekivati da drugi o nama dobro misle i govore ako mi sami sebe ne poštujemo. Ako nemamo osobno dostojanstvo i ako ne demonstriramo profesionalizam i društvenu etiku s pozicije rukovodstva, ako ne uvažavamo jedni druge, ako ne poštujemo ni poziciju ni opoziciju šta možemo očekivati od drugih izvan Bosne i Hercegovine? Ako ne jačamo institucije, ako je pojedinačni, osobni uticaj iznad snage institucije, iznad reda i pravila službe onda se radi o plemenskom pristupu i plemenskim institucijama a ne o demokratskim institucijama.

Ako je važnije imati telefonski broj predsjednika stranke, ili nekog javnog funkcionera nego što je to riješiti zahtjev u redovnoj proceduri onda mi jasno i glasno loše govorimo o sebi, što god o sebi mislili. Osposobljavanje javne administracije i javnih institucija da budu efikasne i efektivne, da najbrže i najbolje rješavaju zahtjeve građana u okvirima raspoloživih resursa, i da najbrže i najbolje vode javne investicije i podižu društvenu infrastrukturu jeste velika odgovornost svake politike. Dosadašnje politike u Bosni i Hercegovini ne mogu se baš pohvaliti ovim pristupom, ali bi svi mogli iz toga naučiti i promijeniti pristup u budućnosti. Čelni ljudi stranaka i čelni ljudi javnih institucija trebaju demonstrirati takva nastajanja, i pokazati osobnim primjerom da oni nisu važni nego da su važni sistemi rada i funkcionisanja koji stoje iza njih.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *