Tešanjski dnevnik 09-16.09.2013. godine

Javna tribina „Fašizam i antifažizam danas“

Povodom općinskog praznika Dana oslobođenja od fašizma (kojim se obilježava 9. Semptembar, dan kada je Tešanj oslobođen od fašizma1944. godine) u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje i u okviru Ljeto u Tešnju 2013. održana je javna tribina pod nazivom Fašizam i antifašizam danas. Gost na tribini je bio prof.dr. Mirsad Abazović.

Prof.dr. Nedžad Korajlić, Amir Brka  i prof. dr. Mirsad Abazović

Mirsad Abazović je doktor sociologije, redovni profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, te na Univerzitetu AAB-Rinvest u Prištini, Kosovo.

Objavio je više knjiga, a jedna među njima Sumrak u zoru-povodom jednog suđenja Albancima objavljena je u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje 2011. godine.

Prisutnima se na početku obratio načelnik općine mr. Suad Huskić, osvrčući se na praznik općine sa porukom da se i danas, nakon 69 godina od oslobođenja Tešnja od fašizma u Drugom svjetskom ratu, fašizam pojavljuje oko nas i da se mora, posebno mladim, ukazivati na njegovu pogubnost po društvo. Prof. Abazović je dosta široko elaborirao temu fašizma i antifašizma spominjujući između ostalog kolonijalizaciju i globalizaciju i savremena demokratska društva koja u sebi nose elemente fašizma.

 

Književno veče Radmile Karlaš

U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje, a u okviru manifestacije „Ljeto u Tešnju 2013“ održano je Kjiževno veče Radmile Karlaš. O njenoj prvoj knjizi Četverolisna djetelina govorio je Amir Brka, a o drugoj knjizi-romanu Kad utihnu melezi govorio je Franjo Bratić.

„Radmila Karlaš je osnovnu i srednju školu završila u Banja Luci, a Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Kao slobodni novinar objavljuje u brojnim medijima u bivšoj Jugoslaviji, poput zagrebačke Arene, Večernjih novosti i dr, a početkom rata učestvuje u projektu osnivanja jedinog alternativnog lista  u tom dijelu BiH. Učestvovala je u radu nevladinih organizacija, poput Friedens dialog Beč, Verona forum Brisel, SIT Berlin, Forum građanaTuzla, Helsinški komitet Srbije i BiH, Međunarodni forum Bosna, Asocijacija Sarajevo iz Ruana i druge. Učesnica je mnogih debata i okruglih stolova u zemlji i širom svijeta. Njen prvi roman Ćetverolisna djetelina objavljen je 2009. godine, a drugi roman Kad utihnu melezi objavljen je 2010. godine“ (Podaci iz pozivnice Cko.).

Autorica je čitala dijelove iz svojih knjiga, a u razgovoru su učestvovali i posjetioci posebno Selim Brkić i Zoraid Mehičić koji su imali priliku  pročitati knjige, o njima su se pohvalno izrazili i preporučili ih. Tema knjiga je BiH, njeni teški historijski trenuci, ali i optimizam i snaga opstanka.

Franjo Bratić, Radmila Karlaš i Amir Brka

 

Utakmice reprezentacije BiH

Čitavo ljeto nastojim malo porazgovarati sa nekim od naših sugrađana koji danas svoju egzistenciju ostvaruju van domovine. Fuad-Futko Ahmetagić, koga smo zvali šef i koga dugo nisam vidio, „pobježe“ mi, a da kafe nismo popili. Došao i Sejo Prnjavorac Ho. Poželio Tešanj. On je otišao u Ameriku nakon rata. Kaže Ho da mu je često potrebna „infuzija“ patriotizma, ali nažalost da je u današnje vrijeme ostvaruje samo preko „Zmajeva“ i Džeke. Dogovorismo se da podijelimo utiske poslije utakamice u Žilini, ali Seje više ne vidjeh.

Nije to slučaj samo kod Hoa. Kako iz BiH tako i iz čitavog svijeta naši ljudi prate utakmice fudbalske reprezentacije BiH, koja im je u ovom ciklusu za svjetsko prvenstvo u Brazilu pružila mnoge radosti. Euforija u prvoj utakmici protiv Slovačke nije splasnula poslije poraza u Zenici od 0:1, pa su navijači iz cijelog svijeta pa i Tešnja krenuli put Žiline u Slovačku gdje nas je samo pobjeda vodila u Brazil. Zamolih jednog od njih dr. Amira Dujsića da napravi fotografiju i da me obavjesti o Tešnjacima koji su bili na utakmici.


Zastave sa natpisom Tešanj na stadionu u Žilini: Tarik Dujsić, Amir Dujsić, Admir Braković i Ernad Prnjavorac, stadion sa navijačima BiH

„Atmosfera bila veličanstvena. Od ukupno 9483 gledaoca oko 8000 hiljada je bilo naših navijača. Ponosno smo predstavljali našu zemlju i nijedan ni najmanji incident nije zabilježen kako na utakmici tako i u toku dana na ulicama Žiline, a i noć prije na ulicama Bratislave gdje nas je većina boravila noć prije utakmice. Treba pohvaliti i ljubaznost Slovaka koji su nas, gdje god smo se pojavili, dočekali sa osmijehom. Duboko u noć smo zaposjeli kafiće u Žilini, sve bez ijednog incidenta, a uz nadzor policijaca koji nisu nikoga ni opomenuli već su samo brinuli da ne bi neko nama šta dobacio ili uradio.

Navijači sa velikom BiH zastavom

Ukupno su bila 54 organizovana autobusa iz Bosne i Hercegovine a ostatak navijača je došao privatnim automobilima, kombijima i manji dio avionom.

Navodno je oko 40 navijača sa područja Tešnja bilo na utakmici. Ja znam baš iz čaršije da su bili poimenično uz mene, moj brat Tarik Dujsić, Admir Braković, profesori Ernad Prnjavorac, Adem Halilović, Denis Sofić, Haris Brka, Danijar Mešić, Edin Mujčić, Admir Brkić, Mirza Hadžimehić, braća Saračević Smail i Amel, Smailov šura Alen Bradarić, a bio je i naš Enis Bešlagić.“


Nakon utakmice u Tešnju je formirana kolona vozila sa zastavama, a Zoraid Mehičić je tradicionalno obezbjedio vatromet nakon pobjede od 2:1 u Žilini.

 

Predavanje na temu „550 godina od pada  srednjovjekovnog Bosanskog carstva“

Na platou Gradine jedna mlada ekipa historičara održala je predavanje na temu „550 godina od pada srednjovjekovnog Bosanskog carstva“. I ovaj čas historije je dio programa manifestacije Ljeto u Tešnju 2013. Među posjetiocima bio je značajan broj učenika, posebno Gimnazijalaca.

Direktor Muzeja Jasmin Mandžukić, Dženan Dautović, Nedim Rabić, Sejfudin Isaković i Irfan Teskeredžić

 

Predavači su članovi „Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije“ pri Filozofskom fakultetu u Srajevu. Osim najavaljenih predavača Dženana Dautovića, Sejfudin Isakovića i Nedima Rabića uključio se kao predavač i Irfan Teskeredžić iz Travnika.

Stare fotografije

Poznati tešanjski šeret Hamid Ahmetagić Čolo izgradio je sebi nadgrobne nišane za života. Ovo je trenutak kada su došli prijatelji da mu zajedno sa njim prouče fatihu.

S lijeva: Mehmedalija i Hamzalija Škapurević, Muhamed Hodžić, Rusmir Bešlagić, Sulejman Hodžić, NN, Zijad Mulabdić Klino, Mahmut Mehinović, a naprijed sa francuskom kapom na glavi Hamid Ahmetagić Čolo.

Sa table na Gornjoj čaršiji

 

Husein Galijašević

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *