Tešanjski dnevnik 17-24.02.2014. godine

Husein Galijasevic 24.02.2014. Husein Galijašević Komentariši

Protesti u Tešnju

U petak se okupilo oko dvadesetak građana ispred općinske zgrade u Tešnju kako bi nastavili proteste započete prije dvije sedmice.

Demonstracije će na kraju biti političko osvještenje i birača i onih koje su oni birali.

Prvi da dobro znaju koga biraju, a drugi, kada budu izabrani da ne misle na sebe nego na one koji su ih izabrali. Ako se to ne dogodi onda ni sve što se događalo proteklih dana neće imati neke druge bolje efekte, bez obzira na promjene nekih vlada i ukidanje nekih privilegija dužnosnika.

Suze majstora Seada

Rado svratim kod mojih Pobjedovaca koji sada imaju svoj biznis. Tako neki dan sretoh jednog dobrog starog majstora Seju, koji sada ima 74 godine, kako u jednoj privatnoj firmi radi neke poslove. Sejo nije bio na demonstracijama, ali u njemu ima mnogo čemera obzirom na sve ono što mu se dogodilo proteklih 18-19 godina.

Nakon završene industrijske škole u Doboju Izudin Aličehajić, osnivač moderne Pobjede, ga dovede u novi pogon u Bukvi neposredno nakon uspostavljanja proizvodnje. Bio je vrijedan i radio je važne i veoma stručne poslove. Odvajao, kao i svi drugi radnici od svoje plate, sredstva za nove pogone Fabrike filtera, FAD-a, restorana društvene ishrane i dr. U ratu ga opet zapao opasan i odgovoran posao, koji je ostavio neke posljedice i na zdravlje. Djeca na linji jedan ranjen, ostade invalid. Onda dolazi vrijeme kada se radnicima nudi penzija jer nema posla za sviju i tako i Sejo ode u penziju. Penzija nedovoljna za normalan život.

Dok smo evocirali uspomene i spominjali ljude sa kojima smo radili, a jednog broja više i nema među živima u Seadovim očima se pojaviše suze. Na trenutak izađe iz prostorije i nakon kratkog vremena se vrati ne progovarajući. Nisam ga ništa ni pitao. Sve mi je bilo jasno. Zar poslije toliko napornog rada u svojoj sedamdeset četvrtoj mora da radi da bi namirio na penziju i živio normalno?

Teško je bilo i zaposliti djecu i tek ih je zaposlio kod kolega sa kojima je radio u fabrici, a koji sada imaju svoj biznis. Skupilo se nešto u čovjeku. Nažalost, situacija je takva da sa njegovom penzijom može biti i gore. Njegova generacija to nije zaslužila. Još kada čuje na TV primanja nekih koji su na državnim jaslama, a koji su ga dobrim dijelom doveli u ovu situaciju sigurno ga obuzme neka muka, pa ni suze ne može zaustaviti.

Izložba fotografija

U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje u saradnji sa Umjetničkom galerijom „Admira Bradarić“-AB iz Maglaja otvorena je izložba fotografija Stojke Mičić i Milenka Petkovića iz Maglaja. Na otvranju izložbe učestvovala je i vlasnica galerije Admira Bradarić čiju smo izložbu slika imali priliku nedavno vidjeti u Tešnju.

Amir Brka, Stojka Mičić, Milenko Petković i Admira Bradarić

Izložene fotografije su nastale u periodu 1965-1972. godina. Sve su crno bijele i nastale su analognim fotografskim postupkom.

Zanimanje Stojke Mičić i Mulenka Petkovića za fotografiju započelo je 1965. godine kada su postali i članovi Foto-kluba „Bosna“ iz Doboja. Zajedno sa ostalim članovima ovog kluba izlagali su širom bivše SFRJ, na saveznim izložbama koje su se održavale jednom godišnje u raznim gradovima SFRJ, Evrope i Amerike. Autori su dobitnici mnogih nagrada i priznanja.

Posjetioci mogu izložbu pogledati sljedeće tri sedmice u maloj sali Centra za kulturu i obrazovanje.

Skupština NK Tošk

Nakon završetka prošlonedjeljnog Tešanjskog dnevnika otišao sam na skupštinu NK Tošk kao njen član. Samo prije nešto manje od godinu dana Tošk je je bio u teškoj situaciji i prijetio mu je nestanak Privremena uprava, a zatim i na skupštini izabrano rukovodstvo polovinom prošle godine je unijelo puno toga pozitivnog u radu, ali i u takmičarskom rezultatu. Umjesto borbe za opstanak, sada je Tošk sezonu završio na prvom mjestu. Nekada su njegove skupštine bile prava patnja sada je to već drugačije. Tako je bilo i ovog puta.

Sa nešto više od 80 000 KM troškova postignuti su odlični rezultati, kako po pitanju organizacije, tako i rezultatima u takmičenju. Pokrenute se akcije kao što je ugradnja stolica na stadionu. Već je uplaćeno preko 650 stolica. Akcija će se nastaviti.

Muhamed Begagić sa saradnicom prisustvovao je skupštini

Ono što je karakterisalo ovu skupštinu u odnosu na one ranije je prisustvo predsjednika FS ZE-DO kantona, Muhameda Begagića. Drugo, iz usvojenih planova ima nekoliko značajnih aktivnosti koje nas očekuju, kao što je nastavak uređenja stadiona, izgradnja pomoćnog terena u Mekišu, izgradnja stabilnog kluba pa onda rezultati za viši rang takmičenja, dobra saradnja sa kompletnim privrednim okruženjem i općinom Tešanj.

Najveće zasluge za ovako brzo prestrojavanje ima rukovodstvo kluba:Haris Sejdić, Ramiz Brkić, Izudin Ibrahimkadić i Sead Korajlić.

Kudret voda

Kada sam u Bukvi nazovem slikara Hasana Mehinovića da vidim da li je u svom ateljeu, da bi malo porazgovarali i sjetili se nekih prošlih vremena naše generacije. Tako se zadnji put spomenu i Kudret voda i legenda o njoj. To je jedna od najpoznatijih tešanjskih legendi (kudret- moć, božija moć- Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku– Abdulaha Škaljića). Po toj legendi ispod brda Paklanica koja nadvisuje Tešanj sa zapadne strane udarila je silna voda i potopila Tešanj. Narod je u izvor bacao zlato, srebro i druge vrijednosti da voda prestane nadirati. Po vjerovanjima voda je buknula zbog silnih grijehova tešansjkih stanovnika.

Međutim, sjećajući se poplave iz 1976. godine kada su bujičavi potoci sa brda koja okružuju Tešanj potekla prema gradu i pridružili se nabujaloj Tešanjci podigoše nivo i potopiše Donju čaršiju.

Teašnj 27. juli 1976. godine, dan nakon velike poplave

Ispod brda Paklanice (gdje su otkriveni artifakti iz bronzanog doba i nalaze se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu) na mjestu gdje se ukazala silna voda danas ima bunar koji je iskopao Fikret Hafizović čija se kuća nalazi u blizini izvorišta. Fikret kaže da ljeti, kada vladaju suše, vode nema. Kada je kopao bunar pronašao je drvene cijevi koje su služile za odvod vode.

Pošto su iste takve cijevi pronađene kada su se kopali temelji Gradske kafane, gdje je nekad bio vojnički hamam, vjerovatno je voda za hamam doticala iz ovog izvora.

Bunar na mjestu Kudret- vode ispod Paklanice

Ova legenda je bila inspiracija i za tešanjskog slikara Hasana Mehinovića koji je stvorio jedninstveno umjetničko djelo inspirisano Kudret- vodom. Napravio je poemu posvećenu ovoj legendi u 27 strofa i za svaku napravio sliku. I ako je neke motive Kudret vode slikao u akvarelu, slike koje prate strofe poeme su slikane tačkicama. Prisustvovao sam izložbama ovih slika koje je Centar za kulturu i obrazovanje organizovao u Tešnju i Tuzli.