Tešanjski dnevnik 06.-13.05.2012

Tešanj je zadnjih godina sve ljepši i čistiji grad. Stare ruševne zgrade se zamjenjuju lijepim, novim zgradama. Obzirom da bi kupac  Autobuske stanice mogao biti i investitor očekuje se i uređenje ovog prostora. Radovi na hotelu su već počeli.

Međutim ostaje nekoliko zgrada u gradu, koje ne samo da su ruglo nego i objektivna opasnost od obrušavanja, zaraza, zmija, štakora i drugih napasnika po ljude, posebno djecu. Koliko mi je poznato isključiv problem je privatna imovina i nesređeni vlasnički odnosi ili su vlasnici nedostupni negdje po svijetu. Lokalna zajednica sigurno može nešto da učini jer ne mogu vjerovati da bilo ko može ugrožavati sigurnost građana. Nešto se mora preduzeti, pa ako treba i zakone mijenjati.

 

 

Na čaršiji će te skoro svaki dan (ponekad i na Donju čaršiji) sresti Tašu. Tašo je dobričina,  invalid, koga diskretno pomažu građani. Međutim ovaj put Taši će pomoći i nevladina humanitarna organizacija NHU Oslonac. U subotu su otpočeli radovi na izgradnji Tašinog novog doma. Izvođač radova je firma Elez iz Tešnja. Obišao sam mjesto početka radova i tamo zatekao Tašu i predsjednika Oslonca Huseina Alića.

 

Tašo na „radnom mjestu“ i sa Huseinom Alićem, predsjednikom Savjeta Oslonca očekuje građevinare.

 

-Mi u „Osloncu“ imamo dvije vrste projekata. Jedan je namijenjeni pojedincima, a drugi je veći objekat i radi se za porodice. Imamo kriterije po kojima definišemo stanje i mjesto prioriteta budućeg korisnika. Raspišemo javni oglas i izaberemo najpovoljijeg.Do sada je to bila „Hrvić gradnja“ a ovaj put poslove je dobila  firma „Elez“. Međutim moram naglasiti da i kod „Hrvić gradnje“ smo imali, a sada i kod „Eleza“ očekujemo donatore u materijalu koje oni obezbjede od svojih dobavljača. Planirano je da objekat bude gotov do kraja mjeseca, a u fazi je priprema donacije za sljedećeg korisnika-kaže Alić.

Nevladina humanitarna organizacija Oslonac formirana je još 2006. godine.  Njena misija je zbrinjavanje stambeno najugroženijih stanovnika naše općine.

Do kraja prošle godine izgrađeno je 20 objekata. Sredstva za finansiranje se obezbjeđuju od članarina i donacija članova (oko 700), a prisutna je i stalna pomoć od lokalne zajednice. (Današnji načelnik Fuad Šišić je bio prvi predsjednik Savjeta NHU Oslonac).

Ovakve organizacije su zbilja potrebne današnjem globaliziranom društvu gdje su dobrim dijelom gubi i ljudska humanost.

 

Izviđački odred „Crni Vrh“ -55 godina postojanja

Ove godine se navršava 55 godina od kako je formirano izviđačko društvo u Tešnju.

Tada je tešanjski bibliotekar Bahrudin Srkalović Babe, sa grupom Tešnjaka, 25.05.1957. godine formirao izviđačko društvo u Tešnju.

Centralna manifestacija obilježavanja jubilarne godišnjice održana je na svečanoj Akademiji održanoj u Velikoj sali Centra za kulturu i obrazovanje. Mujo Pobrić starješina Odreda govorio je veoma nadahnuto. Spomenuo je imena najaktivnijih izviđača u njegovoj historiji, a zatim je govorio o izviđačima njihovoj ljubavi prema prirodi, druženju. Prikazan je i prigodan film o skautskom pokretu od njegovog osnivanja 1907. godine. Poruke izviđača u ovom filmu su odisale ljubavlju među ljudima i prema prirodi. Poslije je izveden prigodan program.

Mladi izviđači sa starješinom Mujom Pobrićem polažu cvijeće na mezar jednog od osnivača društva Bahrudina Srkalovića Babeta

 

Mnogo Tešnjaka je prošlo kroz ovu organizaciju. Mnogih od njih nisu danas među živima. Starješina Pobrić je sa mladim izviđačima obišao njihova počivališta položivši cvijeće i odajući im poštu.

Na svečanoj Akademiji su spomenuti: Bahrudin Srkalović Babe, Ekrem Ajanović, Nedžad Hadžiselimović, Feđa i Dunja Aličehajić, Mićo i  Momčilo Spasojević, Avdo i Ćefa Hadžiahmetović, Momir Toprek, Suljo Galijašević, Irfan Ljevaković, Milovan Kojić, Risto Petrović, Adžamija Fehim Adeš, Šemudin Ibrahimović, Senad Balić, Jukić Branislav, Biljana, Jasna, Enes Deljkić, Fadil Kahvić, Avdo Bukvić, a onda je slijedio spisak imena srednje generacije, te sadašnjih članova..

