Husein Galijašević

Tešanjski dnevnik 7.-14.9.2015. godine

Deveti septembar, Dan oslobođenja općine Tešanj od fašizma

Deveti septembar je sigurno dan kada je u Tešnju posljednjih 70 godina otvoreno najviše privrednih, infrastrukturnih objekata, ali i onih namjenjenih kulturi, obrazovanju i dr. To je dan koji se obilježava kao Dan oslobođenja općine Tešanj od fašizma. Prije 70 godina partizanske jedinice su oslobodile Tešanj od fašističke okupacije.

Na taj dan su otvorene fabrike Pobjeda, Tvornica svjećica, Napredak i mnogi drugi objekti. U okviru ovogodišnje manifestacije otvorena je nova zgrada Opće biblioteke, položeno cvijeće na Spomen obilježje, bistu Huse Hodžića i Partizansko groblje. Održana je tribina pod nazivom Bošnjaci i drugi svjetski rat. Otvaranje zgrade Opće biblioteke i tribina su dio sadržaja Tešanjsko ljeto 2015.

Otvorena nova zgrada Opće biblioteke

Ovogodišnji deveti septembar ostat će upamćen u Tešnju po historijski važnom kulturnom događaju, otvaranju nove zgrade Opće biblioteke u Tešnju. Nakon dugogodišnjeg seljakanja po raznim iznamljnenim ili konfiskovanim zgradama konačno knjige tešanjske Biblioteke imaju svoju modernu prostranu zgradu. Prema dostupnim informacijama to je prva nova zgrada biblioteke izgrađena u BiH poslije rata.

Zgrada je izgrađena zajedničkim sredstvima općine Tešanj i Turske razvojene agencije TIKA. Ukupna investicija je 1 119 000 KM od čega je TIKA učestvovala sa 516 750 KM.

Zgradu su svečano otvorili:načelnik općine mr. Suad Huskić, direktor TIKE Huseyin Šanli, mr. Enver ef.Kurtić izaslanik glavnog imama Medžlisa IZ-e, direktor JU Opća biblioteka Esmir Bašić i Šemsudim Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. (Protokolom je bilo predviđeno da načelnik sa direktorom TIKE svečano presjeku vrpcu, ali je prilikom presjecanja vrpce direktor TIKE pozvao ostale koji su učestvovali u presjecanju vrpce)


Mr. Suad Huskić, Huseyin Šanli, Esmir Bašić, mr Enver ef. Kurtić, Šemsudin Mehmedović,

Prisutnima su se obratili načelnik mr. Huskić, direktor TIK-e Huseyin Šanli, Esmir Bašić, ministar Ministarstva za obrazovanje, kulturu i sport ZE-DO kantona Mensur Sinanović i predstavnica Nacionalne i u niverzitetske biblioteke iz Sarajeva.

Za ovu priliku je priređena je izložba fotografija koje prate tok gradnje sa prigodnom afižom, vitrina sa monografskim publikacijama o Tešnju (blizu stotinu knjiga). Urađen je i prospekt pod nazivom Tešanj i knjiga kroz vrijeme. Svi navedeni materijali su urađeni na bosanskom, engleskom i turskom jeziku.


Nije mali broj razloga zbog kojih je naš grad Tešanj u kulturnim krugovima ime koje se uvažava, a jedan od njih je svakako i odnos Tešnjaka prema knjizi. Ako se zna da je već 1557. godine Gazi Ferhad-beg utemeljio mekteb i medresu, onda je jasno da je tradicija drugovanja sa pisanom riječju u ovom kraju uistinu duga. Tešanj je postao stjecište i brojnih stranaca, među kojima je dosta i onih učenih koji sa sobom donose knjige. Školuju se i mnogi Tešnjaci. Kult knjige sve više raste. Mnoge različite knjige se prepisuju i umnožavaju rukom. Tradicija pisane riječi u Tešnju traje od 16. vijeka.

Godine 1968. kupljena je biblioteka Hamida Dizdara, jedna od vrednijih privatnih knjižnih zbirki u BiH. Iako je u tadašnjoj Jugoslaviji Tešanj spadao u red nerazvijenih općina, izdvojena su sredstva od 20 miliona dinara za kupovinu ove biblioteke koja sadrži oko 17.500 knjiga, pretežno iz oblasti humanističkih znanosti i umjetnosti, te zbirku periodičnih glasila od oko 900 naslova. Među knjigama posebna vrijednost su rariteti kojih ima oko 1.300. Tada je otkupljena i kompletna Dizdareva ostavština u kojoj se nalaze prepiska i rukopisi pojedinih djela brojnih stvaralaca: M. Ć. Ćatića, A. H. Bjelevca, H. i M. Dizdara, H. Hume, A. Nametka, K. Hörmanna, A. G. Matoša, R. Drainca, B. Stankovića, F. Alfirevića, L. Kube i drugih. Hamid Dizdar posebno je bio zainteresiran Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima u njoj, pa se stoga ovdje mogu naći mnogobrojne knjige napisane na raznim jezicima s ovom tematikom.


Detalj iz dječijeg odjeljenja

Simbioza Tešnja i knjige ovjekovječena je i u grbu grada. Kao jedan od najznačajnijih izraza kulture, knjiga je sigurno doprinijela i doprinosi ukupnom uspješnom razvoju naše sredine.

I evo, knjiga će sada ovdje dugoročno dobiti svoju dostojnu kuću. Sedamdeset godina traje težnja da Biblioteka u Tešnju dobije prikladan smještaj, ambicija koja se i ranije pokušavala objektivno ostvariti, bit će konačno ispunjena. Tešanjska društvena zajednica ovim činom iskazuje danas svoju punu zrelost i odgovornost. To je, nema sumnje, događaj koji je po svome značaju za kulturu Tešnja ravan obnovi i funkcionalizaciji Gradine i Eminagića-konaka, čemu je takođe prethodio višedecenijski, karakteristično tešanjski, zavičajni kulturni entuzijazam – koji je kontinuirano bio praćen konkretnim aktivnostima i materijalnim ulaganjima.

Tribina Bošnjaci i Drugi svjetski rat

Tribina je održana u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje, a gost je bio dr. Šaćir Filandra.


Amir Brka i dr. Šaćir Filandra

Dr. Filandra je naglasio da su naši susjedi pred Drugi svjetski rat formirali fašitičke države na čelu sa ustaškim i četničkim pokretima sa jasnim političkim i teritorialnim ciljevima, formiranom vojnom silom, dok Bošnjaci nisu imali ni jedan od tih elemenata. Bošnjaci bez cilja su mobilisani ili su dobrovoljno odlazili u domobranske, ustaške, SS, četničke (malo je poznato da je u četničkim jedinicama bilo u početku 9-10 hiljada Bošnjaka) i druge jedinice, a pojedinci su se opredjeljivali prema svojim iskustvima i opredjeljima dobrim dijelom i na osnovu lošeg iskustva iz Kraljevine Jugoslavije.

Značajan broj Bošnjaka se orijentisao u partizanski pokret na čelu sa Komunističkom partijom. Kao izraz vlastitog organizovanja kako bi preživjeli Bošnjaci su formirali i vlastite milicije i zeleni kadar. Bošnjaci su bili zatečeni ratom i nisu doprinijeli njegovom nastanku. Oni nisu imali ni cilj, ni ideal ni vojsku. Nisu nigdje nastupali kao jedinstven narod jer su polije smrti Spahe bili politički potpuno dezorjenitisani i neprofilisani niti sposobni da se kao narod organizuju i utvrde svoje ciljeve i sredstva za ostvarivanje tih ciljeva. Bilo je određenih pokušaja u tom pravcu, ka autonomiji Bosne, ali su ostali bez snage. Partizanski pokret je nudio jedan izlaz u autonomiji Bosne u okviru države Jugoslavije. Da nije bilo partizana, danas ne bi bilo ni Bosne ni Bošnjaka, jer nijedan od dva fašitička pokreta, ni četnički ni ustaški nije priznavao ni Bosnu ni Bošnjake-parafraziram dr Filandru.

U takvoj situaciji Bošnjaci su u Drugom svjetskom ratu izgubili su 8,9% populacije što je najviše poslije Jevreja u bivšoj Jugoslaviji.

Položeno cvijeće na spomen obilježja

Delegacija koju su sačinjavali:načelnik općine mr. Suad Huskić, predsjedavajući OV-a Senad Subašić, predstavnici boračkih organizacija i ratnih vojnih invalida:Ahmet Skopljak SUBNOR, Jusuf Rakman predsjednik JOB-a, Nura Mehić i Izudin Handžić Ćiro i predstavnici Odreda izviđača “Crni vrh”sa Ehlimanom Pobric. Nakon polaganja cvijeća na Spomen obilježju ispred Doma kulture, cvijeće je položeno na bistu Huse Hodžića, narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata i Partizansko groblje.


Ahmet Skopljak, Nura Mehić, Jusuf Rakman i Izudin Handžić


Predstavnici izviđača:Ehlimana Pobric,načelnica za poletarce,Navrboc Nejra,Joldić Mirnes

Ove godine rekordan broj hadžija iz Tešnja

Ove godine preko Medžlisa IZ–e Tešanj na hadž je krenulo 57 Tešnjaka. Krenuli su kao i prošle godine ispred džamije Kitahiye na Krndiji.


