Tešanjski dnevnik 04-11.11.2013. godine

U posjeti kompaniji Hifa-oil

Prošlog mjeseca sam susreo Izudina Ahmetlića vlasnika i direktora kompanije Hifa-oil pred restoranom Ukus u Bukvi. Dobih poziv na kafu, što me prijatno iznenadi jer oni koji imaju puno posla, a malo vremena rijetko gube vrijeme na penzionere. U ugodnom razgovoru saznadoh puno lijepi stvari o razvoju firme Hifa-oil, teškoćama u poslovanju, planovima. Porazgovarasmo i o aktuelnim tešanjskim prilikama.

Poslije toga dođe i zvaničan poziv da posjetim firmu zajedno sa grupom nekadašnjih tešanjskih direktora firmi i rukovodilaca institucija. Radoh se odazva pozivu.

Tešanjska privreda je kroz svoju historiju imala uspone i padove. Od razvijenog zanastva do moderne automobilske predratne industrije. Bilo je i dosta depresivnog perioda i stagnacija. Izudin Aličehajić je 1960. godine krenuo da pravi industrijski perpetumobile. Krenuo je u modernu industriju, a da osim vizije, hrabrosti i ogromne energije nije imao ništa drugo. Nije imao novac, stručne kadrove, proizvodne hale, moderne programe pa niti punu  podršku ni na nivou općine niti šire društvene zajednice. I uspio je zahvaljujući svojoj energiji uloženoj prije svega u stručne kadrove.

Rat je prekinuo sve velike planove u auto industriji. Proizvodnja automobila se seli iz Sarajeva u Bratislavu, pa nema realizacije razvojnih programa. I ne samo to, nema ni relaizacije ranijih poslova jer je izgubljeno tržište. Tu je i tranzicija političkog i privrednog sistema.

Međutim, Tešnjaci su opet pokazali vitalnost. Nisu čekali rješavanje političkih i privrednih problema na nivou države nego su krenuli hrabro u biznis. I tako je nastalo nekoliko daleko prepoznatljivih firmi koje su prevazišle, ne samo tešanjske i BiH okvire, nego i regionalne (pored Hifa-oil to su AS, Madi i dr). I oni su me podsjetili na Izudinovo vrijeme. Hrabro su krenuli u velike poslove, a da su za to imali samo viziju i hrabrost i spremnost na ogroman rad.

Zadovoljstvo je bilo posjetiti ovu firmu.

Kompaniju je prezentirao izvršni direktor Venan Hadžiselimović. Iznio je ipresivne poslovne rezultate u zaista kratkom vremenu.

Konferecijska sala Hifa-oil sa rijetkim i zanimljivim gostima

Evo nekoliko podataka iz njegovog izlaganja.

-Hifa-oil je formirana 2002. godine kada je krenula realizacija odluke da se pored maloprodaje nafte i naftnih derivata krene i u veleprodaju

-Ukupan prihod u 2012. godini ostvaren je u iznosu od oko 463 000 000 KM, na 9 tržišta jugoistočne Evrope, plaćeno je 123 000 000 KM poreza državi.

-Pokrivaju 15% BiH tržišta u nafti i naftnim derivatima, a u plasmanu bitumena u Hrvatskoj pokrivaju 40% tržišta, na Kosovu 26%.

I pored svih problema koje nosi globalna ekonomija, stravične konkurencije u ovoj oblasti gdje velike kompanije idu na plasman preko kćerki firmi, a ne preko drugih kompanija, Hifa-oil se uspješno nosi sa svim tim problemima. I ne samo da održava dostignuti nivo i ostvaruje rast (zavisno od cijena na tržištu nekada u novcu, a nekada u količinama)  ima i ozbiljne planove na uspostavi novih programa.

