Tešanjski dnevnik 30.11.-7.12.2015.godine

Izložbom grafike Amera Hadžića otvorena manifestacija Dani grada Tešnja 2015

U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje postavljena je izložba grafika sarajevskog slikara Amera Hadžića. Izložbom je otvorena i tradicionalna manifestacija Dani grada Tešnja
2015 koju je otvorio načelnik mr. Suad Huskić. O grafikama Amera Hadžića je govorio njegov kolega sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu Danis Fejzić. Izložbu je otvorio Miralem Brkić, naš grafičar kome je ovom prilikom direktor Cko Amir Brka na ovaj način želio odati priznanje za saradnju, posebno u ovoj godini.

Amir Brka, Danis Fejzić, Amer Hadžić, Miralem Brkić i Suad Huskić

Amer Hadžić je rođen 26.1987. godine u Sarajevu. Osnovnu i Srednju školu primjenjenih umjetnosti, odsjek reklamna grafika, završio je u Sarajevu. Akademiju likovnih umjetnosti
odsjek grafika, u klasi profesora Salima Obralića, završava 2010. godine, nakon čega upisuje postdiplomski studij koji završava 2012. godine u Sarajevu. Izlagao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi te učestvovao na likovnim kolonijama i projektima. Član je ULU HKD Napredak i član je ULUBiH, a 2011. godine osniva Udruženje za promociju kulture i umjetnosti “Arka”. Zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek grafika. Tema izloženih je kuća. Danis Fejzić koji je govorio o slikama Amara Hodžića kroz tekst pod nazivom Moja kuća je živa, koji se nalazi u prospektu izložbe štampanom za ovu priliku, piše:

Hadžićeva Kuća je Dom, Utočište, Hram, Totem, San koji objašnjava sopstveni prostor te ima svoju logiku. Svojstveno i velikim stvaraocima, koji su bili sličnog estetskog i filozofskog određenja, i Hadžić uspješno transponira i transformira prvobitnu i svima poznatu informaciju u nešto što je Sveto, u likovni svijet koji gledaoca zaokuplja i “useljava” u fantastični ambijent. Autor zaista vješto pomiruje arhitektonski-doslovni činilac sa onim što je temelj njegove kreativne zamisli:oživotvorenje, davanje prikaza davno potisnutoj uspomeni o Kući koja samo čistom i radoznalom tragaocu i miriše i boji i živi…

Izložba je otvorena u maloj sali Cko do 15.1.2016. godine.

Otvorena izložba slika Ahmeta Hundura Tešanjski gradonačelnici 1878-1945

U organizaciji JU Opća biblioteka u Tešnju, a u okviru Dana grada Tešnja 2015 otvorena je izložba slika autora, našeg sugrađanina, Ahmeta Hundura pod nazivom Tešanjski gradonačelnici 1878-1945.

O slikama, autoru, ali i Tešnju na otvaranju izložbe govorio je prof.dr. Mirza Hasan Ćeman. Izložbu je otvorio načelnik mr. Suad Huskić

Ahmed Hundur, prof. dr. Mirza Hasan Ćeman, načelnik mr. Suad Huskić i Esmir Bašić

Autora izložbe Ahmeta Hundura (o kome sam pisao nakon izložbe koju je priredio u Ukusu) uglavnom okupiraju tešanjski motivi. Ovaj put su na platno preneseni portreti gradonačelnika i motivi starog grada. Ova izložba nije samo slikarski izazov nego i historijski jer je trebalo identifikovati sve gradonačelnike Tešnja od 1978-1945 (pa i dva predsjednika sreza). Pošto sam i sam istraživao ove podatke znam da je posebno nedostupan periodi od 1927-1938. godine. Upoznao me je Jasmin Mandžukić iz JU Muzej da on sada upravao prelistava arhivsku građu izvan Tešnja da bi dokumentovao redosljed tešanjskih gradonačelnika i odredio vrijeme u kome su obavljali ovu dužnost. Evo Ahmo ih je identifikovao i svaka historijska potvrda redosljeda i vremena (jer i sam autor je kod nekih fotografija uz datume ostavio upitnike) samo ide u prilog realizaciji ove ideje. Meni je davnošnja želja da u prijemnoj kancelariji općinskog načelnika na zidovima nađu svoje mjesto svi gradonačelnici, predsjednici sreza i predsjednici općine Tešnja od 1878. do 2015. godine Ovom izložbom Ahmet je iz, kako je sam kazao, veoma malih skeniranih segmenata fotografija nastojao da što vjernije prenese lik ljudi na platno u čije vrijeme i nije bilo puno pojedinačnog fotografisanja.

Izložba je popračena sa prospektom u kome se nalazi tekst (studija?) prof. Mirze Hasana Ćemana pod naslovom Urbanitet Tešnja kroz instituciju gradonačelnika, predsjednika opštine i načelnika općine.

Prof. Mirza Hasan arheolog, historičar i historičar umjetnosti je naše gore list. Rođen je u Jelahu 1949. godine (otac poznati bibliograf Mustafa). Studije historije, historije umjetnosti i arheologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru te stekao zvanje diplomiranog arheologa, historičara umjetnosti i profesora historije. Postiplomske studije je završio na filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorske studije iz historije (kulturalne) antropologije na Institutu Studiorum Humanitatis u Ljubljani gdje je 2006. godine odbranio doktorat. Na FIN-u u Sarajevu je završio poseban DIN program (Diploma u islamskim naukama).Radio je u Zemaljskom muzeju, a od 2007. godine radi kao profesor na Filozofskom i Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.

Napisao je niz djela kao autor ili koautor, posebno na temu historije i arhitekture tešanjskih džamija(Ferhad-begoba džamija, Abdulah-pašina džamija, Ahmed-paša vakif džamije u selima Kalošević Kruštia kraj Tešnja-ova knjiga je u elektronskoj formi i može se preuzeti na adresi:www.ff.eizdavastvo.ba).

Izdvojio sam iz teksta segmente koji opisuju historijske uvjete u kojima su radili gradonačelnici čiji su portreti predmet izložbe:

U pravilu u gradovima BiH austro-ugarska okupaciona vlast nastojala je izgraditi most prema domaćim žiteljima navedenih mjesta. Stoga je pronađeno diplomatsko rješenje kojim je u većini slučajeva domaćim ljudima bilo prepušteno da vode poslove na domaćem tlu u području djelovanja lokalnih ureda (offica) i da, najčešće ceremonijalno, predstavljaju mjesnu (lokalnu) zajednicu u saobraćaju sa središnjom vlasti. Iako su suštinske institucije lokalne vlasti bile u pravilu u rukama stranaca, nova vlast je uvela instituciju gradonačelnika koji je pod svim ovim naslovom slovio u domaćoj sredini i ako su u službenim dokumentima navedena institucija i osobe koje su je obnašale bile jasno određena kao Bürgemeister (njem. sa značenejm gradonačelnik).

U vrijeme kraljevine Jugoslavije:

U svakom slučaju kada je gradonačelnik, odnosno opštinski (općinski načelnik ili načelnik sreza) kotara bio domaći čovjek, čovjek porijeklom iz tešanjske sredine, on se nalazio u veoma nezahvalnom položaju jer se od njega očekivalo provođenje političkih i ekonomskih interesa Kraljevine koji su bili oprečni interesima mjesne sredine-žitelja grada Tešnja i njegove teritorijalne upravne cjeline:općine (opštine ili sreza) kotara. Stoga je u ovom vremenu bremenitom raznorodnim poteškoćama ličnost gradonačelnika zahtjevala posjedovanje diplomatskih vještina i iskazivanja stalnog strpljenja kako bi u složenim političkom životu Kraljevine mjesen interese i iste dalje razvijala.

(Fotografije skenirane sa prospekta izložbe)

Nije bilo mjesta za sve koji su želili prisustvovati otvaranju izložbe.

Završeni radovi na u glavnoj ulici

Radovi na glavna ulica od samoposluge AS do Sberbanke su uspješno oknčani. Rade se samo neki manji detalji kako bi do 9. decembra sve bilo gotovo za svečano obilježavanje završetka radova. Nakon postavljanja novih kanalizacionih i vodovodnih cijevi i drugih instalacija, ulica je prekrivena mramornom kockom od objekata do objekata u istom nivou. Na mjestima nekadašnjih “trotoara” su samo ugrađene veće kocke u istom nivou. Dok su obavljani završni radovi sreo sam načelnika mr. Suada Huskića koji je razgovarao sa građanima. To je bila prilika da i ja saznam još ponešto o radovima i korištenju ove važne saobraćajnice.

Slijede radovi na dijelu puta prema tvrđavi (kosi dio do izlaska na ravni dio). Ovaj dio će biti popločan kamenim pločama.

Sada se ponovo postavlja staro tešanjsko pitanje-kako regulisati saobraćaj kroz ulicu na kojoj su izvšeni radovi. Postoji potreba trgovaca da dovlače robu, ali i da im mušterije mogu doći autom da kupe robe i utovare u auto. Do sada je saobraćaj bio tako regulisan da je dozvoljavao samo zaustavljanje, ali ne i parkiranje. Međutim, ovaj dio se koristio i kao parkiralište, tijesnio prolaz motornih vozila, ali i pješaka. Kontrola je bila nemoguća tako da je bilo dosta anarhično stanje. Sada je prostor za parkiranje i dostupniji dovođenjem u isti nivo cijele širine ulice.

Saobraćaja neće sigurno biti dok se ne obezbijede tehnički uslovi (stabilizacija betona i vezivne mase kocke), a da li će poslije biti promjene u odnosu na dosadašnje stanje još nije donesena konačna odluka.

Sreo me i Bego Tahirović, naš sugrađanin za čije reakcije niste nikada sigurni.

• Kako ti izgleda?
• Odlično-odgovorih
• A što ti nisi ovo radio dok si bio na vlasti?
• Kakav ja Bego, kada sam ja to bio na vlasti?
• Jesi, bio si ti predsjednik komiteta.

Počelo takmičenje osnovaca u streljaštvu Zigana open kup 2015

U organizaciji streljačkog društva Zigana održano je prvo takmičenje učenika i učenica osnovnih škola u gađanju iz vazdušne puške pod nazivom Zigana kup 2015. Planiran je drugi krug takmičenja po školama, a postoji i želja organizatora da se takmičenje održi i u profesionalnom strelištu Geofon i sa profesionalnim puškama u Tesliću. Nakon toga proglasit će se konačni pobjednik. Na prvom takmičenju su učestvovale ekipe Odreda izviđača Crni Vrh (dvije muške ekipe i jedna ženska), Šije jedna muška ekipa i Jablanica jedna muška i jedna ženska ekipa. Iako su sve škole imale pozive za takmičenje, većina se nije odazvala. Takmičenju su prisustvovali članovi Upravnog odbora Zigane (predsjednik je Haris Sejdić) Munib Dragonić, Mujo Pobrić, Safet Paravlić i Mirsad Mujčinović. Pored njih bili su nastavnici iz Jablanice i Šija.

Učesnici takmičenja sa nastavnicima i članovima UO Zigane na strelištu pred takmičenje

Asmira Hasanbašić iz Jablanice-četiri pogotka u crni krug, a jedan van.

Stare fotografije

Tošk je poslije Drugog svjetskog rata jedno vrijeme promijenio ime u Udarnik. Ova fotografija bi trebala biti iz tog vremena (1948-1949)

S lijeva:Safet Kapić, NN, Drago Gverić, NN, NN, Mujo Smailbegović, NN, Vahdet Smailbegović i NN

Čuče:Hamza Ruštić, Rašid Deljkić i Muharem Kotorić

U to vrijeme su igrali Muhamed Hotić, Hare Ćehajić, Hakija Smailbegović pa bi neko i do njih mogao biti među nepoznatim.

Sa table na Gornjoj čaršiji