Nakon održane Akademije otvorena je izložba izviđačkih fotografija i arhivske građe  u Eminagića konaku. Izložba je izazvala sjetu kod  starijih članova, ali i građana jer ih je podsjetila na mnoge drage ljude. Odred se nekada zvao po narodnom heroju Husi Hodžiću, a danas po Crnom vrhu planini sa najvišom tačkom južno od Tešnja. Starješina Mujo Pobrić je također lektor našeg portala tesanjweb.com i on ovaj posao obavlja volonterski. Almir Ruštić urednik portala je također izviđač OI „Crni vrh“…

Evo nekoliko zanimljivih podataka o kojima nas je informisao starješina Odreda Mujo Pobrić:

-Danas društvo broji 268 članova i radi po četnom principu.(svaka škola-jedna četa). Ima svoje terene na izletištu Kiseljak podno Crnog vrha u čijem sastavu su dvije dotrajale brvnare. Ove godine je završena priprema projektne dokumentacije za izgradnju savremenog Doma izviđača na Kiseljaku u sklopu Turističko-rekreacione zone tog područja koji će imati oko 360 kvadrata namjenskog prostora za rad i potrebe naših članova. U toku je izrada urbanističke saglasnosti. Veliku potporu nam pruža Općina Tešanj jer je u nama uistinu vidjela partnera koji sa svojim radom ispunjava program i misiju koju ima. Na tome im hvala.

Inače za svoj rad Odred izviđača je dobitnik „Plakete općine Tešanj za 2010.godinu“ koja se dodjeljuje svake 4 godine.

 

Sa svečane Akademije i detalj sa izložbe u Eminagića konaku

 

Danas kada su mladi ljudi izloženi raznim lošim uticajima koji im upropaštavaju cijeli život, izviđačka organizacija pruža nešto najljepše, simbiozu ljepote mladosti i prirode i ljepotu  najiskrenijeg druženja.

 

Obilježavanje godišnjice osnivanja Ratne bolnice u Tešnju.

U amfiteatru Opće bolnice u Tešnju obilježena je 20. godišnjica od formiranja Ratne bolnice u Tešnju. Bolnica je osnovana 04.05.1992. godine, a njen prvi upravnik-komadant  je bio Prof dr Ekrem Ajanović. Nakon dvije godine od osnivanja Ratne bolnice formirana je i Opća bolnica u Tešnju.

 

Prof dr Ekrem Ajanović, učesnici skupa

 

Direktor Opće bolnice mr.dr. Rifat Sejdinović otvorio je skup prigodnim govorom.

Direktor dr Sejdinović je istakao da Opća bolnica teži da uspostavi  evropske  standarda kroz kadrovsko osposobljavanje, nabavku moderne opreme i uspostavi funkcionalne organizacije. Danas u biolnici radi 39 doktora od kojih je 25 specijalista. To je respektabilan kadar od kojih su neki  profesori i asistenti na fakultetima, članovi međunarodnih medicinskih organizacija i drugih institucija.

O osnivanju ratne bolnice i njenom radu pored prof dr Ajanovića govorili su i mr. sc Prim dr Esad Hasaničević rukovodilac Prijemno trijažnog odjeljenja Ratne bolnice, Prim dr Hajrudin Đogić specijalista dječije hirurgije, Mujaković Mehmed anestetičar i Hajrudin Mulić iz Službe za transfuziju krvi. Na kraju su se skupu obratili: predstavnik općine Tešanj mr Suad Huskić pomočnik načelnika i ratni komadanti mr Sakib Hurtić, mr Ismet Avdić.

Izlaganja su zaista bila zanimljiva i pokazala su sav značaj i rezultate Ratne bolnice u najtežim uslovima rada, a posebno na njenom samom početku i u okruženju 1993-1994. godine.

Evo nekoliko zanimljivih detalja iz izlaganja.

Prvi hirurg je bio dr Midhat Hadžikadunić, a prva hirurška sala organizovana je u prostorijama društvene ishrane. Opracije su vršene na stolu koji je ustvari bio dograđeni bolnički krevet, kao i neki instrumenti koji su napravljeni u tešanjskim tvornicama. Do jula su formirane tri operacione sale, a pristigli su i drugi hirurzi, dr Đogić, dr Hasukić i dr Škiljo.

U ratnu bolnicu je primnjeno 4197 vojnika od koji 550 sa smrtnim izhodom, 732 civila od kojih 101 sa smrtnim ishodom, 241 dijete od kojih 39 sa smrtnim ishodom. Jedan podatak iz izlaganja mr.sc.Prim dr Hasaničevića zaista nevjerovatno zvuči za svakog civiliziranog čovjeka. Djeca pogađana snajperskim metkom u najvitalnije organe. Takvu činjenicu je zaista teško prihvatiti, kada se zna da svaki snajperista ima takvu optiku da može bez dileme uočiti  da se radi o djetetu.

 

Direktor mr dr Sejdinović i prisutni članovi kolektiva i gosti među kojima je bila i ministraca  Senka Balorda, pomočnik načelnika mr Suad Huskić i ratni komadanti

 

Pojedini ranjenici imali su višestruke operacione zahvate, a 7-8 ranjenika primao je  i preko 50 boca krvi. Jedan ranjenik je primio 70 doza krvi i danas je živ.

Pored toga što je  Ratna bolnica ostvarila velike rezultate spašavajući ljudske živote u jednom trenutku hranila je i 2500 izbjeglica iz Doboja i drugih susjednih općina.

 

Nova radna mjesta u industrijskoj zoni Bukve

Nakon održanog skupa u Općoj bolnici sa grupom prijatelja popih kafu u restoranu Ukus. Tamo sretoh braću Šefkiju Eku i brata Almira Čišića koji imaju tešanjske korjene jer im je mati Šida kćerka Hamze i Nađe Širbegović. Imaju uspješnu firmu koja sada radi u nekadašnjim pogonima Ukusa i zamolih ih da pogledam proizvodnju i da mi daju par informacija.

Razgovarajući sa jednim tešanjskim novinarom o razlozima njegovog prestanka rada za jedan dnevni list, između ostalog reče mi da njegov urednik nije želio da objavljuje pozitivne informacije, nego uglavnom tekstove za crnu hroniku.

Drugi put sjedio sam sa jednim našim sugrađaninom koji sada živi u inostranstvu, pa mi se on požali da kako je došao u kontaktima sa prijateljima i poznanicima samo sluša depresivmne i crne informacije. A ja opet tragam za dobrim privrednicima jer oni samo mogu popraviti ovako crno raspoloženje, a braća Čišić i njihova firma spadaju u njih.

Firma se zove Koala parntings d.o.o, a bavi se proizvodnjom dječijih igračaka i dijelova za automobilsku industriju. Kompletna proizvodnja se izvozi. Direktor je Šefkija Čišić Eko, tehnički direktor brat Almir. Danas imaju 130 radnika. U proteklih godinu dana imali su značajnu investiciju, uveli nove proizvodne procese i povečali broj zaposleni za 90 radnika.

Ulaskom u pogon zaista sam bio impresioniran, mašinskim parkom, linijama za bojenje, ultrazvučno zavarivanje plastike i drugim  procesima. Radnici su lokalno stanovništvo, a njihovu obuku vrše stručnjaci firme.  U fazi su pripreme novih projekata i vrlo brzo se mogu očekivati nove investicije i novo zapošljavanje.

 

Eko i Almir na liniji bojenja i detalj iz pogona

 

Proizvodi i detalj sa jednog od proizvodnih procesa

 

 

Promocija Evropske unije

U četvrtak se ispred zgrade općine Tešanj pojavio pult na kome su mladi ljudi promovirali Evropsku uniju. Dijelili su prospektee u kojima su se nalazili sadržaji o zdravoj hrani, ekologiji, prednostima ulaska u EU, a posjetioci su mogli ispuniti i jedan anketni list koji će poslužiti za ocjenu koliko građani znaju o mogučnostima koje pruža EU.

 

 

 

U Amirovoj kancelariji

Kod direktora Centra za kulturu i obrazovanje su uvijek mogu zateći zanimljivi gosti. Ovaj put je to  Tešnjak sa Oksforda Tonko Rajkovača. Uključujem se u razgovor:

-Trenutno sam angažovan kao arheološki ekspert od EBRDA, međunarodne banke, na arheloškim istraživanjima koja prate izgradnju autoputa C10 kroz Srbiju. Naišli smo na zaista bogata arheološka nalazišta iz mlađeg neolita i bronzanog doba.  Iznaneđan sam arheološkim otkrićem i ako dobro poznajem dosadašnje arheološke nalaze sa ovog prostora.

 

Tonko Rajkovača

 

Zbog ovog angažmana, moja istraživanja i doktorska disertacija koja se odnosi na Neolit u sjevernoj Bosni će malo sačekati, bar dvije godine koliko će trajati ovi radovi, a tu su obaveze i na Kembridžu.

I na kraju jedna duhovita Amirova šala o Tonki:

-A je li Tonko da li si ti iskopao sina Viktora ili ti ga je supruga rodila?

 

Tešanj nekad i sad:

 Na Gornju čaršiju u proteklih 100 godina umjesto konja pristigle su konjske snage

 

Sa table na Gornjoj čaršiji:

 

 

 

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši