TESANJ.NET stranica grada
Izložbom Safeta Zeca otvoreni Dani grada 2014.
Izložba grafika Safeta Zeca je prvorazredni kulturni događaj za naš grad. Izložba je prva manifestacija ovogodišnjih Dana grada 2014. i trajat će do kraja januara. Organizator je Centar za kulturu i obrazovanje, a izložbu je otvorila Admira Bradarić vlasnica galerije AB iz Maglaja koja je omogućila uspostavu komunikacije direktora Amira Brke sa našim velikim umjetnikom. Safet Zec je pokazao, prihvatanjem organizacije izložbe u Tešnju, svoju široku, ne samo umjetničku, nego i ljudsku dušu. Dane grada 2014. otvorio je načelnik općine mr. Suad Huskić.
Amir Brka, Admira Bradarić, Saget Zec i mr. Suada Huskić
Safet Zec je ove godine imao izložbe u Trevisu, Rimu, Parizu, Udinama, pa je red, kako reče u šali Amir Brka u svom obračanju,da se izložba organizuje i u Tešnju. Autor je rekao je da je šetajući kroz grad primjetio da je Tešanj prilično sačuvao staru arhitekturu za razliku od mnogih bosanskih gradova, ali ima dosta kuća koje su u ruševnom stanju i da bi ih svakako trebalo sačuvati.
Izložbu je podržao i Izudin Ahmetlić, kako to on inače čini kada su u pitanju kvalitetni kulturni događaji, snoseći troškove štampanja kataloga slika za ovu izložbu.
O autoru izložbe u svom obraćanju Amir Brka je rekao:
Safet Zec rođen je 1943. godine u Rogatici, srednju školu primijenjenih umjetnosti završio je u Sarajevu, a 1969. godine diplomirao je na ALU u Beogradu, gdje je 1972. godine okončao i postdiplomski studij. U slikarstvu je postao eksponent tadašnjeg umjetničkog pokreta poznatog kao Poetski realizam, što je termin koji je nastao u književnoj historiji koncem devetnaestog stoljeća, a u modernoj estetici koristi se za sve vrste realizma propuštenog kroz individualnu prizmu.
Kako je već uočeno – Safet Zec primarno je slikar poetične i traumatične Bosne, a njegovo likovno djelo odavno je osvojilo svijet i steklo međunarodni ugled kakav pripada samo najvećim umjetnicima.
Potvrđen je taj renome ovog našeg slikara, još jednom, nedavno – kad je, kao što vam je poznato, u septembru ove godine slika Safeta Zeca Skidanje Isusa sa križa postavljena u centralnoj isusovačkoj crkvi u Rimu. Sliku je, povodom obilježavanja 200-te godišnjice isusovačkog reda, predstavio osobno poglavar katoličke crkve Papa Franjo.
Danas Safet Zec živi između Sarajeva, Počitelja, Venecije i Pariza.
Mnogobrojne su i, naravno, vrlo zapažene njegove izložbe u našoj zemlji i diljem svijeta, a da spomenem i to da je ove godine Safet Zec samostalne izložbe imao u Udinama, Parizu, Rimu i Trevizu.
Evo, danas smo istinski počašćeni i sretni što otvaramo njegovu izložbu u Tešnju, jedan izbor grafike nastajale od 1994-te do ove godine. Inače, grafički opus Safeta Zeca sačinjava više od 250 ploča.
Ovo je, bez sumnje, najznačajniji likovni događaj u povijesti Tešnja, i ja izražavam veliku zahvalnost gospodinu Safetu Zecu na ovoj privilegiji koju večeras imamo. Također, čestitam mu rođendan, jer danas je Safetu rođendan…
Safet Zec stavlja potpis na katalog slika najmlađem posjetitelju izložbe
Lovačka porodica Adema Handžića
Postoje različita mišljenja o lovu kao ljudskoj organizovanoj aktivnosti. Ima i različitih pristupa lovu od strane pojedinaca. Zasigurno znam da jedan od njih u lovu prije svega uživa kao sredstvu susreta sa prirodom i druženju. To je Adem Handžić iz Tešnja. Rijetki su ljudi koji svoju ljubav prema prirodi i divljim životinjama prenesu na toliki broj uže i šire porodice kao što je to uradio Adem Handžić.
Rođen je 1929. godine. Radio je u Zemljoradničkoj zadruzi u Mekišu zatim kao sudski izvršilac, upravnik Pošte u Tešanjci, a od 1961. godine kao upravnik Pošte u Tešnju do odlaska u penziju 1989. godine
U lov je počeo ići ranih pedesetih sa Smailom Čauševićem i Dušanom Pejčićem koji su mu bili i mentori. Družio se sa lovcima do god su mu to godine dozvoljavale. Sin Muhidin je predsjednik Lovačkog društva
Kiseljak, drugi sin Izudin je strastveni lovac, oružar i preparator životinja. Lovci su i u široj porodici Ademovi bratići, sestrići i njihova djeca. Ja ih na fotografiji nabrojah 23. Među njima je i Hasan Handžić delegat u Skupštini ZE-DO kantona i nosilac priznanja Zlatni ljiljan, Alemdar Brkić pravnik, nova pjevačka dječija zvijezda Nermin Handžić i dr.
Lovci Ademovi nasljednici, gornji red s lijeva: Kenan Handžić-unuk od brata, Eldar Handžić unuk od sestre, Edin Hadžalić –sestrić, Muhamed Handžić bratić, Elfad Handžić unuk, Alemdar Brkić unuk, Eldin Handžić unuk, Eldar Handžić praunuk, Sedin Hatibović unuk od šure, Fadil Hatibović sin od šure, Dedo Handžić bratić, Adem Handžić bratić, Hasan Handžić bratić i Vehab Salih sestrić
Prvi red s lijeva: Hasan Handžić unuk od brata, Muhidin Handžić sin, Nermin Handžić unuk od brata, Adem Handžić, Sajra Handžić praunuka, Ermin Handžić unuk od brata, Armin Handžić unuk od brata.
Izbori u Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine
Tokom decembra će se održati izbori u Islamskoj zajednici kroz tri ciklusa. Prvi ciklus je izbor na nivou džemata na kojem se biraju članovi džematskog odbora , zastupnici džemata u skupštinu Medžlisa i izborno tijelo koje bira sabornike. Ovi izbori su održani u petak 5.12.2014. godine.
U subotu 20. decembra održat će se izborne Skupštine medžlisa za izbor članova izvršnih odbora Medžlisa.
U nedjelju 21. decembra održat će se u svim izbornim okruzima izbori za članove Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izbori se održavaju tajnim glasanjem.
Izbori u Ferhadbegovoj džamiji za džemat kome pripada Gornja čaršija održani su pred džuma namaz 5.12.2014.
Poplavljeni
Koliko se još stanovnika BiH prisjeti poplavljenih porodica kojima je voda odnijela sve? U ono vrijeme kada su bili ugroženi životi i kada su poplavljeni bili gladni pomoć nije izostala. Mnogo običnih ljudi je iskazalo veliku solidarnost. Običan građanin koji nije izgubio svoju humanu stranu, ali on više ne može pomoći. Sada ovim porodicama treba veća pomoć koju oni ne mogu obezbjediti. Očekuju da će institucije države preuzeti obavezu pomoći porodicama koje su poplave načinile beskućnicima.
Da bih se uvjerio da li se tako i radi obišao sam onu istu porodicu Sabahudina Alića iz Šija o kojoj sam pisao u Tešanjskom dnevniku u periodu od 16.5-20.5.2014. godine.
Sabahudin je još uvijek u svojoj kući koja je bila do krova pod vodom. Vidi se na dijelovima zidova cigla sa koje spao malter, a promjenjeni su samo prozori i vrata.
Sabahudin mi ispriča da je jedna švajcarska humanitarna organizacija obezbjedila donaciju njegovoj majci koja je imala kuću odmah do njegove za izgradnju nove kuće, ali samo građevinske radove. Sabahudin je odlučio da izgradi spratnu kuću kako bi se on uselio na sprat. Za tu dodatnu investiciju općina je snosila troškove građevinskih radova.
Više članova jedne šire tešanjske porodice su mu obezbijedili stolariju, a sada razmišlja o uvođenju vode i struje kako bi poslije toga sam radio malterisanje. Izvan općinskih institucija vlasti nije dobio nikakvu pomoć. Nada se da će mu oni pomoći da do iduće godine ne dočeka zimu u staroj trošnoj kući, a Boga moli da ova zima ne bude sa niskim temperaturama.
Mirel Alić sa bratom u prostoru u kome živi cijela porodica
Stare fotografije
Radnici Pobjede na jednom od izleta
Stoje s lijeva: Enver Subašić, Majda Smailbegović, Rasim Brkić, Bahrudin Hadžimehić Behko, Atif Terzić, Šefik Husaković, Enisa Škapur, Izudin Ahmetagić Omer, Risto Blagojević, Muris Bukvić
Čuče: Salih Kokić, Suljo Kadušić, Sead Hasanbašić, Derviša Hadžismajlović, Sajda Husaković, Branka Ristić, Kemal Prnjavorac i Nikola Todorović
Sa table na Gornjoj čaršiji
