TESANJ.NET stranica grada
Jusuf Katica imenovan za Komandira policijske stanice u Tešnju
Jusuf Katica je 22.2.2016. godine imenovan za Komandira policijske stanice u Tešnju. Rođen je 25.2.1967. godine od oca Ćazima i majke Rašide rođene Brkić. Osnovnu školu i Srednju tehničku je završio u Tešnju, a Fakultet kriminalističkih nauka u Sarajevu.
Od 1992-1994. godine pripadnik je Oružanih snaga Republike BiH u Tešanjskom odredu i Vojnoj policiji pri Općinskom štabu, a od 1994. godine službenik je u Policijskoj stanici u Tešnju gdje je obavljao niz dužnosti na poslovima sprečavanja kriminaliteta.
Najduži period je bio angažovan na poslovima sprečavanja zloupotrebe opojnih droga.
Nagrađen je od premijera Ze-do kantona Ordenom Kulina bana za posebne zasluge na radu. Dobitnik je Srebrene policijske značke. Zadnjih osam godina radio je u odjelu za posebne namjene Sektora kriminalistikče policije Ze-do kantona .
Dosadašnji Komandir policijske stanice u Tešnju Hajrudin Alić otišao je u penziju.
(Nažalost nisam mogao pribaviti fotografiju i podatke za Hajrudina Alića i pored nekoliko obećanja)
Promocija knjige Država BiH i demokratija prof. Mirka Pejanovića
U organizaciji Udruženja antifašista Josip Broz Tito Tešanj i uz pokroviteljstvo MZ Jelah održana je promocija knjige Država BiH i demokratija prof. Mirka Pejanovića u hotelu AA Jelah. Organizator je naglasio da se ova promocija može smatrati i tribinom pod naslovom knjige. Upravo tako se i odvijala promocija. U ime domaćina i pokrovitelja prisutnim se obratio Senad Subašić, zatim predsjenik Udruženja antifašista Josip Broz Tito Salih Brkić koji je pročitao i biografiju autora knjige. O knjizi i značajnim historijskim događajima koji su uticali na opstojnost države BiH govorio je prof. Kadrija Hodžić.
Kadrija Hodžić je govorio o historijskim događajima koji su utemeljili modernu BiH, a to je ZAVNOBIH . Prof. Hodžić je naglasio da su, ipak, lijeve snage predvođene SK-a i pojedincima unutar SK-a kao što su Avdo Humo i Rodoljub Čočlaković koji su privolili Edvarda Kardelja, a zatim je i Tito prihvatio status BiH što je potvrdio i ZAVNOBIH, a to je ravnopravan status sa svim drugim republikama Federativne Narodne Republike Jugoslavije.
S lijeva Salih Brkić, prof. Mirko Pejanović, prof. Kadrija Hodžić i Senad Subašić
Hodžić je govorio i o tome zašto je BiH tako krhka. Zašto trpi udare i zašto nije u njoj izgrađena politička nacija od tri naroda.
Prof. Pejanović je govorio o svom ličnom i porodičnom doživljavanju bosanske stvranosti, a posebno se osvrnuo na Dejtonski sporazum i ono što danas imamo kao država. Unio je i dozu optimizma, konstatujući da mi danas imamo međunarodno priznatu državu podržanu od međunarodne zajednice na njenom putu u EU i NATO. Danas BiH ima svoje državne organe, nakon rata imala je tri ministarstva, a danas ih ima devet. Danas se mnogi neprijatelji BiH privikavaju na njeno postojanje. Ostvarivanjem ciljeva ulaskom u EU i NATO prestale bi tendencije etničkih podjela BiH i snaga bi bila okrenuta boljem životu svih njenih stanovnika.
Prof. Mirko Pejanović je rođen 1946. godine u Kladnju. Završio je studij sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Na ovom fakultetu završio je postdiplomski studij i odbranio doktorsku disertaciju 1988. godine.
