TESANJ.NET stranica grada
Uz šezdeseti rođendan historičara Aladina Husića,
direktora Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu
____________________________________________________________________________
Postoje nekolike istaknute intelektualne figure izvan Tešnja koje su u novije vrijeme vrlo značajno doprinijele kulturnom stasavanju naše sredine (Vojislav Vujanović i dr. Enver Kazaz prije svih), ali sasvim je sigurno da niko nije tako plodonosno uticao na saznanja Tešnjaka o vlastitoj prošlosti kao što je učinio dr. Aladin Husić kroz rasvjetljavanje povijesti tešanjskog prostora u osmanskom vremenu. Kad je Tešanj posrijedi, to je bio najoskudnije istražen i opisan period, što je omogućivalo različite improvizacije i mistifikacije, pa je stoga Husićev doprinos i dragocjeniji. Ovaj ugledni naučnik trajno nas je zadužio i zavrijedio našu veliku zahvalnost, što bi svakako trebalo biti iskazano i u zvaničnoj javnoj gesti (ako se Plaketa Općinskog vijeća opet nekada bude dodjeljivala).
Duže od deceniju i po Husić je naglašeno uključen u brojne tešanjske naučne i stručne aktivnosti, što je rezultiralo njegovim čestim neposrednim kontaktima sa Tešnjacima u programima afirmacije nauke, kao i objavljenim radovima i knjigama. Štaviše, ispostavlja se da u dosadašnjem djelu dr. Husića tešanjska tematika po obimu zauzima centralno mjesto, o čemu on u uvodnoj bilješci za svoju knjigu Prilozi za historiju grada Tešnja kaže slijedeće: “Prirodom posla i stjecajem okolnosti, od 2005. godine bio sam nekako usmjeren na saradnju s Centrom za kulturu i obrazovanje u Tešnju.”
Prvi čin u toj upućenosti Aladina Husića na tešanjsku povijesnu problematiku predstavlja njegov urednički angažman u pripremi Sidžila tešanjskog kadiluka (1740-1752) koji je prevela i obradila Hatidža Čar-Drnda. Ovaj sidžil objavljen je u izdanju Orijentalnog instituta 2005. godine, a Husić mu je napisao predgovor. Knjiga je predstavljena u Centru za kulturu i obrazovanje Tešanj (CKO) 11.5.2006. godine, u čemu je sudjelovao i dr. Husić, a njegov tekst o sidžilu objavljen je te godine i u sarajevskim Prilozima za orijentalnu filologiju.
Aladin Husić na skupu o dr. Ademu Handžiću, CKO, 15.12.2006.
Studijom “Doprinos Adema Handžića bosanskohercegovačkoj osmanistici i historiografiji” Husić je sudjelovao u naučnom skupu o dr. Handžiću, koji je 15. i 16. decembra 2006. godine održan u CKO, što je bio i prvi naučni skup koji je uopće organiziran u Tešnju. Zbornik radova objavljen je 2008. godine.
Povodom 450-te godišnjice vakufname Gazi Ferhad-bega, u CKO je 2009. godine održan i naučni skup Tešanjski prostor u prošlosti, a Husić je tada imao izlaganje “Tešanj u 16. stoljeću (Od puste varoši do značajne kasabe)” koje je objavljeno u Prilozima za orijentalnu filologiju 2012. godine. (Zbornik sa skupa, nažalost, nije objavljen zbog neodgovornosti jednog broja autora koji organizatoru nikada nisu dostavili radove.)
Veliki naučni značaj ima i studija “Tešanjski vakufi (S posebnim osvrtom na novčane vakufe)” koju je Husić objavio u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke 2009. godine.
U značajnoj mjeri se na tešanjski prostor odnosi i njegova studija “O imamskoj službi u tvrđavama Bosanskog sandžaka u 15. i prvoj polovini 16. vijeka” koja je objavljena u časopisu Novi Muallim, kao i u Radovima Filozofskog fakulteta u Sarajevu 2010. godine.
Ovih pet studija objedinjeno je u Husićevoj knjizi Prilozi za historiju grada Tešnja koja je objavljena 2017. godine u izdanju CKO, gdje je i promovisana 15. decembra, u manifestaciji Dani grada Tešnja.
Amir Brka, dr. Behija Zlatar, dr. Aladin Husić i dr. Muamer Hodžić:
promocija knjige Prilozi za historiju grada Tešnja, CKO, 15.12.2017.
U CKO je 10.8.2016. godine održan i program posvećen 100-godišnjici rođenja dr. Adema Handžića o kojem je istaknuto izlaganje imao i Aladin Husić. Tom prilikom predstavljena je i Handžićeva knjiga Pregled islamskih kulturnih spomenika u Bosni do kraja 19. stoljeća koju su objavili CKO i Medžlis Islamske zajednice Tešanj. (Prethodno je ovaj Handžićev rukopis objavljen u Istanbulu na engleskom jeziku 1996. godine.)
Amir Brka, dr. Enes Karić i dr. Husić: Hommage dr. Ademu Handžiću
uz stogodišnjicu rođenja, CKO, 10.8.2016.
Sarajevski Centar za osmanističke studije objavio je 2017. godine knjigu iz ostavštine Tešnjaka Hasana Škapura (1913-1975.) Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku (1875-1878), koja je u CKO predstavljena 4. aprila, na općinski praznik Dan otpora fašizmu. Jedan od promotora bio je i dr. Husić, a svoj prikaz ove knjige on je te godine objavio u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke.
Iste godine izišla je i publikacija Amira Brke O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja: sjećanja, fotografije, dokumenti, razmišljanja – za koju je Husić napisao pogovor.
U izdanju Opće biblioteke Tešanj i Orijentalnog instituta 2019. godine je objavljen Sidžil Tešanjskog kadiluka iz druge polovine XVIII vijeka (1165-1204/1752-1790) – koji je priredio i opsežnu uvodnu studiju napisao Husić. Sidžil je u tešanjskoj biblioteci promovisan 18. jula, uz otvorenje manifestacije Ljeto u Tešnju.
Dr. Almina Alagić, dr. Husić, dr. Muamer Hodžić i dr. Behija Zlatar: promocija
Sidžila Tešanjskog kadiluka iz druge polovine XVIII vijeka, Biblioteka, 18.7.2019.
U CKO je 2019. godine objavljena i knjiga Adema Handžića Nahija Tešanj u 16. stoljeću koju je priredio i predgovor napisao dr. Husić. Knjiga sadrži Handžićevu studiju Nahija Tešanj koja prethodno nije objavljena iako je završena koncem 1980-tih, a drugi dio knjige donosi tekst dr. Handžića iz njegove rukopisne ostavštine koja je u posjedu A. Brke, a koji je Husić obradio s velikom posvećenošću. Ova knjiga promovisana je u CKO 10. decembra, na Dan grada Tešnja.
A 2020. godine je Gazi Husrev-begova biblioteka objavila i Husićevu knjigu Kadiluk Tešanj u drugoj polovini 18. stoljeća. (Tešanj, Maglaj i Žepče u svjetlu akata tešanjskog suda). Autor u predgovoru piše da je ona “proistekla iz temeljite analize zavidnog korpusa dokumenata sadržanih u protokolu suda (sidžilu) u Tešnju iz druge polovine 18. stoljeća”. Knjiga je predstavljena u CKO 10.12.2021. godine – na Dan grada Tešnja.
Dr. Edin Radušić, dr. Dževad Drino, dr. Aladin Husić: promocija Husićeve
knjige Kadiluk Tešanj u drugoj polovini 18. stoljeća, CKO, 10.12.2021.
Bio-bibliografski kroki
Aladin Husić rođen je 24.2.1963. godine u mjestu Dub kod Travnika. Nakon sticanja osnovnog i srednjeg obrazovanja završio je studij orijentalistike i historije na univerzitetu Kosova u Prištini. Postdiplomski studij iz historije završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2010. godine, također na odsjeku za historiju.
Radio je kao nastavnik i profesor historije u osnovnoj i srednjoj školi, kao korespondent za turski jezik u firmi Kombos u Sarajevu, te kao honorarni predavač historije u Gazi Husrev-begovoj medresi. Od 1997. do 2003. godine bio je zaposlen u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine kao stručni suradnik za historiju Bosne pod osmanskom vlašću. Potom radi u Orijentalnom institutu, naučnoj ustanovi u kojoj je odnedavno i na poziciji direktora. Uža oblast njegovog naučnog interesovanja je historija Osmanskoga Carstva, historija jugoistočne Evrope u vrijeme osmanske vladavine, a posebno historija Bosne pod osmanskom vlašću. Član je Državne komisije za suradnju Bosne i Hercegovine sa UNESCO.
Autor je knjiga Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine (2014.), Prilozi za historiju grada Tešnja (2017.) i Kadiluk Tešanj u drugoj polovini 18. stoljeća. (Tešanj, Maglaj i Žepče u svjetlu akata tešanjskog suda) (2020.), te koautor publikacije Bosanske vakufname (2013.). Priređivač je monografije Orijentalni institut 1950-2015. (2015.) i nekoliko udžbenika iz historije za osnovnu i srednju školu.
Surađivao je u brojnim časopisma: Prilozi za orijentalnu filologiju, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Glasnik Rijaseta IZ BiH, Novi Muallim, Znakovi vremena, Beharistan, Divan, Gračanički glasnik, Biljeg Srebrenika, Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, Preporod, Kabes i Odbrana, te u zbornicima sa naučnih skupova.
Biran je za člana redakcije Anala Gazi Husrev-begove biblioteke, Priloga za orijentalnu filologiju (gdje je sada odgovorni urednik), Radova Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Godišnjaka BZK “Preporod”.
