Predstava U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, u produkciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, prikazana u Tešnju 22. decembra
U jednom dijelu predstave glavni lik Hajrudin Pešto zvani Rudo kaže da nakon ukopa majke nije imao suza u očima, a onda je, jednog dana u Sarajevu, kada je sve poslove pozavršavao, u tramvaju prolio suze za sav život. Sigurno ima još onih koji su prolili suze za sav život, ali sigurno bi se one povratile da su u subotu bili u tešanjskom Centru za kulturu i obrazovanje. Pretpostavljam da tako moćna, stresna i kvalitetna predstava nikada nije prikazana u Tešnju.
Tekst Abdulaha Sidrana, izvanredna režija Sulejmana Kupusovića i genijalni Emir Hadžihafizbegović na čelu izvrsne glumačke ekipe ostavili su tešanjsku publiku pod velikim dojmom i sa suzama u očima.
Sidran i Kupusović bili su u prvom redu i primali čestitke na kraju predstave
Glumci su bili izvanredni
i zaslužili veliko priznanje tešanjske publike
Zanimljivo je da je režiser postavio sjedišata na pozornicu sa kojih je jedan dio publike mogao da prati predstavu, pa je tako stvorena atmosfera kamernog teatra.
Abdulah Sidran (Sarajevo 1944.), pjesnik, prozaik, dramski pisac, filmski scenarist, odnedavno naš sugrađanin. Dobitnik je mnogih značajnih domaćih i inozemnih književnih i društvenih nagrada i priznanja: Šestoaprilska nagrada Sarajeva, Godišnja nagrada Društva pisaca BiH, Godišnja nagrada izdavačkog preduzeća „Svjetlost“, Zmajeva nagrada. U ratu objavljena knjiga njegove poezije „Sarajevski tabut“ nagrađena je izuzetnim priznanjem – Nagradom slobode PEN-centra Francuske. I kao filmski autor dobitnik je brojnih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. Član je Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Sulejman Kupusović je diplomirao pozorišnu, filmsku, tv. i radio režiju na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu 1974. godine, te filozofiju i komparativnu kjniževnost na Sveučilištu u Zagrebu. Specijalizirao teatarsku režiju u Varšavi i Krakovu 1986. godine. Režirao u teatrima širom BiH, Rumunije, Njemačke, Bugarske i Turske. Predstave u Kupusovićevoj režiji gostovale su u Meksiku, Gvatemali, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Turskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Švedskoj, Italiji i Austriji.
Pored Emira Hadžihafizbegovića, najviše aplauza od glumačke ekipe dobio je Admir Glamočak
Sve pohvale i Centru za kulturu i obrazovanje na čelu sa Amirom Brkom, Abdulahu Sidranu i našim privrednicima koji su kupovinom većeg broja za naše prilike skupih karata doprinijeli da se ovako kvalitetna predstava održi u Tešnju.
♦
Svečana dodjela godišnjih nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine
Prvi put se godišnja nagrad Društva pisaca BiH za najbolja djela bosanskohercegovačkih pisaca – članova Društva pisaca BiH dodjeljuje van Sarajeva, i to u Tešnju – 22. decembra. Za to treba zahvaliti Predsjedniku Društva pisaca BiH Amiru Brki, pa i činjenici da jedan od laureata Abdulah Sidran živi u Tešnju. Dobitnici nagrada Društva za objavljene knjige u 2011. godini su:
– Abdulah Sidran, za roman Otkup sirove kože, u idanju Službenog glasnika iz Beograda, u konkurenciji književnih djela iz oblasti poezije, proze i esejistike, i
– Zejćir Hasić, za knjigu Plave fuze i druge ljubavi u izdanju, Off-set iz Tuzle, u konkurenciji književnih djela za djecu i mlade.
Nagrada koju je za 2011. godinu sadrži Plaketu i novčani iznos od 7.000 KM, a ngarada koja je pripala Hasiću takođe nosi Plaketu i 3.000 KM. Amir je kao Predsjednik Društva u svome obraćanju posebno naglasio da novčani iznosi ne bi mogli biti isplaćeni laureatima bez podrške koju je Društvo pisaca imalo od Premijera FBiH Nermina Nikšića.
Pored Općinskog načelnika mr. Suada Huskića, koji se i obratio nakon dodjele nagrada, prisutni su bili predsjedavajući OV Tešanj Fuad Šišić, članovi Društva pisaca iz Tešnja Ivica Budulica Strikan i Bajruzin Hajro Planjac, zatim književnik Almir Zalihić, kao i neki Tešnjaci koji su od Društva pisaca bili pozvani na svečanost.
Nagrade je uručio Predsjednik Društva pisaca Amir Brka
♦
Promocija knjige Bosanska savremena zbilja Osmana Brke
Poslije održanih promocija u Sarajevu (koju sam zabilježio u ovom dnevniku), Tuzli i Bihaću, održana je promocija knjige Bosanska savremena zbilja i u rodnom gradu autora Osmana Brke. Ovaj put su promotori bili, pored Sulejmana Tihića predsjednika SDA, Tešnjaci ili su tešanjskih korijena: Zijad ef. Ljevaković, direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, Irfan Ajanović i Fuad Šišić. Moderator je bio Asmir Bašić. Promocija je održana u velikoj sali Doma kulture, a u organizaciji Opće biblioteke Tešanj.
Esmir Bašić, Fuad Šišić, Osman Brka, Sulejman Tihić, Irfan Ajanović i Zijad-ef Ljevaković
♦
Veče folklora u Tešnju
KUD Pobjeda je, zajedno sa gostima iz Banja Luke KUD Čajevec, priredio ugodno veče igre i pjesme. Koncert je održan tačno na 31. rođendan KUD-a Pobjeda koji je formiran 21.12.1982. godine.
Članovi KUD-a Pobjeda lijevo i KUD-a Čajevac desno
Kud Čajavec je osnovan 1952. godine. Od 1959. god do 1993. godine bio je poznat pod imenom Karlo Rojc. Od svog osnivanja izveli su preko 5000 koncerata širom svijeta. Danas u ansamblu ima 6 folklornih grupa uzrasta 7-27 godina, dječiji i veliki narodni orkestar u kojima se okuplja i radi preko 300 aktivnih članova, te preko 50 seniora i veterana i prijatelja ansambla.
Moram priznati da se uvijek sa jakim emocijama sjetim tih dana kada je KUD Pobjeda formiran. Najveće zasluge za to imali su Snježana Alićehijić i dr. Muhidin Alićehajić.
Bio sam i prvi predsjenik ovog društva. Istovremeno sam bio u OOUR-a Pobjeda,pa je moja obaveza bila da obezbijedim uslove rada društva: sredstva, pomoć kod organizacije putovanja. Sjećam se da smo iz Pobjede dali novac za nabavku platna, a sve ostalo je organizovala i uradila Snježana.
Snježana Aličehajić i Muhidin Alčičehajić
Pa onda je trebalo pribaviti sanduke, pa mjesto gdje tu opremu držati, gdje probe vršiti. Odobravati preraspodjelu smjena za neke članove, posebno harmonikaše i slično. Prije svega Snježanina energija, upornost i ljubav su motivisali i druge, i tako je nastala ona prva grupa entuzijasta folklora koju su nastavile kasnije generacije. Djeca KUD-a su porasla, pa danas još uvijek održavaju ovo društvo u životu (bračni par Mujezinović, Edina Hodžić i drugi). Šteta je što djeca više ne putuju i gostuju tako često van Tešnja. Sjećam se da je to bio i najveći motiv i zadovoljstvo članova.
Drago mi je kada danas vidim sve one koji su prošli kroz Društvo – da su to prije svega dobri ljudi. Ni tada sa djecom nikada nismo imali ni jedan problem iako se radilo o mladim ljudima, punim znatiželje i izazova života. Na to sjećanje evo fotografija iz nekog prošlog vremena, o kojem će mi neko od članova sigurno poslati obavijest kada su načinjene.
♦
Nedžad Korajlić izabran za dekana Fakulteta kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu
Dr. Nedžad Korajlić
Tešnjak Nedžad Korajlić, sin Sakiba i Mine rođene Turalić, iz srca Gornje čaršije, preuzeo je dužnost dekana na Fakultetu krimiknalistike Univerziteta u Sarajevu.
Dr. Korajlić je završio Fakultet bezbjednosti i društvene samozaštite u Skoplju 1990. godine. Magistrirao je na Fakultetu kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu 2003. godine na temu Kriminalistička obrada, a doktorirao na istom fakultetu 2006. godine na temu Kriminalističke metodike otkrivanja i dokazivanja eksplozija.
Obavljao je poslicijske poslove od inspektora za opći i privredni kriminalitet do pomoćnika ministra Ze-do kantona za poslove policije.a Fakultetu kriminalističkih nauka prošao je sve faze – od asistenta, višeg asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora, pa do sadašnjeg imenovanja na funkciju dekana.
Tešanj nekad i sad
♦
Sa table na Gornjoj čaršiji
Husein Galijašević