Vremenske prilike

U subotu ujutro negdje iza jedan sat stanovnike Tešnja uznemirilo je podrhtavanje tla. Neki su bili budni prateći otvaranje Olimpijskih igra u Londonu, a neke je potres probudio. Epicentar je bio blizu Zenice i imao je jačinu 4,6 stepeni Merkalijeve skale. Tokom sedmice bilo je pomalo kiše, ali u nedjelju poslije podne bila je olujna kiša praćena i gradom. Kiša je dugo očekivana i odavno nije  tako intenzivno padala, ali nažalost sa gradom.

 

Demografija Tešnja

Općinsko vijeće je donijelo odluku da se radi na prijedlogu Strategije razvoja općine Tešanj do 2020. godine. Prijedlog će biti pripremljen za novi saziv Vijeća koji će biti formirano nakon lokalnih izbora.

U urađenoj Situacionoj analizi nalazi se dio koji se odnosi na demografsku analizu, a koji je radila dr.sc. Alma Kadušić docent na Prirodno matematičkom fakultetu u Tuzli. Dr. Sc. Alma Kadušić rođena je u Tešnju, a na ovu temu uradila svoj doktorski rad.

Dr. Sc. Kadušić Alma je obradila period od 1953 do 2010 godine. Kratak historijski period, a puno promjena. Tešanj su kroz historiju pratile intenzivne demografske promjene. Na to je uticao njegov geostrateški položaj, zatim migracijama stanovništva nastalim ratovima ili ekonomskim potrebama. Historija je zabilježila migracije prema Tešnju iz Hercegovine, Crne Gore i Srbije, zatim Slavonije, a iz Tešnja prema Turskoj, susjednim mjestima, Zenici, Sarajevu, zapadnoj Evropi.

Evo nekolikom zanimljivih podataka iz Demografske analize.

U periodu od 1953 do 1991. godine povećan je broj stanovnika za 21 540. Natalitet je 1953 godine bio 44,1% da bi imao stalni trend pada, pa je 1991 godine iznosio 18,5%.

Do 1991. godine iz Tešnja je u inostranstvo iselilo 2169 stanovnika ili 4,5%. Neposredno nakon rata Tešanj je ostvario priliv od 13 429 izbjeglica i sa domicilnih 40 618 imao 54 047 stanovnika. Od 1996. godine do 2010. godine broj stanovnika je opao sa 54 047 na 48 266. Razlog leži u smanjenoj stopi nataliteta, povratku izbjeglica ili odlaskom u zemlje trećeg svijeta i povećanom stopom smrtnosti. Dejtonskim sporazumom općina je reducirana sa 223 km2 na 217,4 km2, a formiranjem općine Usora na 163 km2. Opao je i broj stanovnika na konačnih 48 266 kolika je procjena da ih Tešanj danas ima. Očekivani broj stanovnika 2020. godine je 49 835.

Iduće godine je planiran popis  stanovništva pa će se znati i tačni podaci.

Dok je Tešanj 1991 godine imao 217,4 stanovnika na kvadratni kilometar danas ima 296,1 stanovnika na kvadratni kilometar.

 

 

 

Devastirana privreda nakon rata i brza obnova bankarskog i administartivnog sektora u većim gradovima uticala je na to je dosta visokoobrazovanih Tešnjaka migriralo prema većim centrima posebno prema Sarajevu. Popunjenošću ovih institucija mladim kadrovima i na osnovu činjenice da je privredni oporavak u centrima veoma slab Tešanj postaje ponovo interesantan za mlade stručnjake, inžinjere, doktore, ekonomiste. Kretanje visoko obrazovanog dijela stanovništva je uvijek pokazivao da li Tešanj stagnira ili napreduje. Nadam se da ovaj put Tešnju ne prijeti ona sudbina poslije Drugog svjetskog rata ili krajem tridesetih prošlog vijeka kada je imao depresiju u svakom pogledu.

Kandidat za načelnika općine Tešanj

 

Dr Jusuf Mehić

 

Kandidat za načelnika općine Tešanj stranke SBB (stranka za bolju budućnost) na predstojećim lokalnim izborima je dr. Jusuf Mehić.

Jusuf Mehić, sin Ibrahima i Azize, rođen je 03.11.1978.god.u Doboju. Osnovnu školu i Opću gimnaziju završio je u Tešnju. 1997.god.upisuje se na Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Već kao student aktivno je učestvovao na nekoliko međunarodnih kongresa studenata medicine i to u Kairu (Egipat) dva puta 2003.i 2004.god., Zagreb (Hrvatska) 2003.god. i Istanbul (Turska) 2004.god., gdje je kao autor i koautor nastupao sa nekoliko naučnih radova, pod mentorstvom uglednih profesora i predavača Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Diplomirao je 11. novembra 2004.god. sa ocjenom 10 (deset), kada stiče zvanje doktora medicine. Prosječna ocjena u toku studija bila je 8,56 (osam koma pedesetšest). Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je na KCU Sarajevo u aprilu 2011.god. Aktivno govori engleski jezik, dok pasivno poznaje njemački i arapski. Uz to, završio je nekoliko stupnjeva kursa za rad na računaru. U više navrata boravio je na Univerzitetskoj bolnici Golnik u Sloveniji u cilju edukacije i stručnog usavršavanja, da bi u decembru 2011.g. položio završni ispit iz Bronhoskopije i stekao zvanje Bronhologa sa certifikatom EU. Postdiplomski studij, smjer Klinička istraživanja, završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno je pred odbranom magistarskog rada na temu Komparacija pušačkog statusa, histološkog tipa i stadija karcinoma pluća na području BiH i u Sloveniji. Oženjen je, uposlenik je Opće bolnice u Tešnju gdje je radi kao specijalista Interne medicine i Bronholog. Uz to autor je i dvije zbirke pjesama pod nazivom „Šehidska zemlja je ovo“ i „U zadahu tame“.

Tešanj nekad i sad

Tesanj 1913. godine

 

Tesanj danas

 

 

Vjerovatno između dva svjetska rata

 

 

Sa table na Gornjoj čaršiji: