Promovisana knjiga Olovni san Ramiza Brkića
U organizaciji Opće biblioteke u Tešnju održana je promocija knjige Olovni
san Ramiza Brkića. Promotori su bili književnici Zlatko Dukić iz Tuzle i Kemal Ljevaković.
Esmir Bašić, Zlatko Dukić, Ramiz Brkić i Kemal Ljevaković
Ramiz Brkić je rođen 1946. godine. Školovao se u Stjepan Polju, Gračanici, Mostaru i Zagrebu. Radni vijek proveo u Tešnju radeći u prosvjeti, kulturi, informisanju i izdavačkoj djelatnosti. Priredio knjige:Planjax u štampi, Planjax u slici, Otkrivanje tajni djedovog mlina,
Planjax u književnoj kritici, Tebi ljubavi, zbirku najljepših ljubavnih pjesama, a sa Hajrom Planjcem knjige Đulizaro moja i Vjerni rob ljepote, izbor najljepših Ćatićevih pjesama. Koautor je knjiga:Zapis sa izvora i Tešanj grad kome se rado vraćam (zajedno sa Adilom Alićem). Autor je obimne monografije o svom rodnom Stjepan Polju, zbirke pripovjedaka U kružnici nesanice i romana Na raspeću Guantanama. Član je Saveza novinara BiH. Živi u Tešnju.
Promotor Zlatko Dukić je između ostalog kazao:
Olovni san Ramiza Brkića je ozbiljan tekst ozbiljnog pisca, koji se predstavio ozbiljnim romanom….
Plutajuće zakrpe kasnog nebeskog plavetnila-jedna je od prvih rečenica romana, u onom dijelu, u kome se, s toplinom i ljubavlju koja se ne može glumiti, opisuje nestrpljenje i iščekivanje Djedovog povratka iz Čaršije. Taj ritual je mnogo više od slike porodične atmosfere. To je neprolazni simbol nekadašnjeg običaja i odnosa u porodici, kada se znalo ko kosi, a ko vodu nosi i kada je Djed bio početak i kraj svega . Istovremeno, to je i slatko i nostalgično vračanje u neki davni, izumrli svijet poštenja, vaspitanja, morala i tradicije, koji je išćezao s vremenom prestanka poštovanaj, uvažavanja i nepisane porodične hijerarhije, u kojoj se znalo ko je ko, koje je šta i kome je gdje mjesto….
Poslije čitanja “Olovnog sna”, bez imalo rezerve zaključite da je riječ o zanimljivoj, vrijednoj i uzbudljivoj knjizi, sa neobično vješto ukrštenom snagom realnog i metaforom fiktivnog. I to ne samo kad je riječ o autorovom, već i kada su u pitanju mnogi drugi (naši) životi.
Promovisana knjiga Ratni zločini u Tesliću Aziza Tafre
U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje organizovana je promocija knjige Aziza Tafre Ratni zločini u Tesliću. Učestvovali su mr. Ismet Avdić, mr. Sakib Kurtić i Šemsudin Mehmedović. Moderator je bio Amir Brka.
S lijeva: Amir Brka, Aziz Tafro, Šemsudin Mehmedović, mr. Sakib Kurtić i mr. Ismet Avdić.
Aziz Tafro je rođen 1965. godine u Ilovači kod Goražda. Živi u Sarajevu. Pravnik je i penzionisani major Armije Republike Bosne i Hercegovine. Do sada je objavio romane Džinsko kolo i Drvo života, knjigu Ruski i grčki plačenici u ratu u Bosni i Hrcegovini, a kao autor sa Alenom Alminom Bašićem iz Hadžića knjigu Hadžići-zločin bez kazne. Član je ekspertnog tima Instituta za istraživanja genocida iz Kanade.
Autor je donio odluku da piše o zločinima u Tesliću nakonšto je u Kanadi, gdje je član ekspertnog tima Instituta za istraživanja i genocid, od jednog ne Bošnjaka dobio dokumentaciju o ratnim zločinima u Teliću. Drugi događaj koji mu je dao snagu da uđe u ovaj poduhvat je svjedočenje jednog stanovnika Teslića, Srbina, kada je kazao da je jedan od isprebijanih mladića iz Hrankovića odveden na likvidaciju na Borja nakon egzekucije ostao živ i kada su počela zatrpavanja i kada se mislilo da su svi mrtvi on se podigao i oglasio psovkom dželatima prije konačne egzekucije.
Kako su naglasili promotori knjiga Ratni zločini u Tesliću, zločini opisani u knjizi su dokumentovani, a prenesena su i mnoga svjedočenja događanja u Tesliću dolaskom zloglasnih Mića, formiranjem 4 logora i programiranom politikom zločina tadašnje srpske vlasti. Knjiga ima 18 poglavlja i 49 priloga. Autor je posebno naglasio da nisu svi Srbi razmišljali kao Miće i slični zločinci u Tesliću.U knjizi se navodi akt Centra službi bezbjednosti Banja Luka-Sektor SNB broj 10 od 29.9.1992. godine, prema kojem veliki broj Srba sa područja Teslića, Prnjavora i Doboja i drugih mjesta iseljava se u Srbiju ili inostranstvo zbog neslaganja sa postupcima tadašnje srpske vlasti i u znak solidarnosti sa Muslimanima i Hrvatima koji se iseljavaju. Govori o tome i činjenica da su neki svjedoci hrabro svjedočili o zločinima izlažući se opasnostima od istih onih koji su činili zločine.
Ugledni privrednici i intelektualci iz Makedonije darovali knjige Općoj biblioteci
Jedna grupa od 6 privrednika i intelektualaca iz Skoplja, Zoran Popović, Dragan Smilevski, Ilija Menkovski, Toško Božinovski, Ljupčo Malenkov i Ljuben Dudeske, drugi put je sa suprugama posjetila Tešanj. Domaćini su im bili tešanjski privrednici Osmo Saračević, Mensur Krdžalić, Namik Širbegović i dr. Besim Krdžalić sa suprugama. Prilikom ove posjete obišli su i Sarajevo i Fojnicu.
Zajednička večera u restoranu Ukus
Prilikom predhodne posjete obišli su i Opću biblioteku, a nakon povratka u dva navrata poslali na poklon knjige. Prilikom ove posjete ponovo su donijeli 21 jednu knjigu makedonske izdavačke produkcije, kao dar Nacionalne univerzitetske biblioteke “Sv. Kliment
Ohridski” u Skoplju. Među knjigama se nalazi i naučno djelo Vrutočko Bosansko Četvrojevanđelje u izdanju Međunarodnog foruma Bosne. Orginal ovog rukopisa je u fondu starih rukopisa Nacionalne i univerzitetske
biblioteke “Sv. Kliment Ohridski” Skoplje.
Dobro je da naši privrednici organizuju posjete kulturnim institucijama kao što je Opća biblioteka i tako utiču na svoje goste da poklanjaju knjige našoj Biblioteci u izdavaštvu sredina odakle dolaze i tako obogaćuju njen knjižni fond.
Izbor za najljepše uređena dvorišta i bašte opštine Tešanj za ovu godinu
Udruženje EKO-MLADI u saradnji sa općinom Tešanj već 6 godina za redom uspješno realizuje manifestaciju Izbor najljepše uređenih dvorišta i bašta opštine Tešanj. Izbor je obavljen i za ovu godinu, a proglašenje pobjednika i dodjela priznanja i novčanih angrada izvršeno je u petak 16.10. Da je ova manifestacija uspješna govori činjenica da je udruženje EKO-MLADIH proglašeno za najaktivniju članica u sastavu REC-a Zenica.
Članovi komisije ove godine su bili: Mersed Spahić, Tamara Turkić, Adnan Lihić, Zulfo Jusufović i Almir Lihić.
Izbor je izvršen u kategoriji: Javnih ustanova, Pravnih lica i Fizičkih lica.
Redosljed nagrađenih u kategoriji JU:
OŠ Rešad Kadić Tešanj i nagrada od 200 KM
Džematu NOVO SELO Medakovo i nagrada od 150 KM
JU OŠ Džemal Bijedić Miljanovci i nagrada 100 KM
Komisija je odlučila da u ovoj kategoriji dodijeli još pet nagrada od po 50 KM:OŠ Gazi Ferhad-beg Jablanica, OŠ Mustafa Mulić Šije, Gimnazija Musa Ćazim Ćatić Tešanj, Srednja
Tehnička škola Tešanj, Sportsko rekreacioni centar Tešanj.
Redoslijed nagrađenih u kategoriji Pravna lica (ova kategorija je bez novčanih nagrada):
Restoran Ponikve Šije
Firma F&F
Dijele :STR ADO i Napredak d.d. Tešanj
Redosljed nagrađenih u kategoriji Fizičkih lica:
Zurijeta Mević
Dijele: Mirsada i Aida Mehićić iz Jelaha i Selva Hadžan iz Ljetinića
Dijele: Satka Čamdžić iz Ljetinića i Šahza Karahodžić iz Jevdžija
Kao stimularijuća, dodijeljena je i nagrada od po 50 KM za sedam fizičkih lica:
Adem i Nadira Brka iz Dobropolja, Šahza Srkalović iz Tešnja, Rajfa Ramić iz Mrkotića, Nada Ramač iz Jelah, Sabira Deljkić sa Krndije, Šahza Hadžan iz Medakova i Sabira Kondžić iz Jelaha
Nagrade i priznanja prvoplasiranim je uručio načelnik mr. Suad Huskić, ostale nagrade su uručili:Predsjedavaju OV- Senad Subašić, Mersed Spahić predsjednik Udruženja i komisije EKO MLADIH.
Kretanje broja stanovnika grada Tešnja od 1885. do 1911.
1885.
-1. svibnja 1885. godine grad Tešanj imao je stanovništva:
-Muslimana 4476
-Pravoslavnih 751
-Katolika 554
-Jevreja 26
-Ukupno 5807
1900.
-Stanovnika u Tešnju po vjerskom sastavu bilo je:
-Muslimana 5588
-Pravoslavnih 453
-Katolika 691
-Evangelista 1
-Jevreja 32
-Inih 1
-Ukupno 6766
1911.
-Stanovnika grada Tešnja bilo je:
-Muslimana 3331
-Katolika 86
-Pravoslavnih 124
Jevreja 32
-Ukupno 3573
(Iz Hronologije ličnosti i događaja tešanjskog kraja Mustafe Ćemana)
Stare fotografije
Toškovci sa loptom i biciklima
Mustafa Mandžukić (osmi s lijeva), Hamza Mahmutefendić (deseti s lijeva), Fadil Ibrahimkadić (dvanaesti s lijeva-čuči), Hidajed Morankić (desni od dvojice koja leže), Hamza Hotić (dvanaesti od onih koji stoje), Mehmed Hundur (desno u bjelici i sa rukom na čelu)
(Po sjećanju Adile Mešić Kahvić zabilježio 1986. godine Dino Fadila Ibrahimkadić)
Sa table na Gornjoj čaršiji