Višak demokratije

Moj politički ideal je demokratija.
Poštujmo svakog čoveka kao biće i ne pravimo ni od koga idola.

Albert Ajnštajn

Na konferenciji za novinare sa Borutom Pahorom, predsjednikom Slovenije 01.12.2021. godine, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije je primjetio da u Srbiji „možda ima malo viška demokratije“. Predsjednik SDA, trenutno opozicione stranke u Bosni i Hercegovini, gostujući na TV Hayat 19.06.2023. godine je izjavio da u toj stranci ima „višak demokratije“. Bez možda.

Enciklopedija Britanika pojam demokratija formalistički definira kao oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi direktno ili indirektno većina njenih građana kroz poštene izbore. Kad su ti uslovi ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sisteme upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti.

Stoga je logično pitanje šta bi uopće moglo da znači u ovakvim politički izjavama „višak demokratije“? Ako demokratiju razumijemo kao učešće u donošenju političkih odluka, pa makar i preko izbora političkih predstavnika, može li demokratije biti više ili manje? Može manjak. Ako je dio naroda isključen iz demosa, ako su uslovi političke borbe neravnopravni, ako nečiji glas nosi veću težinu, onda demokratije ima manje od nekakvog zamišljenog ideala. Primjenjeno na političku stranku, to bi značilo da bi maksimum demokratije postigli ako bi svi čalnovi stranke birali predsjednika između više kandidata. Sve ispod toga je manjak demokratije što je sada očigledno prisutno u svim političkim strankama u Bosni i Hercegovini, pa i u SDA.

No Predsjednik SDA je dao svoju definiciju „viška demokratije: kada protivkandidat za predsjednika (Šemsudin Mehmedović) govori protiv aktuelnog predsjednika ili kada je taj kandidat u prošlosti iznosio neke svoje ideje i stavove suprotno stavovima organa SDA. U najmanju ruku je ovo čudna definicija viška demorkatije. Rekao bih da se radi o području političke kulture. A SDA se ne može posljednjih godina pohvaliti upravo s političkom kulturom. Jer da može, ne bi bilo odgađanje kongresa i ne bi bilo statutarnih izmjena po kojima se dopuštaju tri povezana mandata. Prvi predsjednik i osnivač SDA BiH, r. Alija Izetbegović je bio predsjednik od 1990.-te do 2001. godine (sa prekidom u ratnom periodu kada je predsjednik bio Mirsad Ćeman). I mogao je predsjednik Alija Izetbegović ostati na čelu dok je živ sa nesumnjivom podrškom članstva i organa, ali nije.

Alija Izetbegović je afirmisao političku kulturu nesebičnosti, kontinuiteta etike a ne osobnog prisustva, afirmaciju saradnika i uvođenje novih osoba u zahtjevnim poslovima koje traže žrtvu za opće dobro a ne nude privilegiju, i ne ispunjavaju samo osobne ambicije. Nakon toga predsjednik Sulejman Tihić nije odolio iskušenju, borio se i ostao do same smrti predsjednik (2014. godine). Aktuelni predsjednik SDA Bakir Izetbegović je već tada obavljao predsjedničke poslove kao zamjenik a od 2015. godine je i izabrani predsjednik. Praktički se broj mandata i trajanje „predsjednikovanja“ u SDA povećava u kontinuitetu a to svakako nije višak demokratije. Prije bi se reklo da se radi o „hibridnom“ sistemu – između demokratskih načela, statutarnih lutanja i autoritarne prakse.