Zbog nečitkosti imena uz fotografiju evo i imena putnika na hadž:

Roša Mustafa, Alić Kasim i Samila, Bekrić Senad i Senija, Unkić Faruk i Ferida, Turkeš Kasim i Hava, Alić Mirnes ef. kao bedel za Kantić Rasima “Hajrudina”, Sadiković Smajil, Piro Badema, Braćkan Muris ef., Mahmutović Mirsad i Fata, Omerbašić Fuad ef. kao bedel za Omerbašić Nezira, Subašić Halim, Hadžanović Safida, Omerović Melva, Kikić Mensur i Izeta, Kruško Mustafa, Unkić Suljo i Ramiza, Hujdur Ahmet i Zahira, Pilav Jusuf, Mudrov Ismet i Sefija, Mudrov Vahid i Fatima, hafiz Salkanović Almir ef. i Alma, Halilović Mustafa, Sejdić Smajo, Sejdinović Abdulah i Mejra, Svrzo Fatima, Džihić Ismail, Jašić Bećir kao bedel za Hotić Zinetu, Lekić Mejra, Ahmić Rezija, Kurdić Halima, Begović Fatima, Subašić Zulejha, Ahmić Rasima kao bedel za Ahmić Ibru, Hadžimujić Muhamed, hafiz Ibrahimović Nermin ef. kao vođa puta i supruga mu Aida Ćeman, Ljevaković Fahrudin, Omerbašić Hazim i Sabiha, Okanović Ibrahim ef. kao bedel za Elkaz Selvu, Orlović Rašid kao bedel za majku Elkaz Selve Agić Umiju “Umu” i Halilović Hasan kao bedel za oca Elkaz Selve Agić Ahmeta.  Dok sam bio na otvaranja sajma meda saznadoh od načelnika Huskića da i on ide ove gopdine na hadž, ali ne preko Medžlisa IZe Tešanj.

Ovaj spisk bi bio i duži da se jedan broj hadžija nije prijavio putem Medžlisa IZ-e Teslić i Doboj.

Održan sajam meda

U organizaciji Udruženja građana pčelara Pčela održan je dvodnevni sajam meda u parku u parka ispred zgrade općine. Pčelarima izlagačima i prisutnima se obratio predsjednik Udruženja Mahmo Husibegović (izabran na zadnjoj skupštini Udrženja gdje je naslijedio Senada Ahmića). Pored njega obratio se ispred Udruženja pčelara ZE-DO kantona Senad Ahmić. Sajam je otvorio načelnik mr. Suad Huskić.


Predsjednik Udruženja Mahmo Husibegović, sasvim desno sekretar Društva Haris Kavazović

Na sajmu je učestvovalo 17 pčelara. Nastupili su pčelari iz raznih gradova BiH:Žepče, Zavidovići, Doboj, Visoko, Topčić Polje i dr.

Ove godine po prvi put testirat će se tri vrste meda od svih izlagača.

Ova godina je, za razliku od prošle bila veoma izdašna kada je u pitanju prinos meda.

Promovisana knjiga Negiranje genocida nad Bošnjacima Elvedina Mulagića

U organizaciji JU Opća biblioteka, u novim prostorijama biblioteke održana je promocija knjige Negiranje genocida nad Bošnjacima u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv
čovječnosti i međunarodnog prava. Promotori knjige su bili dr. Zemir Sinanović i Fuad Šišić.


Esmir Bašić, mr. Elvedin Mulagić, dr. Zemir Sinanović i Fuad Šišić

Elvedin Mulagić (1971) rođen je u Hadžićima. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu na Odsjeku za odbranu i sigurnost. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je pripadnik Armije RBiH (odlikovan najvećim ratnim priznanjem “Zlatni ljiljan”). Profesionalni vojni angažman nastavio je i u postratnom periodu u Vojsci FBiH, a kasnije i u Oružanim snagama BiH, obavljajući niz štabskih i komandnih dužnosti. Kao pripadnik OS BiH tokom 2013. i 2014. godine je učestvovao u mirovnoj misiji UN-a u DR Kongo kao vojni posmatrač.

Negatore genocida nad Bošnjacima susrećemo svakodnevno preko sredstava informisanja. Autor kaže da genocid negiraju instucije, grupe i pojedinci čime se želi ostvariti krajnji cilj genocida, a to je očuvanje rezultata genocida teritorija etnički očišćena.

Promocija je knjige je organozovana u okviru Ljeto u Tešnju 2015.

Stare fotografije


Trgovci na izletu u Čapljini firmi Lasta oko 1980. godine.

Čuče s lijeva:Zijad Hasanić, Pero Kerić, Slavko Anušić, Omer Mahmutefendić, Halid Galijašević, Zumra, Alija Mandžukić, Fadil Abduzaimović, Adem Smaić, Ibrahim Braković

Stoje:Nadira Mujagić, Husein Salkanović, Husein Džinalić, Emina Šišić, Smail Prnjavorac, Mehmed Ćeman, Slavko Banović, Adem Hadžan, Aziz Terzić, Amira Hujdur, Sabina Mešić, Salko Roša, Nisveta Džinalić, Ljubica, Čedo Janjić, Ruža iz Živinica kod Dervente

Sa table na Gornjoj čaršiji





O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši