Strategija razvoja općine Tešanj

Hrabrost i napori su uvijek potrebni,
ali smjer i svrha moraju bitistalno na umu.

Prva strategija razvoja općine Tešanj (nakon 1990. godine), izrađena je još 1996. godine. Bila je to prva poslijeratna strategija razvoja na nivou jedne općine u Bosni i Hercegovini. Druga strategija razvoja općine Tešanj je izrađena i usvojena 1997. godine, treća 2013. godine i četvrta je usvojena na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Tešanj od 28.12.2017. godine. Sticajem okolnosti sam bio sudionik (uz Huseina Galijaševića) izrade svih navedenih strateških dokumenata općine Tešanj. To je povod za ovaj tekst.

Ako bih poredio sadržaj prve strategije sa ovom posljednjom onda bih mogao kazati da je uporediva jedino u pogledu socio-ekonomske analize ili prikaza aktuelnog stanja na području općine Tešanj prije nešto više od 20 godina i danas (tada su privredu u Tešnju činile firme u državnom vlasništvu, da ne navodim dalje). Naravno, i tada su navedeni projekti koji su prepoznati kao prioritet za pokretanje razvoja ali bez bilo kakve razrade, bez navedenih izvora finansiranja (godišnji budžet Općine Tešanj je bio oko 4 miliona KM), bez nosioca odgovornosti. Činjenica da se pristupilo izradi strategije razvoja neposredno nakon rata, te da je Tešanj to prvi uradio, ukazuje na pristup koji ljudi u Tešnju gaje svih ovih godina. Iako su tada prioriteti praktično bili određeni onim što je bilo porušeno i devastirano, ipak se pristupilo jednom osmišljenom cjelovitom pristupu. Rekao bih više intuitivno nego što se tada moglo znati da će se Bosna i Hercegovina institucionalno veoma sporo oporavljati te nije vrijedilo ni čekati neke strategije „odozgo“ prema „dole“, što bi inače bio red. Naravno, ovo ističem zbog okolnosti a ne zbog bilo kakve namjere poređenja jer bi bilo kakvo poređenje bilo pogrešno.

Stoga bih samo naglasio dvije stvari: prvo, dogodila se velika promjena i drugo, velika promjena postavlja nove zahtjeve i izazove. Dok smo radili ovaj posljednji dokuemnt (sedam mjeseci, 45 osoba plus rukovodstvo Općine) bio sam u razmišljanju da li smo uopće svjesni promjena koje su se dogodile, i da li imamo snage da tim promjenama na pravi način dalje upravljamo. Nekako nije bio upitan kontinuitet infrastrukturnih potreba, čak ni nužno dinamiziranje nekih projekata, koliko je bio izazov prepoznati nešto novo što će nas učiniti drugačijim od nas samih u godinama pred nama. Kroz radionice i diskusije su se razvili mnogi pojekti ali nekako su dva bila posebna.

Prvi se odnosio na potrebu da se u godinama pred nama podigne portfolio privrednih aktivnosti na viši tehnološki nivo. Svima je jasno da niskoakumulativne djelatnosti, ma koliko bile korisne i nužne u proteklim godinama, ne mogu donijeti bolji status uposlenim niti osigurati brži razvoj u budućnosti. Čak naprotiv, mogu lahko postati sam sebi teret pa i cijeloj zajednici obzirom na izazovne migracije prema EU i ostavljanje Bosne i Hercegovine u statusu quo. Tako se došlo do definisanja projekta pod nazivom Osnivanje tehnološkog centra. Ovaj projekat će biti pravi izazov za sve. Prije svega jer je nužna interakcija i sinergija između privrednika (Udruženja privrednika) i rukovodstva Općine. I nužna je spremnost za ulaganja koja će se dugoročno vratiti. Spremnost da se ulože značajna sredstva a da na kraju godine još ne vidimo povrat. Ali to neće biti dovoljno, potrebni su nam pravi ljudi. Jedan snažan istraživački tim makar morali dovesti nekoga i sa strane. Ne bi se smjelo upasti u standardne forme tehnoloških centara, ovaj bi trebao biti nešto drugačiji.

Drugi se odnosi na razvoj društvene etike kao društveni sektorski cilj pod nazivom: Uključiti građane općine u izgradnju sistema zajedničkih vrijednosti. Smislena i posvećena realizacija ovog sektorskog cilja, istrajna i dosljedna, može značajno pomoći da se upravlja promjenama u godinama pred nama. Ne treba potcijeniti da su okolnosti neizvjesne i da čovjek kao ljudsko biće teško podnosi neizvjesnost. Posebno kada mu se čini nepravda ili kada osjeća nepravdu makar niko nema namjeru da mu nepravdu čini. Potrebno je istrajno raditi na kreiranju realnih očekivanja i promoviranju konkretnih mehanizama društvene pravde i fer odnosa. Sinergija u odnosima je dugoročno važnija od jednokratne utrke za profitom ili za vlašću. Činjenica da su sve dosadašnje strategije razvoja općine Tešanj usvojene jednoglasno (uz samo jedan glas suzdržan pri posljednjem glasanju) govori da postoji potencijal za izgradnju neophodne sinergije.

U cjelini gledano, sada je potreban fokus i posvećenost rukovodstva ali ne samo rukovodstva. Ušli smo u 2018. godinu i ovih dana trebalo bi alocirati odgovornosti, usmjeravati, tražiti povratne informacije, tražiti i pružati podršku. To je jedan interatkivan i dinamičan proces. Organizacijski gledano, realizacija strategije razvoja općine Tešanj prvi puta ima predviđeno radno mjesto: menadžer realizacije strategije i web aplikaciju kao elektronski alat. Prava osoba sa potrebnim znanjima i kompetencijama mogla bi biti pozitivan faktor uspješnosti da se vođama projekata osigura dodatna podrška u rasporedu pravih aktivnosti u pravo vrijeme na godišnjem nivou za svaki projekat, da se daju jedinstvene isntrukcije, da se osigura stalna interna i eksterna komunikacija projekata i realizacije strategije. Još jedna specifičnost se ogleda u činjenici da je ova strategija izrađena u cjelosti po metodologiji i uz neposrednu podršku UNDP-a.