S lijeva na desno: Ahmet Čaplja, Ahmet Dizdarević, Muhamed Brkić, Nurija Hasanić, dr Ekrem Ajanović, Muho Berberović, Samil Srkalović, Mesud Demirović, Azemina Galijašević, Izudin Azhmetlić, Husein Galijašević, Mustafa Bešlagić, Halid Galijašević, Meho Mešić i Rasim Korajlić (nedostaje Alija Galijašević)

Obraćajući su prisutnima Izudin Ahmetlić, vlasnik i direktor kompanije je rekao da je žalostan što se rodio u BiH, ali da je sretan što se rodio u Tešnju. Pojašnjavajući razloge uspjeha Hife-oil naglasio je da su to prije svega ljudi, a najbolji opis pristupa radu tima naveo je kroz sljedeću rečenicu:

• Brze ribe jedu spore, a ne kako je to uobičajno prihvatanje da velike jedu male!

Naglasio je da kompanija nije pravila velike promocije jer je pošla od toga da će zadovoljan kupac dati preporuku drugom i tako biti najbolji promotor.

Budućnost je u mladim ljudima. Danas je prosjek starosti tima Hifa-oil 30 godina.

Upoznao je prisutne sa informacijom da je Hifa-oil kupila firmu „Bosanka“ iz Doboja.

Gosti su izrazili svoje veliko zadovoljstvo, zaista neubičajnim potezom kompanije Hifa-oil, a obratili su se između ostalih Alija Galijašević, Rasim Korajlić, Muho Berberović, Ahmet Dizdarević.

Znao sam da Hifa group učestvuje u stambenom zbrinjavanju socijalno ugroženih u saradnji sa NHU „Oslonac“ i da su ove godine finansirali izgradnju 4 kuće, da učestvuju u finansiranju kulturnih projekata, a od Muho Berberovića na prijemu saznadosmo da svaki dan  Izudin Ahmetlić obezbjeđuje 25 hljebova za građane sa socijalnim potrebama.

 

Tešanjski srez

Nakon prolaska željezničkih i značajnih putnih komunikacija izvan Tešnja on počinje stagnirati. U vrijeme turske i austro-ugarske valadavine tešanjski kotar, pa srez zauzimao je široki prostor koji je dobrim dijelom poslije pripao Tesliću i Doboju.

Ta činjenica i politika Kraljevine Jugoslavije je dovela je do odluke o ukidanju tešanjskog sreza. Načelstvo sreza tešanjskog je svojim aktom broj 11258/33 od 23. aprila 1933. godine obavjestilo Imamat u Tešnju da je prema Zakonu o formiranju novih srezova u Vrbaskoj banovini objavljen u Službenim novinama br. 85/33 od 15. aprila 1933. godine  i paragrafu br.6 dosadašnji tešanjki srez ukinut, a prema naredbi Ministra unutrašnjih poslova zaključno sa 30.aprilom 1933. godine.

Sreski načelnik u Tešnju svojim aktom br. 314/37 od 04.januara1937. godine obavještava sva državna i samoupravna nadleštva u srezu da je sa 01.januarom 1937. godine preuzeo dužnost Sreskog načelnika, a povodom ponovnog obrazovanja sreza tešanjskog.

(Zahvaljujem Rašidu Orlovići iz Medžlisa IZ-a Tešanj na ustupljenim dokumentima)

 

Tešnjaci ponovo na naslovnoj strani „Avaza“

Stare fotografije

U neka ranija vremena tešanjskim sokacima nisu prolazili automobili, pa se u njima u neko ljetno virijeme komšiluk znao naći na druženju. Stare nane su u avlijama sjedile i pušile cigarete, pile su se kafe, a i abdest se uzimao napolju. Te stare žene, majke i nane moje generacije bile su obučene u dimije, sa prslucima i zavijene šamijama. Ove fotografije to pokazuju. One mlađe kao i danas mladi ljudi  volile su da se lijepo oblači. Na fotografiji Mine Šiljak i Hate Širbegović se može vidjeti raskošnije odjevanje u imućnijim porodicama.

Fadila Mulabdić, Ilijas-begovca Ajanović, Haša Adilović Pandurovka sa Aidom Mulabdić u krilu, Ilijas Saračević i Sabiha Mulalić Mlada.

Mina Širbegović Šiljak i Hata Lalić Širbegović

Riđalka Kapetanović Đonlagić              Hata Ahmetagić

 

Sa table na Gornjoj čaršiji