Tokom rata obavljao je dužnost člana Ratnog Predsjedništva. Bio je predsjednik Srpskog građanskog vijeća od njegovog formiranja u ratu. Od 2001. godine je redovni je profesor na predmetu Lokalna i regionalna samouprava. Predaje nastavne discipline: Lokalna i regionalna samouprava, Evropski regionalizam, Teorijski koncept i modeli lokalne samouprave u državama Evropske unije, Participacija građana u odlučivanju o javnim poslovima u lokalnim zajednicama.
Od 2005. godine obavlja dužnost glavnog i odgovornog urednika časopisa “Pregled”.
Održana godišnja skupština NHU Oslonac, a nakon toga predat 43. objekat
Zadovoljstvo je prisustvovati skupštini NHU Oslonac i pratiti šta su sve uradili u prošloj godini i do sada od kako su osnovani. Rade transparentno, okupili su dosta humanih članova i uspostavili dobre odnose sa fimama donatorima i izvođačima radova koji su jendim dijelom i donatori.
U prošloj godini su izgradili 5 objekata i smjestili najugroženije porodice. Kod drugih pet porodica su pomogli u izgradnji ili završavanju objekta. Ostvarili su prihode 135 972,95 KM, a realizovali objekte i radove u vrijednsoti od 135 881,21 KM. Sredstva su obezbjedili članovi i donatori. Registrovano je 1124 člana od čega aktivnih (oni koji plačaju članarinu) 501. U realizaciji prihoda od članarine učestvuje sa 37%.
Usvojen je dugoročni plan do 2020. godine i plan za iduću godinu. U ovoj godini planirana je gradnja 4 kuće i pomoć u izgradnji za 4 porodice. Općina Tešanj u kontinuitetu učestvuje u izgradnji objekata.
Za donataora godine proglašena je Islamska zajednica Bošnjaka Aargau iz Švajcarske (IZBA), član godine je Numan Prnjavorac i aktivista godine Ahmed Halilović.
Na skupštini su se pojavile i nove ideje o saradnji NHU Oslonac i fondacije Sunce iz Jelaha. Direktor fondacije Sabinko Mehmedović je najavio mogućnost da fondacija školuje nadarenu djecu porodica kojima Oslonac pomaže. Osim toga fondacija se već uključila u finansiranje jednog objekta zajedno sa NHU Oslonac.
Nakon održane skupštine jedan dio članova i rukovodstvo su otišli u Trepče i predali 43. objekat Edinu Kruški i njegovoj porodici (supruga i dvoje djece). Vrijednost objekta je 19 300 KM. Sredstva su obezbjedili NHU Oslonac i Općina.
Skupštinu su vodili predsjednik Salih ef. Haušić, predsjednik IO Husein Alić i sekretar Nedžad Unkić
Husein Alić uručuje ključeve Edinu Kruški, lijevo načelnik mr. Suad Huskić, a desno Salih ef. Haušić
Arboretum na Ćatinom Grebu
Povodom Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda, Općina će od 21. do 27.03.2016. godine organizovati Akciju proljetnog čišćenja i uređenja na području općine Tešanj. Prvu akciju su naparvili Šumarija i članovi Lovačkog društva Kiseljak. U nedjelju dan prije prvog dana proljeća organizovali su zajedničku akciju zasađivanja Arboretuma (zbirka različitih biljki) na Ćatinom Grebu. Prije početka akcije zatekao sam direktoricu Šumarije Samiru Smailbegović i predsjednika Lovačkog društva Muhidina Handžića kako vrše posljednje pripreme za akciju.
Na Ćatinom Grebu se pojavila deponija zemlje sa nekog gradilišta. Šumarija je obezbijedila da se zemlja poravna i evo nakon stabilizacije zemljišta na 1200 m2 zasadit će u saradanji sa Lovačkim društvom 15 vrsta sadnica iz rasadnika Šumarije u Kaloševiću u količini od 300 komada. Sadnice baš nisu male pa je osam članova Lovačkog društva u subotu izvadilo sadnice iz rasadnika, a danas, u nedjelju, će ih zasaditi.
U saradnji sa Općinom obezbjeđene su i dvije kante za smeće pa će izletnici koji često šetaju putem za Novi Šeher sada imati priliku da odlože otpad na pravo mjesto.
Osim tridesetak lovaca koliko ih je učetstvovalo u akciji na Ćatinom Grebu još njih oko 140 učestvovalo je na čišćenju lovišta na cijeloj dužini od Kahvice do Križa.
Radnike Šumarije i lovce koji su se nešto ranije pristigli zamolio sam za jednu zajedničku fotografiju. Stoji drugi s desna predsjednik Muhidin Handžić, a četvrta direktorica
Proljeće se najvaljuje u nedjelju divan sunčan dan i odlični uslovi za akciju.
Obilježena godišniica Karuške bitke
Prošlo su 23 godine od jedne od najvećih bitaka i pobjeda Armije BiH- Karuške bitke. U organizaciji boračkih organizacija Općine Doboj Jug obilježen je ovaj dan prvi put na samom poprištu bitke. Rado sam se odazvao pozivu da prisustvujem obilježavanju.
Realizaciju brižljivo isplaniranih priprema neprijatelj je počeo 19.3.1993. godine postavljanjem pontonskog mosta preko rijeke Usore u blizini ušća rijeke Usore u Bosnu. Po dani mu to nije uspjelo, ali jeste po noći. Ujutro u 9 sati preko mosta su krenuli tenkovi i transporteri uz veliku artiljerijsku podršku svih kalibara. Dejstvovali su i helikopteri sa maljutkama. Borci 203. motorizovane (dobojske) brigade zaustavljaju tenkove i pješadiju koja se kretala s lijeve strane bankine asfaltnog puta Doboj-Sarajevo. Ofanziva je nastavljana nekoliko puta sve do konačnog sloma 22.3.. U ovoj bitci uništeno je 8 tenkova i tri transportera. Ova bitka će biti upisana zlatnim slovima kada se govori o odbrami ovog prostora, a time i BiH. Da je ova akcija neprijatelja na čelu sa pukovnikom Lisicom uspjela pali bi Tešanj, Doboj Jug, Maglaj i linija bi bila pomjerena do Vranduka. Zato se uvijek trebamo sjećati hrabrih boraca posebno onih koji su dali svoj život u ovoj bici: Suad Muratović Suče, Nahid Osmanbegović Nahko, Sead Muratović, Amil Husić, Smajo Alić, Meho Smailović-Oskar.
(Podaci preuzetiiz knjige Bitka na Karušama-Ušću od Muje Avdića)
Prije centralne manifestacije na mjestu bitke položeno je cvijeće na spomen obilježje u Matuzićima
O jednoj od najvećih bitki koje je imala Armija BiH, po riječima generala Hazima Šadića komadanta Drugog korpusa u čijem sastavu je bila OG7, govorio je Mujo Avdić u to vrijeme pomočnik komadanta 203 motorizovane brigade na čijoj zoni odgovornosti se odvijala bitka. Poslije su se prisutnim obratili general Hazim Šadić i Šemsudin Mehmedović. Pročitano je pismo generala Ante Jeleča komadanta Oružanih snaga BiH, učesnika bitke kao straješine u 110 HVO brigadi.
Pored generala Šadića bili su prisutni generali. Đemo Merdan, Mirsad Ahmić, Senad Mašević, Mustafa Cerovac komadant OG7, načelnica općine Doboj Jug Jasminka Begić i dr.
Mujo Avdić je govorio o toku bitke
Foto zabilješka
Nedavno sam zabilježio potpisivanje ugovora o saradnji između Mješovite srednje škole i firme Belif d.o.o. Shodno tom sporazumu drugi razred prehrambenih tehničara, njih 23 sa profesorima Dinom Bašićem, Sabinom Užičanin i Muhamedom Hadžalićem posjetilo je firmu Belif d.o.o gdje su ih je primio vlasnik firme, a stručnjaci ove firme upoznali sa radom u laboratoriji i proizvodnim procesima.
Vlasnik Adem Šišić drugi s lijeva i inžinjer hemije Aida Karahodžić zadnja desno sa učenicima i profesorima
Stara fotografija
Hatidža Hotić, Ismeta Sarić, Mensura Handžić Mensa, Zekija Hotić, Mina Livnjak i Safija Krdžalić (iz albuma Nedžade Agić)
Sa table na Gornjoj čaršiji
