Promocija knjige Smaila Galijaševića

U prostorijama restorana AS održana je  promocija knjiga Hadži Mehmed-beg Ajanović, načelnik općine Tešanj 1941-1944 i Tešanjski stereotipi i reperi-događaji, anegdote, crtice mr. Smaila Galijaševića.

Kemal Ljevaković, Smail Galijašević, Edhem Muftić, Ramiz Brkić, posjetioci

 

Smail Galijašević zaokružio svoje spisateljstvo na pet knjiga. I ako je već na pragu devete decenije u pripremi je još najmanje jedna knjiga. Promotori knjige su bili: Ekrem Ljevaković, dr. Edhem Muftić i Atif Kujundžić  recenzent knjige (nije bio prisutan zbog bolesti, a njegov tekst čitao je Ramiz Brkić).

Pored toga što je neobično mjesto promocije još neobičnije je što je autor na kraju kazao da se knjiga Hadži Mehmed-beg  Ajanović načelnik općine Tešanj 1941-1944  po želji porodice neće prodavati, a druga knjiga će biti u „bunkeru“ najmanje 5 godina. Razlog je vjerovatno Smailova otvorenost i iskrenost da sve što misli napiše u knjigu, a to se onda nekima sigurno neće svidjeti.

 

♦

 

Certifikati za zavarivače i mehatroničare

 

U Mješovitoj srednjoj školi u Tešnju svečano su dodijeljeni certifikati Zavarivač i Mehatroničar.  Certifikate je dobilo 20 zavarivača i 32 mehatroničara. Trideset ih je nakon obuke već dobilo posao, a ostali ga već imaju. To je rezultat implementacije projekta Stručno usavršavanje i dopunsko obrazovanje iz oblasti zavarivanja i mehanotronike.

Dopunsko obrazovanje su finansirali: Federalni zavod za zapošljavanje, USAID Side firma Projekat, Federalno ministranstvo obrazovanja, Općina Tešanj, Gesellshaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) Gmbh Savezna Republika Njemačka i ŠC Velenje iz Slovenije.

Implementatzori projekta su TRA d.o.o Agencija za razvoj iz Tešnja, Općina Tešanj, u saradnji sa Mješovitom srednjom školom iz Tešnja i firmomĆosić-promex d.o.o iz Usore

Projekti su imali za cilj stvaranje uslova za jačanje ljudskih resursa, a time i konkurentnost lokalnih preduzeća Tešnja i Usore

 

 

Direktor škole Muharem Saračević obraća se prisutnim i učionica za mehatroničare

 

♦

 

Knjiga češkog pjesnika u izdanju CKO

 

Nakon četiri knjige koje su objavljene ove godine u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje, ova tešanjska ustanova upravo je publikovala i knjigu izabranih pjesama najznačajnijeg živog češkog pjesnika Johanna Ivana Wernischa „Muha u jutarnjem pivu“. Opsežan izbor Wernischeve poezije sačinio je i sa češkog na bosanski jezik preveo Adin Ljuca, pjesnik iz Maglaja koji živi u Pragu.

Wernisch je rođen u Pragu 1942. godine. Objavio je više od 20 knjiga poezije, a knjige su mu prevedene na nekoliko jezika. Pjesnik Wernisch istovremeno je i likovni umjetnik, pa je ova knjiga obogaćena njegovim kolažima. Knjiga je objavljena uz finansijsku podršku Ministarstva kulture Češke Republike i Češke ambasade u BiH.

 

 

♦

 

Umjetničko veče i u Usori

O umjetničkoj večeri naslovljenoj „Oblici i riječi“, održanoj u tešanjskom Centru za kulturu i obrazovanje donio sam zapis u prethodnom dnevniku. Isti program, u kojem je otvorena izložba nakita Lidije Čuljević iz Doboja i dat književni portret našeg pisca Ivice Budulice Strikana, održan je i 11. juna u Sivši, u sastavu Dana hrvatske kulture, manifestacije koju već 23. godinu organizuje usorska podružnica HKD „Napredak“. To mi je povod da zabilježim jednu vrlo značajnu stvar. Saradnja, pa i zajednički rad na polju kulture Centra za kulturu i obrazovanje, kojeg kao direktor vodi književnik Amir Brka, i njegovog prijatelja pjesnika Franje Bratića traje već 15-ak godina. Započela je još dok je Franjo držao motel „Čardak“ u Tešanjci, a nastavljena je otkako je Bratić predsjednik „Napretka“ u Usori. U „Čardaku“ je Franjo ustanovio Artgalerry „Imago“, i tu je priređeno niz kulturnih sadržaja različite vrste, od književnih večeri do likovnih izložbi, a Amir je u svemu tome imao vrlo istaknutu ulogu. Isto je tako Franjo zapažen akter brojnih sadržaja koje organizuje Centar. Taj njihov prijateljski i plodotvorni odnos proširio se i na druge kulturne i umjetničke ličnosti s našeg prostora, pa je postao jednom uspješnom praksom koja plijeni pažnju svih kojima je, kao meni, besmisleno doživljavati granice općina (Tešnja i Usore) kao prepreke za bilo koju vrstu života. Da su te granice samo stvar administracije – najbolje pokazuje ovaj primjer iz kulture, i zato bismo ga trebali slijediti onako kako i svakodnevni život ljudi ne bi trebao biti podložan nikakvim podjelama.

 

Suad Livnjak, Ivica Budulica Strikan, Franjo Bratić, Melida Travančić, Lidija Čuljević, Drago Handanović, predsjednica udruge žena Sunce Snježana Herceg, i Amir Brka

 

♦

 

Vakifi braća Šišić

Prvi vakif (darovatelj zadužbine koja služi islamskim vjerskim, kulturno-prosvjetnim i humanim ciljevima) Čaršijske džamije u Tešnju je njen osnivač Ferhad-beg. Sagrađena je 1564. godine. Od tada do danas džamija je imala mnogo vakifa koji su svojim sredstvima popravljali ono što su činili vrijeme i njeni neprijatelji. Zadnji njen vakif je je Seid Šišić iz Tešnja. Seid je obnovio šadrvan koji je izgradio njegov djed hadži Mujaga Šišić. Seidov otac Bećir je uvakufio mimberu kao i 6 dunuma zemlje za Čarši džamiju u Raduši. I Seidov brat Osman je vakif. On je sagradio i uvakufio šadrvan u Hamzibegovoj džamiji u Tešnju. Braća su zajedno obnovili česmu na Husaru koju je uvakufila njihova nana Arifa Šišić.

Obnovom šadrvana Čaršijska džamija dobiva novo, ljepše ruho. Nakon unutrašnjeg uređenja koje je uradio Hazim Numanagić (kaligrafska radionica Hazima Husni hatt je jedina radionica te vrste u BiH, a njen vlasnik Hazim Numanagić je jedini kaligraf na Balkanu koji živi od lijepog pisanja), uređeno je dvorište. Ostala je samo adaptacija minareta. Sjedište Medžlisa islamske zajednice u Tešnju je dobilo konačan vanjski izgled pa Tešanj sa obnovljenim Eminagića konakom, Gradinom ima šta pokazati turistima, a Tešnjaci i svojim gostima.

 

Novi šadrvan Seidov vakuf u bašti Čaršijske džamije, desno Seid i Osman Šišić

 

Šadrvan u Hamzibegovoj džamiji vakuf Osmanov, desno Seid svečano pušta u rad šadrvan

 

♦

 

Tešanj na fotografijama nekad i sad

Dizdareva kula tešanjske Gradine 1943. godine

 

i danas

 

 

♦

 

Maturanti

U prošlom Tešanjskom dnevniku su objavljene fotografije defilea maturanata Gimnazije, a ove sedmice su defile imali i učenici Srednje tehničke škole pa evo i njihove fotografije.  To su sada zreli ljudi koji će tražiti svoj put u životu. Kažu da je to kraj najljepšeg doba u ljudskom životu. Završetak srednje škole se obilježava maturskom večeri. Tradicija je da maturanti defiliraju kroz grad uz prisustvo velikog broja posmatrača koje čine roditelji, braća, sestre, prijatelji, rođaci i radoznali. Mladost lijepa. Lijepo odjeveni, onako ponosno šetaju ulicama. Sedam  odjeljenja maturanata iz svih tehničkih škola su privukli veliki broj pratilaca

 

Maturanti Tehničke škole, a učenici II c Gimnazije su imali Hipi dan

 

Juni je mjesec kada se susreću i oni koji su davno obilježili svoju maturu. Sakupe se i evociraju uspomene na stara vremena. Kada sam ja imao takvu maturu moj prijatelj mi reče da je to matuhsko veče.

Međutim , oni koji tek dolaze učenici II c Gimnazije  imali su svoj zanimljiv –Hipi dan. Oni još uživaju u svojoj mladosti.

 

♦

 

Sa table na Gornjoj čaršiji: