Tešanjski dnevnik 20.-27.4.2015. godine

Promocija knjige Islamski identitet Evrope Ferida Muhića

U februaru je u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje izašla knjiga Islamski identitet Evrope. Tada sam napisao u Tešanjski dnevnik dio izvoda iz pogovora Enesa Karića i predstavio autora.

U okviru Tešanjskog proljeća 2015 knjiga je promovisana u velikoj sali Cko. Promotori su bili dr. Dželal Ibraković i mr. Fuad ef. Omerbašić. Nakon kvalitetnog predstavljanja knjige promotora dosta iscrpno o osnovnoj temi knjige, islamskom identitetu Evrope, govorio je i autor.

Fuad ef. Omerbašić, dr.Fuad Muhić, dr. Dželal Ibraković i Amir Brka

Na promociji su posjetioci obavješteni da je dr. Fuad Muhić nedavno primljen u Makedonsku akademiju nauka i umjetnosti (MANU). Sa zadnje strane knjige sam odabrao nekoliko rečenica:

Stoga je svaka analiza koja Evropu tretira kao kulturno monolitnu, povijesno homogenu cjelinu jedinstvenog duhovnog identiteta iz temelja je metodološki pogrešna i u suprotnosti sa činjenicama koje nepobitno potvrđuju da je Evropa primarno kulturna legura izlivena od izvorno importiranih dominantno kršćanskih i islamskih elemenata, uz značajno prisuustvo jevrejske tradicije, kao i većeg broja arhaičnih autohtono evropskih primjesa, sačuvanih u svim dijelovima kontinenta…

Treba podsjetiti na to da Evropa nema svoju autotohnu religiju i da, u istom kontekstu ima ozbiljne probleme sa samorazumjevanjem sopstvenog identiteta….što znači da je Evropa u sasvim istom odnosu prema kršćanstvu i islamu kao eksternim faktorima, te da stoga između kršćanstva i islama, na tlu Evrope u cjelini, ni suštinski ni logički opravdano, ne može biti upotrebljen odnos domaćina i gosta, još manje odnos legitimnog posjednika i uljeza…

U svom izlaganju dr. Muhić je naglasio da se danas jedino u muslimanskim zemljama nalaze strane trupe, a da se ni u jednoj nemuslimanskoj zemlji ne nalazi muslimanska vojska. Danas se za svaki zločin koji su počinili pojedinci ili grupe muslimana optužuje islam.

Izložba slika Ahmeta Hundura

Pomalo neubičajnu izložbu slika priredio je u restoranu Ukus naš slikar Ahmet Hundur. Na dvadesetak slika nalazi se samo jedan lik. To je već dobro poznato karakteristično lice Saliha Husare. Izložba je otvorena bez govora o izložbi poznatih imena iz likovne umjetnosti, ali i samog autora, koji je kazao da za to ne vidi potrebu jer i njega i glavni lik na njegovim slikama svi prisutni dobro poznaju. Jedino se zahvalio na podršci kod štampanja afiže načelniku mr. Suadu Huskiću koji je bio i posjetilac na izložbi kao i firmi Artisan na urađenim okvirima za slike.

Za ovu prigodu autor slika je štampao afižu u kojoj je bio tekst o njegovim slikama, nedavno preminulog Atifa Kujundžića (dio teksta):

…Hundur je vrstan crtač, a njegov crtež je suptilno i suvislo granično ovaploćenje svjetlosti koja se odrazila s promatranih površina i prizora i koja mu je u oči donijela motiv/poticaj i u konačnom ishodu postala slikom. Toplina Hundurovih crteža čuva i pronosi tajnu ljudskog opstajanja kao kontinuitet života do ovoga trena. Snovitost ovih prizora vidljiva je i danas jednako u Gradu i na licima njegovih ljudi, fasadama iz vremena secesije, sokacima i zidinama Starog Grada koje sežu u period osmanske uprave, odrazima s kaldrme, asfalta i razbokorenog zelenila.

…Možda ponukan upravo tako ostvarenim slikama svekolike čovjekove i životne poništenosti, Ahmet Hundur potom slika i karakteristične likove tešanjskih lera, njihova jedinstvena i izražajna lica, njihove geste i grimase, konje, snažne ruke koje obuzdavaju njihovu zaplašenost i zaustavljaju skok u nepoznato, ljudski i životinjski strah, drugu sliku opcije bliske kataklizme za koju je, opet – zaslužan čovjek. Vrijednosti se izjednačavaju i balansiraju, konj je zapleten u iskrivljene demire i bodljikavu žicu, kroz očnu duplju konjske lobanje prolazi bodljikava žica. Iz praznina lobanje isijava svemoć kozmičkog mraka i zlog usuda i opći bezizgled čovjekovog nesmisla i njegove o/tužne stvarnosti u koju je nesmotreno zakoračio bez mogućnosti povratka.

…Ahmet Hundur je temeljit i tako duboko i snažno zasnovan čovjek i umjetnik. Nakon svega što je nacrtao smeđim bajcom i odložio u poputbinu svoga crtačkog iskustva i povijest grada Tešanj, poslije svih vježbi i opservacija s figuralnim elementima i tvoračkim svjetlom na svojim slikama, Hundur se spušta u dubinu podloge i sistematski radi na teksturi slike koja će se iz teksture uspraviti.

Ahmet Hundur je rođen 28.07.1957.godine u Tešnju gdje je završio osnovnu školu (1972) i gimnaziju (1976.) godine. Akademiju likovnih umjetnosti je završio u Sarajevu 1979.godine. Februara 1997. godine Rješenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta stekao je zvanje samostalnog likovnog umjetnika. Živi i radi u Tešnju kao samostalni likovni umjetnik.

Od ukupno 45 izložbi slika Ahmeta Hundura 26 je bilo postavljeno u raznim gradovima BiH, 14 u inostranstvu i 5 u Tešnju.

 

Dan Mješovite srednje škole u Tešnju

Mješovita srednja škola u Tešnju, nasljednica Srednje stručne škole, već šestu godinu obilježava svoj dan škole. Ovogodidišnje obilježavanje je proteklo zvaničnim otvaranjem modernog plastenika. Inicijativu menadžmenta škole i općinskog načelnika podržalo je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZE-DO kantona i tešanjski privrednici. Ukupna vrijednost investicije je 30 000 KM od čega je Ministarstvo obezbjedilo 14 000 KM, općina Tešanj 6 000 KM, škola svojim radom 5 000 KM i tešanjski privrednici 5 000 KM.

U plasteniku će se uzgajati cvijeće i povrće namijenjeno za komercijalne svrhe. Cvijeće je mamijenjeno za zasade na javnim površinama, prije svih općine Tešanj.

Direktor Srednje mješovite škole Muharem Saračević, načelnik mr. Suad Huskić i predstavnik Ministrastva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZE-DO kantona Hajrudin Bečić, gosti na svečanom otvaranju plastenika.

 

Delegacija Vlade ZE-DO kantona posjetila općinu Tešanj

Nedavno imenovani premijer Vlade ZE-DO kantona Miralem Galijašević sa ministrom finansija Andrejom Kajićem i ministrom privrede Zvonimirom Anđelićem, nakon općine Olovo, posjetio je i našu općinu. Domaćini su im bili načelnik mr. Huskić sa saradnicima, Udruženje privrednika, firme Alpina Bromy d.o.o i Madi d.o.o. Kako je kazao kod iskazivanja dobrodošlice načelnik Huskić ovo je prva posjeta premijera ZE-DO kantona tešanjskoj općini od kako je izabran za načelnika 2012. godine.

 

 

Najveća džezva na svijetu u Tešnju

Prošle sedmice u vrijeme obilježavanja jubileja 375 Oslobodilačke brigade, pred sportskom halom je bila postavljena i najveća džezva na svijetu. Firma Vispak iz Visokog je u Mostaru 2004. godine u ovoj džezvi ispekla kafu koju su popili Mostarci i tako oborili Ginisov rekord. Sljedeće 2005. godine su upisani u Ginisovu knjigu rekorda kao najveća džezva na svijetu.

 

Pozorišna predstava Bosanskog pozorišta Tešanj

Mladi glumci Bosanskog pozorišta Tešanj izveli su predstavu za djecu Sama u kući. Predstavu su režirali režiseri debitanti, inače glumci Bosanskog pozorišta, Dunja Šišić i Darmin Kahvić. Uloge u predstavi su imali: Hana Balić, Anes Brka, Nedim Omahić, Nejla Husukić, Sajra Agić, Azra Prnjavoraci Majda Dubošlić. Organizator je bila Ines Zulić, muzika Haris Agić, svjetlo Amel Bašić, sufler Alena Navrboc, kostimi i šminka Mirsada Pilav i rekviziteri. Lea Fejzić i Kenan Navrboc.

Mladi reditelji mi rekoše da su predstavu posvetili Nerminu Ajanoviću za njegov 57.rođendan

 

Napomena:

U Tešnju je održano nekoliko sadržaja Tešanjskog proljeća 2015. A koje nisam zabilježio kao što su:

• U četvrtak 23.4.i Opcinu Tešanj je posjetio Načelnik općine Maglaj i predsjedavajući Općinskog vijeća Maglaj. Ovom prilikom su uručene zahvalnice Općini Tešanj i Općoj bolnici za pomoć u prošlogodišnjim majskim poplavama.
• Tešanjske svatovske igre u organizaciji OŠ Huso Hodžić
• Dan osnovnih škola općine Tešanj.
• Turnir mjesnih zajednica u fudbalu tokom proteklog vikenda.

 

Stara slika Tabaka

Dok sam imao E-amil korespodenciju sa dr.Farukom Unkićem od njega sam dobio veoma zanimljivu fotogarfiju (ili fotografiju slike) starih Tabaka sa pogledom, otprilike, od garaže općine. Prvi minaret je od džamije koja je biola na Kapi, a drugi od Ferhad-begove džamije.

 

Stare fotografije

Klupa Toška krajem osamdesetih.

S lijeva: Fehim Smailbegović vjerovatno član Uprave i strastveni navijač Toška, Šemsudin Sofić pomoćnik trenera, Hasan Dolamić trener, Vlado Kojić pomoćnik trenera, Hasan Rakman, Medin Zejnilović, Narcis Sofić, Smail Saračević, Branislav Aleksić, Almir Braković i Amir Sinanović.

(Fotografija iz albuma Hasana Brkića, a identifikaciju izvršio Hasan Dolamić)

Sa table na Gornjoj čaršiji