TESANJ.NET stranica grada
Otvorena manifestacija Ljeto u Tešnju izložbom tešanjskih umjetnika
Ovogodišnja manifestacija Ljeto u Tešnju otvorena je stotom izložbom slika u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje. Na izložbi su predstavljene slike deset tešanjskih autora: Miloša Petrovića, Jusufa Selimovića, Hasana Mehinovića, Miroslava Bratića, Morankića, Miralema Lale Srkalovića, Sabahudina Kovača, Tonke Rajkovače, Drage Marelje i Miralema Brkića. Nedostajale su samo slike Ahmeta Hundura. Tako je obuhvaćen opus tešanjskih slikara od blizu jednog stoljeća.
Manifestaciju je otvorio načelnik mr. Suad Huskić, a izložbu najstariji prisutni slikar Hasan Mehinović.
Vojislav Vojo Vujanović, Hasan Mehinović, mr. Suad Huskić, Miralem Lalo Srkalović, Miralem Brkić i Sabahudin Kovač
Amir Brka, direktor Centra je u svom obraćanju najavio i izradu prigodne publikacije sa tekstovima Vojislava Vujanovića i Miralema Brkića, katalogom izloženih slika, podatke o stotinu izložbi i dr, a u nastavku rekao:
„Organizaciju likovnih programa Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj određuje, s jedne strane, tendencija približavanja i afirmacije dometa u likovnoj umjetnosti koju stvaraju tešanjski i drugi bh. umjetnici, a, s druge strane, komplementarnost određenih izložbi sa drugim djelatnostima Centra, prvenstveno sa zaštitom spomenika i muzejskom djelatnošću do osnutka Muzeja (2009), odnosno potrebom da se određene kulturno historijske vrijednosti sa prostora Tešnja predstave građanima, te tako pobudi potrebna pažnja i ostvari društvena klima u kojoj je moguće voditi adekvatnu brigu o ovom naslijeđu.
Kad je posrijedi likovno stvaralaštvo Tešnjaka, može se kazati da su oni svoju afirmaciju u Bosni i Hercegovini stekli upravo u periodu nakon 1995. godine i da, osim njihove nesumnjive umjetničke vrijednosti kao suštinskog faktora, angažman Centra u tom smislu ima itekako značajnu ulogu.
Formiranje i izlaganje kulturno-historijskih zbirki također je izrazito doprinijelo afirmaciji tih vrijednosti i omogućilo građanima da se s njima upoznaju, te se i ovo mora smatrati stvaranjem uvjeta za utemeljenje Muzeja kao posebne javne ustanove – što je za Centar i bio krajnji cilj.
Uopće uzevši, i gostovanje likovnih stvaralaca u Tešnju tendiralo je snažnijoj prisutnosti ove umjetnosti u našoj sredini i željeli smo, uz sve ostalo, omogućivati tešanjskim slikarima da se upoznaju sa stvaralaštvom drugih te da se oni, u tom prepletu ideja i formi likovnosti, samjeravaju i intenzivnije razvijaju.
Pri svakoj izložbi Centar je nastojao pripremiti i odštampati prigodni katalog i drugi reklamni materijal, a uz neke izložbe iz područja kulturne povijesti objavljivane su i odgovarajuće knjige. Isto je tako Centar nastojao i gotovo redovito osiguravao prisustvo potvrđenih znalaca likovne umjetnosti koji su govorili prilikom otvaranja izložbi.
Budući da u Tešnju ne postoji istinska likovna galerija, Centar je bio prinuđen izložbe priređivati u prostorima kojima ta namjena nije prvenstvena (mala sala, diskoteka, Biblioteka), što kontinuirano pokazuje određene tehničke nedostatke, ali za sada nema drugih mogućnosti. U Centru postoji želja da se u prizemlju desnoga dijela Doma kulture izvrši spajanje i adaptiranje prosotora kako bi se načinio adekvatan galerijski prostor. Kao osnivač Centra i vlasnik zgrade, Općina je prihvatila ovo kao opravdano i 2008. godine urađen je projekat“.
Vojislav Vujanović je obišao sve izložene slike i govorio o njima.
Ujutro na kafi Lalo Srkalović, veliko slikarsko ime, je bio oduševljen izložbom i toplom tešanjskom atmosferom, Vojinim nastupom i naramkom knjiga koje je dobio uglavnom od prisutnih autora.
Izložena Lalina slika nastala prije dvije godine u slikarskoj koloniji, desno Lalo sa Amirom i Zoraidom Mehičićem glavnim organizatorom slikarskih kolonija u Tešnju.
Otvoren ljetni salon knjiga
Nakon otvaranja manifestacije Ljeto u Tešnju i izložbe otvoren je i Salon knjiga na kome će ovog vikenda i sljedeće sedmice izlagati Zalihica Sarajevo i Logos Art iz Beograda.
Književnik Izet Perviz za štandom izdavačke kuće Zalihica
Na Zalihicinom štandu upoznah opet jedno književno ime, Izeta Perviza. Na drugom štandu nalazi se Dušan Tasić.
Izet Perviz je bosanskohercegovački knjniževnik, Cazinjanin koji sada živi u Sarajevu. Napisao je zbirku pjesama „Zavičajni motivi“ i pet romana. Prvi roman „San o zemljici bosanskoj“, a zadnji „Tamo gdje pada crveni snijeg“.
Tešnjaci na naslovici dnevnih novina
U ponedeljak ujutro malo kasnije izađoh pred Gradsku kafanu na jutarnju kafu i novine. Prvi put mi se desi da Avaza nema, kažu nestalo. To se zna dogoditi kada se pojavi neka vijest iz Tešnja koja izaziva pažnju građana. I ovaj put je bilo tako. Na naslovnoj strani „Avaza“ preko cijele prve strane, a tekst odmah na drugoj, pojavio se naslov „Davao sam hiljade KM iz ruke u ruku“ označen kao eksluziv i koji prenosi riječi Harisa Sejdića koje se odnose na predsjednika SDA u Tešnju Šemsudina Mehmedovića.
Sukob dojučerašnjih partijskih saradnika ne traje od juče, ali je dobio na medijskoj popularnosti kroz zadnje događaje otkrivanja skrivenog oružja u Klaoševiću i pritvaranje Šemsudina Mehmedovića.
Još prošle godine se na portalima pojavio zahtjev Harisa Sejdića, koji zajedno sa još dva biznismena, traži zaštitu od progona Šemsudina Mehmedovića, a u godišnjem izvještaju o radu SDA Tešanj predsjednik Mehmedović je spomenuo otuđenu grupu unutar stranke.
Nakon otkrivanja oružja u Kaloševiću i privođenja Šemsudin Mehmedović je tada otvoreno prozvao firmu Koteks i vlasnika Harisa Sejdića da ga ruše po nalogu nekih ljudi iz Sarajeva. Sada je Haris Sejdić iznio optužbe na račun predsjednika SDA iz koje je nedavni isključen.
Bez obzira koliko se ovdje radi o političkim ili personalnim sukobljavanjima ona idu na ruku nekim drugim strujama koja i ne vole Tešanj niti vole vidjeti Tešnjake na visokim funkcijama.
Kada se govori o davanju na ruke 500 ili 1000 KM po nalogu predsjednika stranke i nije vijsest za naslovnu stranu. Javna je tajna da se vodeće političke partije bore za nadzor nad državnim firmama kako bi obezbjeđivali finansiranje svojih stranaka i smještali svoje zaslužne partijske radnike ili članove porodice. Javna je tajna da su privatne firme dobivale grantove zahvaljujući stranačkim funkcionerima, ali su značajan dio sredstava vraćali strankama i to netransparetno. Javna je tajna da one koji pomažu stranku na vlasti neće posjetiti inspektori i odmjeriti kaznu. Kada su ovakve stvari u pitanju onda se radilo o desetinama i stotinama hiljada maraka. Takvo jedno otkriće bi bila vijest, a ovako da je neko da 500 KM ili 1000 nekom po traženju predsjednika stranke i nije vijest za prvu stranu
Ovakvo javno sukobljavanje najviše šteti samom gradu i njegovom imidžu uspješne sredine u teško vrijeme koji se stalno nastoji narušiti i pripisati mu mnogo toga što ne stoji. Zato bi bilo dobro za obadvojicu, ali i za grad da prestanu javna prepucavanja jer ona u suštini ne nose neke pomake za državu nego samo personalne animozitete koje drugi koriste za svoju upotrebu.
Fontane u 3D tehnici
Razvoj tehnologije susrećemo svakodnevno. Tako se sada u Tešnju prikazuju filmovi u 3D tehnici, a gledaoci ih prate sa specijalnim naočalama.
Možda niste znali, ali ova tehnologija je ušla i u druge oblasti u našoj lokalnoj zajednici koju baš zbog takve tehnologije i ne primjećujete jer nemate naočale.
Tešanjske fontane bez naočala 3D tehnologije
U parku tamo gdje je bio spomenik (koji je upravo zbog uvođenja nove tehnologije premješten u dvorište osnovne škole „Huso Hodžić“) sada je fontana koju naravno ne vidite običnim okom, a naočala nemate. U fontani kod škole ima vode i postoji vodoskok, ali ga ne vidite jer nemate naočale, ali oni sigurno postoje. Gdje naći naočale nisam mogao dobiti informaciju. Da li je to u Radu ili općini ili je zapelo oko tendera. Čim saznam obavijestit ću čitaoce Tešanjskog dnevnika.
Stare fotografije
Iz kafane na Gornjoj čaršiji sa partije remija
S llijeva:Halid Handžić Pela, Hajrudin Ćehajić, Nedžad Hadžiselimović, Sedžad Šeremet, Osman Brka i Hasan Ahmetagić Kalaja
Sa table na Gornjoj čaršiji
Husein Galijašević
