TESANJ.NET stranica grada
LOKALNI IZBORI 2012
UTVRĐENI REZULTATI
Tešanj
Načelnik:
Suad Huskić SDA
Općinsko vijeće:
1. Šišić Fuad SDA 14. Unkić Mirza SDP
2. Lihić Adnan SDA 15. Hadžan Zaim SDP
3. Pilav Osman SDA 16. Dujsić Amir SDP
4. Huskić Kasim SDA 17. Unkić Emir SDP
5. Joldić Velid SDA 18. Starčević Miralem SDP
6. Galijašević Bernadeta SDA 19. Alić Munevera SBiH
7. Omerbašić Fahrudin SDA 20. Ajanović Ekrem SBiH
8. Salkić Aida SDA 21. Halilović Fadil SBiH
9. Hrvić Vahdet SDA 22. Perčo Hilmo BPS
10. Kurdić Adem SDA 23. Jašić Haris BPS
11. Subašić Senad SDA 24. Piro Amir SBB
12. Rožajac Sead SDP 25. Begović Rifet LDS
13. Kaser Vedran SDP
Iz sastava Općinskog vijeća se može vidjeti da je stranci SDA potrebna za većinu u Općinskom vijeću stranka za kooaliciju koja je osvojila dva mjesta. Logično se nameće da je to stranka BPS, kako je to bilo i prije lokalnih izbora. Jedino ako nije bilo nekih kooalicionih dogovora sa SBiH prije izbora?
Kurban -bajram
Kurban- bajram ili Hadži-bajram prvobitno najavljen u četvrtak, Reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić je objavio, a kasnije i organi IZ-e da će Kurban – bajram, ipak, biti u petak. Tako se dogodilo ove godine da Turska, Albanija, Makedonija i Kosovo imaju Bajram 25.10. u četvrtak, a mi i Saudijci u petak. Zaista je čudno da u vrijeme visokih tehnologija dolazi do različitih termina dana Bajrama na istom prostoru.
Prvi dan Bajrama je prošao u lijepom vremenu i u svim vjerskim i tradicijskim aktivnostima, Bajram namaz, obilazak mezarluka, porodično skupljanje i obilazasci, zajedničko ispijanje kafe na Gornjoj čaršiji, čestitanje. Ove godine se sokacima oglasio i romski orkestar. Svakog časa se čuje neki mobitel koji označava dolazak poruke, bajramske čestitke. Kurban – bajram ima i svoja dva osnovna obilježja. Obavljanje hadža i klanje kurbana.
Ove godne iz tešanjskog džemata na hadž su otišla 27 vjernika.
Kurbani se zadnjih godina sve više dijele javnim kuhinjama, dječijim selima, povratnicima izbjeglicama, medresama. Sjećam se da je u mom djetinjstvu u kuću dolazilo jako puno kurbana pa bi mati pravila suzmu od kurbanskog mesa. Socijalno stanje danas navodi vjernike da kurban dostavljaju tamo gdje za njim zaista ima potreba.
Ovaj Bajram se dočekuje i u veoma važnom događaju za Islamsku zajednicu, ali i za sve Bošnjake pa i sve stanovnike BiH. Izabran je na sedam godina novi Reis-ul-ulema mr. Husein ef. Kavazović dosadašnji muftija tuzlanski.
Husein ef Kavazović je završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a Šerijatski fakultet na poznatom univerzitetu Al-Azhar u Kairu. Magistrirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Reis Kavazović ef Husein
Govori arapski jezik, a služi se i engleskim jezikom. Novog Reis-ul-ulemu čekaju važni poslovi. Islamska zajednica je u proteklom periodu bila važna snaga, ne samo vjerskog života, nego i političkog. Reis-ul-ulema Cerić je imao naklonost određenim političkim partijama i često stavljao infrastrukturu Islamske zajednice u funkciju izbora za pobjede tih partija. Udruženi zajedno sa određenim medijima imali su uticaj na konačne rezultate izbora. Demokratizacijom političkog života taj uticaj je umanjen, ali nikada i prekinut. Da li će novi Reis-ul-ulema imati svoje političke partije kao favorite ostaje da se vidi. Normalno je da će Islamska zajednica raspravljati i uticati na rješavanje svih važnih pitanja koja se odnose na njihove džematlije, ali je vrlo važno da se ne opredjeljuje za konkretne političke partije.
Drugo važno pitanje je pojava radikalnih islamista unutar IZ-a, ali i van nje. Neki dana jedan od uhapšenih iz te grupe rekao je da bi svakog, ko ne klanja pet vakata namaza trebalo odmah ubiti. Danas je jedan broj mladih pod regularnim školovanjem ljudi sa ovakvim idejama, a još više ilegalnih. Nekada se obuka krije iza raznih vrsta eduakcija vjernika.
Podjela među Bošnjacima na islamske frakcije među kojima su i one najradikalnije bila bi pogubna za Bošnjake. Danas u svijetu od takve podjele imamo svakodnevno desetine i stotine leševa muslimana. Kod nas u Bosni imali bi dosta simpatizera sa strane koji bi doturali oružje i uživali. Teško je ovakve probleme rješavati represalijama vlasti. Čak i kaznena politika u BiH je blaga prema svim vrstama ugrožavanja zakona koji imaju za posljedicu gubitak života građana. Oni koji nemaju ama baš ni trunke naklonosti ljudskim pravima, rado se zaklanjaju iza njih i maksimalno ih koriste. Borba protiv ovakvih opasnosti može se dobiti samo borbom unutar IZ-e i njenim jednistvom. U tome je uloga reis-l-uleme najavažnija. Iskreno se nadam da će novi Reis-ul-ulema ovim pitanjima posvetiti daleko veću pažnju.
♦
Promocija knjige Plućne bolesti
U restoranu Ukus održana je promocija knjige Plućne bolesti autora prof dr Dragana Kesera i prof dr Farida Ljuce sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. U izradi knjige kao saradnici učestvovalo je i 45 stručnjaka iz BiH, Srbije, Slovenije, Makedonije i Hrvatske od kojih su i petorica iz Tešnja: Prof dr. Besim Prnjavorac, mr. dr. Rifat Sejdinović, dr. Omer Bedak, dr.Jusuf Mehić i dr. Jasmin Fejzić.
Ovo je prva promocija ove knjige, a održana je u okviru druženja pneumologa na kome su učestvovali i predstavnici iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Organizator je bila Opća bolnica u Tešnju. U promociji je učestvovao prof. dr.Sahit Muminagić, dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a moderator je bio Ramiz Brkić. Ova knjiga će biti udžbenik za studente medicine.
♦
Neuspjeh projekcije filma Halimin put
Bio sam odsutan iz Tešnja kada se prikazivao u film Halimin put. Dođe mi E-mail od Šefketa Turalića u kome on napisa za nepovjerovati podatak o odzivu posjetilaca ovoj projekciji. O sadržaju filma sam čitao, a mislim da je i cjelokupna BiH javnost bila dirnuta događajem koji poslužio kao inspiracija za ovaj film. Opet Tešnjaka nema na projekciji. Da ne bih sam davao komentare i opisivao događaj kome nisam prisustvovao, a ovo nije prvi slučaj, zamolih direktora Centra za kulturu i obrazovanje Amira Brku da to on učini. Prenosim njegov odgovor:
Kino je, nesumnjivo, u uobičajenom poimanju stvari, jedan od atributa urbaniteta svake sredine, pa se, stoga, i nerad kina može razumijevati kao svojevrsni problem u navedenom smislu. Međutim, interes za filmske projekcije u kinu jest ono što određuje potrebu za ovim oblikom kulturne aktivnosti. U Tešnju već dugo taj interes gotovo da ne postoji, pa je zato i došlo do obustave rada našeg kina, koje je jedna od djelatnosti Centra za kulturu i obrazovanje. Jer naša ustanova nema razlog trošiti novac na filmske projekcije budući da čak ne uspijeva ni vratiti uloženo, a kamoli nešto i zaraditi.
