Novi lokalni izbori u Tešnju

Mandati su privremeni,
odgovornost prema zajednici je trajna.

U slučaju prestanka mandata općinskog načelnika iz razloga propisanih zakonom, dužnost općinskog načelnika do izbora novog načelnika obavlja predsjedavajući Općinskog vijeća. Ukoliko on to ne prihvati, tu dužnost obavlja vijećnik kojeg većinom glasova izabere Općinsko vijeće. Odredbe prethodnog stava primjenjuju se i u slučaju privremene spriječenosti općinskog načelnika da obavlja svoju dužnost. Ako općinski načelnik podnese ostavku, dužan je ostati na dužnosti do izbora novog općinskog načelnika.
Tako piše u Statutu Općine Tešanj. Dakle, ukoliko preuzimanje mandata zastupnika u Parlamentu Federacije BiH ili imenovanje na neku izvršnu funkciju na višem nivou vlasti predstavlja zakonski osnov za prestanak mandata općinskog načelnika, potrebno je provesti odgovarajuću proceduru. Aktuelni predsjedavajući Općinskog vijeća ima mogućnost preuzeti dužnost načelnika do izbora novog, a ukoliko to ne prihvati, Općinsko vijeće može izabrati drugog vijećnika koji će obavljati tu dužnost. Imajući u vidu i profesionalni angažman aktuelnog predsjedavajućeg u privrednom društvu, ostaje otvoreno pitanje njegove odluke. I tako priča počinje dobijati svoj zaplet. Nakon ostavke općinskog načelnika zakonom su predviđeni novi lokalni izbori u roku od 60 dana.
U svakom slučaju pred nama je period u kojem će Tešanj dobiti drugu osobu koja će predstavljati i zastupati Općinu, rukovoditi općinskom administracijom, predlagati lokalne propise i druge akte Općinskom vijeću te biti odgovorna za njihovo provođenje. Prema najavama i političkim razgovorima, promjena bi se mogla dogoditi i na poziciji predsjedavajućeg Općinskog vijeća, koji predsjedava sjednicama ovog predstavničkog organa lokalne samouprave. No više je onih, bar u neformalnim komentarima, koji preferiraju veću promjenu na čelu Općine. No, o tome će odluku donijeti, po svemu sudeći prvo lokalno vodstvo SDA, zatim i Općinsko vijeće a na kraju građani. Tako me ovih dana kolega upita: „Zar to mora tako? Neće valjda opet izbori?“
Pitanje da li je zaista bilo potrebno da se prethodno tako vodi stranačka kadrovska politika da se sada ponovo ulazi u međustranačko nadmetanje, lijepe plakati, obilaze mjesne zajednice, animiraju aktivisti i troše vrijeme i energija na izborni proces ili nije – u ovom trenutku nije najvažnije. Ipak, i to bi trebalo ostati kao naučena lekcija. Mnogo je važnije osigurati kontinuitet stabilnosti, nastaviti ono što je bilo dobro i mijenjati ono što nije bilo dobro. Tako bi trebalo biti uvijek. Razlika je samo u tome što u određenim periodima ima više dobrih, a manje loših praksi, ili obrnuto. Mijenjaju se okolnosti, prioriteti i učesnici, ali potreba za kontinuitetom ostaje. Organizacije zahtijevaju kontinuirano upravljanje, a javne službe u tom pogledu imaju posebno naglašen značaj. Interes svih zainteresovanih strana, odnosno zajednički interes građana, mora biti važniji od bilo kojeg pojedinačnog interesa.
U tom smislu, kontinuitet dobrih praksi, utvrđenih prioriteta i još nedostignutih dugoročnih ciljeva ne bi smio biti upitan niti zavisan od personalnih promjena, a često ni od stranačko-političkih odnosa. Razlog je jednostavan: ko god dobije priliku i podršku da obavlja javnu funkciju morao bi razumjeti da nije važniji od zajednice kojoj služi. Nije dobio mandat da po vlastitom nahođenju ukida dobre prakse, mijenja utvrđene prioritete ili preusmjerava resurse bez jasnog opravdanja. To se odnosi i na osobu koja je na čelu izvršne vlasti i na članove predstavničkog organa – vijećnike. Naravno, kontinuitet ne znači da se ništa ne treba mijenjati. Naprotiv, odgovorno upravljanje podrazumijeva stalno preispitivanje rezultata, prepoznavanje nedostataka i unapređivanje načina rada. Ali promjene moraju imati opravdanje u javnom interesu, a ne samo u promjeni osobe koja obavlja funkciju ili političke strukture koja ima većinu. Dobre prakse ne postaju loše samo zato što ih je uspostavio prethodnik, kao što ni nove ideje ne postaju dobre samo zato što dolaze od novog nosioca funkcije.
Zato bi predstojeći period trebalo posmatrati kao priliku da se potvrdi zrelost lokalnih institucija. Važno je da se zna ko preuzima odgovornost, ali je još važnije da se zna šta preuzima, koje obaveze nastavlja, koje probleme namjerava riješiti i prema kojim će se pokazateljima mjeriti rezultati. Građanima nisu potrebne samo nove osobe na funkcijama i nove objave na profilima. Potrebni su im pouzdane institucije, jasni prioriteti, odgovorno upravljanje i mjerljivi rezultati. Lokalna zajednica ne smije biti talac personalnih odnosa, političkih dogovora i izbornih ciklusa. Mandati su vremenski ograničeni, ali potrebe građana, obaveze institucija i odgovornost za razvoj zajednice traju mnogo duže.
Na kraju, izbori jesu način na koji građani daju legitimitet onima koji će ih predstavljati i upravljati zajednicom. Ali izborom se ne završava njihova odgovornost. Ona se nastavlja praćenjem rada, postavljanjem pitanja i vrednovanjem rezultata. Jer vlast nije sama sebi svrha, niti je javna funkcija privatno pravo. Ona je povjereni mandat i obaveza da se radi u interesu zajednice. Zato je, bez obzira na to ko će preuzeti funkcije, najvažnije pitanje: hoće li Tešanj graditi sistem koji zavisi od dobrih institucija i odgovornih ljudi ili će zavisiti prvenstveno od ljudi koji se na tim funkcijama smjenjuju?

Fuad Šišić
Raduša, 8.11.2026