Prof. Dr. Ferid Muhić , gost Centra za kulturu i obrazovanje, učestvovao je na tribini pod naslovom Obnova nacionalnog identiteta Bošnjaka i budućnost BiH.

Ferid Muhić je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Predsjednik je nedavno osnovane Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, filozof, pisac 36 knjiga.Gostujući je profesor na osam univerziteta svijeta, a u posljednje vrijeme najviše se zadržao na State university of Florida USA i Univerzitet u Kuala Lumpuru Malezija. Tribina je održana u velikoj sali Centra za kulturu i obrazovanje uz prisustvo negdje oko 150 posjetilaca.

  

Prof. Ferid Muhić, Amir Brka, posjetioci

Ferid Muhić je govorio o bošnjačkom identitetu, koji se održavao kao busen na jednoj travci . Govorio je o pravu Bošnjaka na njihov identitet, Bosancima i Bošnjacima,opasnostima koji mu prijete, kao i jedinstvu na očuvanju pri čemu ne treba sprečavati svim drugim da definišu svoj identitet kako to oni žele. Izlaganje je trajalo sat i po, a čini se da je profesor ostao dužan nekoliko riječi i o Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnost i njenoj ulozi u identitetu Bošnjaka.

Organizovanje tribine pomogla je firma Hifa i njen vlasnik Izudin Ahmetlić koji su dogovorili dolazak prof. Muhića i pokrili troškove.

♦

Još desetak dana je ostalo do lokalnih izbora. Ove godine izbori ne pobuđuju baš previše emocija i sukoba mišljenja pristalica političkih stranaka kao ranijih godina..

Utorak i petak su dani kada oživi Gornja čaršija. Ispred plakata sa političkim kandidatima i njihovim porukama zastaju  prolaznici, a neki komentari su zaista zanimljivi.

Tako jedan poznati  tešanjski humanitarac gledajući u plakate konstatova:

-Ovi političari se bore samo za fotelje i čuke koji imaju prihvatilišta, a insani  ih  nemaju!

Drugi opet stariji čovjek stao pred plakat pa pokušavajući prepoznati likove upita:

-A je li, koji su ovo pjevači!

 

Treći opet stao pred plakat pun poruka šta će budući načelnik uraditi za građane, pogleda u nebo pa će:

-Dragi Allahu poživi nas da sve ove blagodati dočekamo!

 

A treći iza njega dobaci:

-Hajde što će nam ovaj kandidat dovesti vodu u kuće, ali dovesti  kanalizaciju u kuću…Bolje bi bilo da je odvede!

 Udruženje građana Sehara iz Tešnja organizovlo je Treći etno festival na tešanjskoj Gradini. Na festivalu su prikazani proizvodi  starih i tradicionalnih zanata i rukotvorina, organizovan kulturno zabavni program i bogata gastro ponuda domaćica iz Miljanovaca i Kaloševića.

Prelijep dan, ambijent izvanredan, muzika, folklor, zaista ugodan  događaj i svaka čast Sehari na organizaciji.

(Interesantno je da je ovo drugi put u kratkom vremenu da udruženja žena van Tešnja učestvuju u manifestacijama u Tešnju , a tešanjsko udruženje žena, ne)

Festival je organizovan na Gradini, KUD iz Cazina, a Festival su posjetili i stari i mladi. Svi su bili oduševljeni

Vraćajući se sa Gradine sjetih se i urednika ovog portala Almira Ruštića koji je sada u Švedskoj i nije prisustvovao ovom događaju, a sigurno bi bio obradovan jer je on jedan od pionira koji je kroz udruženje građana Stari grad doprinio da Gradina oživi.

♦

Septembar je mjesec kada se u Tešnju prave pekmezi, sokovi, pindžuri, ajvari i ostala zimnica. Mnogi naši sugrađani obrađuju svoje bašte, održavaju voćnjake. Tradicioni zasadi, autohtone sorte voća, rađaju svake druge godine, posebno jabuka.

Ove godine je voće ponijelo kao rijetko do  sada (izuzev ranog  čiji prihod je umanjen zbog jakog proljetnog mraza). Mnogi su trljali ruke, naročito ljubitelji domće jabukovače. Međutim, nezapamćena suša pokvari planove. Jabuka opada, a neke su ostale male i neupotrebljive. Ipak ono što je prispjelo i može se koristiti je poranilo sa sazrijevanjem, opet zbog suše, pa se ovih dana umjesto nekašnjih stupa čuju motori na uređajima koji drobe jabuku. Sada se  sve više pravi i sok od jabukove šire tako što se vruć stavlja u vruću flašu i tako obavi pasterizacija, a da se ne koristi hemija. Paradajza na pijaci ima, ali puno manje nego ranijih godina, jer paradajz imaju samo oni koji su zaljevali povrće vodom kap po kap. Najpopularnija je sorta volovsko srce. Pravi se sok od paradajza isto onako kako se pravi i sok od jabuke. I onda tu je i popularni pekmez po kome su Tešnjaci poznati i zbog čega su od susjeda nazivani pekmezarima. Proizvodi se slatki i kiseli pekmez zavisno kakave jabuke se koriste. Najpoznatiji slatki pekmez se pravi od jabuka palučke i biovače. Nosio sam ih širom Bosne i Hercegovine i nisu ih prepoznali ljudi koji imaju voćnjake.

Palučka

A jabuke se ubacuju u kace, pa će biti rakije jabukovače koja potpuno zamijeni šljivu u našem kraju.

Mustafa Terzić sa Guvana iznad Tešnja pravi pekmez

♦