Rad kina, dakle, direktno ovisi o interesu gađana za nj, jer mu jedino taj interes i daje smisao, a tog interesa u Tešnju nema gotovo ni u minimalnoj mjeri. To je donekle i razumljivo ako se ima na umu da danas svako može kod svoje kuće birati filmove koji nam se na 40-tak televizijskih kanala nude svakodnevno, a tu je i internet na kojem se također mogu naći filmski hitovi. Da ne spominjem ovdje i nelegalna umnožavanja filmova, tzv. pirate. Treba vidjeti i sa vlasnicima videoteka, s onim koje su još opstale, jer uglavnom su pozatvarane, kakav je interes za iznajmljivanje filmova. I to će mnogo kazati o ovom problemu.
S druge strane, Tešanj je nedovoljno veliki grad da bi bioskopska publika ipak postojala, kako je to u Sarajevu ili u nekim drugim većim bh. gradovima (gdje rade i tzv. multiplex-kina).
Centar za kulturu i obrazovanje održavao je kako-tako redovne filmske projekcije u kinu sve do 2005. godine – kad je došlo do drastičnog pada ionako neznatnog interesa građana za filmske predstave, i rad kina bio je tada u potpunosti prekinut. U 2006. godini ipak je kino obnovljeno, jer nismo pristajali na to da se ono trajno ugasi. Stoga smo dogovarali samo povremene projekcije u kojima bi bili prikazivani isključivo filmski hitovi. Ipak, i ovo se pokazuje posve nerentabilnim. Filmovi nisu imali publiku, a mi smo ostvarivali novčani gubitak koji niko nije “pokrivao”.
Projekcija filma U zemlji krvi i meda Angeline Jolie, koju je posjetio veliki broj gledalaca, priča je za sebe – iz koje ne možemo izvlačiti nikakve općenitije zaključke u vezi sa budućnosšću kina, i ne možemo na ovom i sličnim “slučajevima” graditi nikakav ozbiljan optimizam. Oko ovog filma stvorena je, naime, velika pompa, kako u BiH tako i u inozemstvu, posrijedi je filmska storija iz rata koja nas se itekako tiče, autorica filma je planetarna megazvijezda… Proizveden je i nimalo zanemarljiv politički naboj u vezi sa ovim filmom, i, zbog svega, nije uopće čudno da je interes bio tako veliki. Međutim, kako rekoh, ne može se na osnovu ovoga razmišljati o generalnom interesu za kino u našoj sredini. Da je to tako, potvrđuje i potpuni fijasko sa nedavnim projekcijama filma Halimin put u našem kinu.
Centar za kulturu i obrazovanje činio je i čini sve što može. Uz pomoć Općine, koja je osnivač naše ustanove i vlasnik Doma kulture, prije tri godine obnovljena je naša kino-dvorana, prošle godine izvršena je i sanacija kino-aparature, pokušavamo i trajno ćemo nastojati dobrim filmovima vratiti interes građana za kino. Nadajmo se da će biti bolje. Ali ako i ne bude – šta se može, ne treba biti deprimiran zbog toga. Neki oblici kulture dođu, traju dok imaju razlog za to, pa nestanu kad izgube svoj smisao. Onda dođu drugi… Tako je to oduvijek, i uvijek će tako biti. Ja se ipak nadam da će kino u Tešnju iznova steći smisao svoga postojanja, i nadam se da na to nećemo čekati odveć dugo.
♦
Tešanj nekad i sad
1992
danas
♦
Sa table na Gornjoj čaršiji
H.G.
