Ravnoteža različitosti

Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju.
Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome.
Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu
i dostojanstvo našem životu.

Albert Ajnštajn

Različitost je jedna od karakteristika egzistencije. To se može vidjeti na svakom mjestu, u svakom periodu i na mnogo načina. Ipak ljudi širom svijeta svakodnevno potvrđuju da teško podnose upravo različitost. Neke razlike podnose teže, a neke lakše. Onaj ko ima mnogo lakše podnosi siromaštvo od onog ko ima malo. Onaj kome se ne čini nasilje podnosi lakše nasilje koje se čini drugima. Onaj ko živi u ambijentu s kojim se lakše može identificirati teže razumije one koji žive u tom istom ambijentu a nemaju iste simbole i vrijednosti identifikacije. Onaj ko je snažan očekuje od nejakog da ga poštuje, bolje reći da ga se boji, da bez pogovora prizna nadmoć jačeg. Moglo bi se dugo i dugo nabrajati.

Ima i drugačijih primjera. Na različitim mjestima, u različitim periodima i na različite načine ljudi su pokazivali spremnost i demonstrirali nesebičan, fer, korektan odnos neovisno o razlikama. Sve ukazuje na to da čovjek treba uspostaviti osobnu ravnotežu kako bi bio spreman na takav pristup. Bez osobne ravnoteže, sa duhovnom prazninom, bez pune svijesti o sopstvenom dizajnu koji je dobio na poklon teško čovjek može naći mir. Kao što je teško održati ravnotežu u siromaštvu, neimaštini, u goloj borbi za preživljavanje. Historija čovječanstva govori o mnogo čemu, i potvrđuje da su razlike uvijek postojale. Ta historijska realnost ne opravdava nikog da prihvati razlike „zdravo za gotovo“ i da ravnodušno ostane na nekoj strani. Naprotiv, na kojoj god strani da se nađe čovjek bi trebao razmisliti i potruditi se.

Sunce nas može grijati bez da čovjek išta učini ali u hladnim periodima nerealno je čekati da peć ugrije prije nego se vatra naloži. Prvo treba staviti ogrijev u peć a onda očekivati toplinu. Prvo treba posijati ono što se hoće pa očekivati da će se nešto požnjeti. Treba napraviti prvi korak, treba učiniti smislen napor, i ne treba čekati odmah da se vrati. Treba nastaviti pozitivan odnos i istrajati. Kakav god na kraju rezultat imali postojaće više mira, zadovoljstva, ravnoteže u životu nego inače. Svakodnevno se mogu susresti ljudi koji imaju rezultat i nisu sretni. Rezultat koji se ogleda u stečenom imetku često postane briga kako imetak sačuvati i kako ga uvećati. Rezultat koji se ogleda u ovlaštenjima, biti na „vrhu“ neke organizacije, često postane briga kako ostati na toj poziciji ili popeti se još više.

Umjesto zahvalnosti za ono što imaju ljudi su skloni žaliti za onim što nemaju ili biti zabrinuti što nemaju više, skloni su povećavati sopstvenu neravnotežu između onog što čovjek jeste i onog što čovjek ima. To je izazov, test, koji stoji pred svakim čovjekom i svakom ženom. Taj izazov ne treba olahko shvatati. O tome treba razmišljati i truditi se smanjiti razliku a ne trčati u smjeru da se ta razlika povećava.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *