TESANJ.NET stranica grada
Održan okrugli stona temu: Uloga vakufa i privatnog sektora u razvoju lokalne zajednice
U organizaciji Medžlisa islamske zajednice, a u okviru programa Dani grada Tešnja i Programa obilježavanja rođenja poslanika Muhameda a.s. pod nazivom Salavat ti donosim, jaresullah, održan je okrugli sto na temu: Uloga vakufa i privatnog sektora u razvoju lokalne zajednice. Učestvovali su:dr. Venan Hadžiselimović izvršni direktro Hifa oil d.o.o. (zbog odsutnosti dijelove njegovog planiranog izlaganja čitao je domaćin i moderator glavni imam mr. Fuad ef. Omerbašić), Fuad Šišić, bivši načelnik općine Tešanj, mr. Senad Ćeman- Fakultet islamskih nauka, dr. Mustafa Hasani -predsjednik UO Direkcije Vakufske direkcije IZ-e i dr. Senaid Zaimović -direktor Vakufske direkcije IZ-e. Učesnicima se obratio i dr. Mesud Ajanović -izvršni direktor Udruženja privrednika Biznis Jelah-Tešanj koji je govorio o stvaranju sinergije između članica Udruženja i IZ-a.
S lijeva:Zehrudin Kruško predsjednik UO Medžlisa IZ-a Tešanj, dr. Mustafa Hasani, Fuad Šišić, dr. Senaid Zaimović, mr. Senad Ćeman, Zejnil Rehibić i mr. Fuad ef. Omerbašić.
Uvodničar je bio mr. Fuad ef. Omerbašić koji je govorio o legimitetu i legalitetu vakufa, kao i pojedinačnom dobročinstvu kao trajnom dobru.
Učesnici su govorili o vakufu i njegovoj ulozi ustvaranju javnih dobara, spominjući činjenicu da je i grad Tešanj nastao kao urbana sredina vakufom Ferhad-bega, a taj dan 10.12. obilježava se kao Dan grada Tešnja. Bilo je govora o iskustvima drugih država i potrebama prilagođavanja uloge vakufa u sekularnom društvu. Vakufi su samo jedan oblik stvaranja dobara i svakako da današnje vrijeme traži nova rješenja i iskorištavnje ovih mogućnosti.
Izveden scenski kolaž o nobelovcu Ivi Andriću pod nazivom Sve moje je iz Bosne
Akademski glumac Matej Baškarad, uz inserte iz dokumentaro-igranih filmova nastalih u muzejskoj produkciji Zavičajnog muzeja Travnik (Staze, Lica, Prerdjeli-Ivo Andrić-lično, osobno &personalno) u različitim scenskim kostimima interpretira fragmente književnih djela koje je Ivo Andrić posvetio Bosni, gradovima u kojima se formirao kao umjetnik:Travnička hronika, Staze, Jedan pogled u Sarajevo, Čaša. Autor scenskog kolaža je Enes Škrgo, saradnik za mizanscen Mirko Adžaip, a grafički dizajn Vanja Jovišić. Produkcija Zavičajni muzej Travnik. Organizator je bio Cko, a program je izveden kao dio sadržaja Dana grada Tešnja 2016.
Alkatmeri obilježili jubilej 30 godina od osnivanja koncertom
Udruženje muzičara Alkatmeri obilježili su 30 godina od dana osnivanja koncertom u velikoj sali Centra za kulturu i obrazovanje. Muzički sastav pod nazivom Alkatmeri osnovan je 1976. godine, aktivan je bio do 1980. godine kada je prestao sa radom. Tamburaški orkestar Alkatmeri osnovan je 1984. godine i egzistira do danas. U vrijeme rata 1992-1995 bili su u sastavu Muzičke čete Operativne grupe 7 Jug. Jubilej su obilježili koncertom u velikoj sali Cko. Orkestar su sačinjavali:Damir Galijašević harmonika i rukovodilac orkestra, Nedim Merzić, basprim i rukovodilac tamburaškog orkestra, Mirsad Vukalić basprim, Emir Bjraktarević kontra, Ismet Pašalić bas, Suad Pašić Paja gost svirao klarinet i Elmir Kikić gost bubnjar.
Koncert je započeo interpretacijom Mirsada Vukalića pjesmom svom gradu, a nastavio Sajid Jusić, zatim Meho Fazlić, Nermin Handžić, Irma Katić, Neira Brka, Adna Smailbegović.
Održan Naučni skup o književnom djelu Amira Brke
Amir Brka ove godine obilježava 20 godina od kada je objavljena prva njegova knjiga Prirodni redosljed. Tim povodom organizovan je naučni skup.Organizacioni odbor skupa sačinjavali su dr. Muhidin Džanko, Fuad Šišić i Husein Galijašević.
Uvodnom riječju obratio se Fuad Šišić, koji je bio Načelnik Tešnja 1996. godine kad je objavljena prva Amirova knjiga Prirodni redoslijed, a Fuad je i inicirao da se ovim skupom obilježi 20 godina od objavljivanja te knjige, odnosno 20 godina književnoga rada Amira Brke.
Načelnik Općine Suad Huskić govorio je o velikom značaju koji za Tešanj ima djelovanja Amira Brke u različitim društvenim oblastima, zahvalio svima koji su se odazvali da osvjetljavanju Amirovog književnog djela, poželio uspješan rad i svečano otvorio skup.
Općina Tešanj bila je pokrovitelj skupa, a finansijski su pomogle i firme Belif d.o.o., Koteks d.o.o, Silk-Trejd d.o.o. i posebno Hifa-oil d.o.o. Prvog dana skup je održan u maloj sali Cko, a drugog u JU Opća biblioteka.
Uvodno izlaganje na skupu je imala Ljiljana Šop.
Osnovni pšodaci o učesnicima naučnog skupa:
LJILJANA ŠOP nesumnjivo je u samome vrhu najznačajnijih književnih kritičara na južnoslavenskome prostoru. Rođena je u Bosanskoj Gradišci 1950. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Tuzli, a na Filološkom fakultetu u Beogradu diplomirala je maternji jezik i književnost. Od 1976. bila je urednica u “Književnim novinama”, a od 1994. glavna i odgovorna urednica izdavačke djelatnosti u “Srpskoj reči” te urednica pojedinačnih izdanja u mnogim izdavačkim kućama širom zemlje. Od 1974. godine objavljuje u svim najuglednijim književnim listovima i časopisima, mahom književnu kritiku, eseje, putopise, kolumne…
Bila je članica žirija mnogih uglednih književnih nagrada, uredila je na stotine knjiga, autorica je više od hiljadu bibliografskih jedinica u periodici, a objaviljene su joj slijedeće knjige: O naivnosti i nevinosti, Velika šetnja, Uspon do smrti, Pisanje uz vetar, Ekstaza s predumišljajem i Oslonjeni na prazninu, 2009.
Dobitnica je nagrada „Milan Bogdanović, „Dragiša Kašiković“, „Zlatni beočug“ i „Dimitrije Mitrinović“.
Naslov rada: Prestanite da živite i čitajte
____________________________________________________________
VOJISLAV VUJANOVIĆ rođen je 1937. godine u Bosanskoj Gradišci, srednju školu završio je u Banjaluci, studirao je u Zagrebu (povijest umjetnosti), Sarajevu (historiju jugoslavenskih književnosti i orijentalnu filologiju) i Beogradu – gdje je specijalizirao nacionalnu povijest u vrijeme osmanske vlasti, sa magistarskom radnjom o pokretu Hamzevija u Bosni 1574. godine. Radio je kao prosvjetni radnik, glumac i novinar, a najveći dio radnog vijeka proveo je kao urednik kulture Radija Bosne i Hercegovine.
Objavljene su mu brojne knjige likovnih i teatarskih eseja, te kulturnohistorijskih i književnih monografija, a 2007. godine u Sarajevu je objavljena i Vujanovićeva knjiga Kozmologija riječi – Poliptih o pjesniku Amiru Brki.
Za Vujanovićev esej, naslovljen Amir i Musa, koji je napisan za ovaj profesor Džanko rekao je da je uistinu izvrstan i da u njemu autror lucidno rasvjetljava duboki i trajni suodnos Ćatićeva i Brkina pjesništva, te je pročitao Ja neke akcente iz tog teksta, jer Vujanović zbog bolesti nije mogao doći na skup
____________________________________________________
ENVER KAZAZ rođen je u Ilijašu 1962. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, magistrirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Danas je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Objavio je veliki broj književnohistorijskih studija, eseja, ogleda i prikaza, i niz rasprava i novinskih tekstova u domaćim i inostranim časopisima, novinama i elektronskim glasilima. Književnohistorijske studije i eseji prevedeni su mu na nekoliko jezika.
Objavljene su mu tri pjesničke i 8 knjiga iz oblasti nauke o književnosti. Ove godine objavljena je i njegova knjiga Jezik negativne ontologije – Poetički okviri književnog opusa Amira Brke.
Naslov rada: Rasponi poetske slike Amira Brke
___________________________________________________
MARINA ŠUR PUHLOVSKI rođena je1948. godine u Zagrebu – gdje je završila gimnaziju, te komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu. Član je Društva hrvatskih književnika Hrvatskoga društva pisaca, a živi kao samostalna umjetnica u Zagrebu.
Objavila je petnaestak knjiga proze (romani i zbirke priča), jednu pjesničku i dvije esejističke knjige. Dobila je nekoliko nagrada za prozu, a za knjigu eseja Kultura me iznevjerila pripala joj je nagrada “Zvane Črnja” za 2015. godinu.
Naslov rada: Pustinjak iz Tešnja (Jedna interpretacija »Monografije grada«)
_________________________________________________
JASMINA AHMETAGIĆ rođena je 1970. u Beogradu. Doktorirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na temi “Biblijski podtekst srpske proze od druge polovine dvadesetog veka”. Trenutno je, u zvanju vanrednog profesora, zaposlena u Institutu za srpsku kulturu – Priština (Leposavić). Objavila je desetak književnokritičkih i teorijskih knjiga.
Dobitnica je nagrade “Isidorijana” 2007, za najbolje knjige srpske književnosti u toku 2005. i 2006. godine (za Unutrašnju strana postmodernizma: Pavić /Pogled na teoriju i Antropopeju: biblijski podtekst Pekićeve proze) i nagrade “Nikola Milošević” za najbolju knjigu 2014. iz oblasti filozofije, teorije, umjetnosti i estetike (Pripovedač i priča).
Naslov rada: Kolektivni identitet: ime zla u »Monografiji grada« Amira Brke
_______________________________________________________
ANISA AVDAGIĆ rođena je 1977. godine u Gračanici. Magistrirala je književnost 2004-te u Tuzli, a doktorirala 2010-te u Sarajevu. Živi u Tuzli, gdje je profesorica na Filozofskom fakultetu. Područja interesovanja su joj starija bh. književnost (austrougarski period), suvremena književnost, teorije identiteta, postkolonijalne i rodne teorije.
Objavljila je veći broj znanstvenih i stručnih radova, te dvije knjige: 2006-te Sačinjavanje roda: o reprezentaciji/konstrukciji ženskog identiteta u romanima Abdurezaka Hivzi Bjelevca, i 2014-te Narativni pregovori – bh. pripovijetka u procesima evropeizacije: diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta.
Naslov rada: Književnost Amira Brke – za novi svijet bez centra
_______________________________________________________________
ZORAN BOGNAR rođen je 1965. godine u Vukovaru, a živi u Beogradu. Objavio je više od 30 knjiga poezije, proze, eseja i književnih kritika. Bognarova poezija prevođena je na italijanski, francuski, engleski, mađarski, nemački, švedski, slovenački, makedonski, španski, turski, jermenski, grčki, holandski, friski, poljski, rumunski, arapski i bugarski jezik.
Dobitnik je mnoštva nagrada među kojima su “Pečat varoši sremskokarlovačke”, “Matićev šal”, “Stevan Pešić”, “Blažo Šćepanović”, “Rade Drainac”, “Isidora Sekulić”, “Milutin Uskoković”, “Milan Bogdanović”, “Dimitrije Mitrinović”, “Vasko Popa”, “Vannelli” (Italija), “Mediterranean Lion” (Crna Gora) i “Hubert Burda” (Nemačka).
Naslov rada: Lucidni hram poezije Amira Brke
_______________________________________________________
EDIN POBRIĆ rođen je 1968. godine u Fojnici, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je, magistrirao i 2008. godine doktorirao na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje i radi kao profesor od te godine. A na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu predaje teoriju umjetnosti.
Naučne i stručne tekstove objavljuje u brojnim bh. i stranim časopisima, a bio je i glavni urednik sarajevskog časopisa Novi Izraz i predsjednik Skupštine PEN-centra Bosne i Hercegovine.
Objavljene su mu slijedeće knjige: Vrijeme u romanu: od realizma do postmoderne, Univerzum simpatije: od slučaja do nužnosti: književni i književno-teorijski diskurs Umberta Eca i ove godine Priča i ideologija: semiotika književnosti.
Naslov rada: O poeziji Amira Brke
MURIS BAJRAMOVIĆ rođen je 1977. godine u Zenici. Magistrirao je književnost 2006. i doktorirao 2008. godine. Vanredni je profesor i šef Odsjeka za bosanski, srpski i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici.
Autor je više od četrdeset stručnih i naučnih radova. Objavio je dvije knjige: Bosanskohercegovačka metaproza i koautorski sa dr. Amelom Alićem Kreativni postupci u nastavi književnosti. Učestvovao je na brojnim međunarodnim i domaćim naučnim skupovima i konferencijama u Sarajevu, Zagrebu, Gracu, Nikšiću, Cetinju, Parizu, Lodžu, Mostaru, Zenici. Polje zanimanja mu je savremena bh. književnost, teorija književnosti, kao i savremene književne teorije.
Poetički prostor Grada u stvaralaštvu Amira Brke
_________________________________________________________
ŠEHERZADA DŽAFIĆrođena je 1983. godine u Cazinu. Završila studij književnosti na Univerzitetu u Bihaću (2008), godinu dana nakon toga upisala Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, kulture i filma na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju Prostori fakcije, fikcije i fantastike u djelu Irfana Horozovića odbranila u decembru 2012. Sudjelovala je na međunarodnim naučnim skupovima u Beču, Zagrebu, Sarajevu i Grazu, gdje je objavila radove iz književnosti i kulturalnih studija. Na Slavističkome institutu u Grazu održala pozivna predavanja, te je 2012/2013. u svojstvu vanjskoga suradnika angažirana na Filozofskome fakultetu u Zagrebu u okviru kolegija Aspekti bh. romana. Radi na Univerzitetu u Bihaću u svojstvu docentice i uređuje časopis Post Scriptum.
Objavljena joj je knjiga Interkulturni (kon)tekst bosanskohercegovačke interliterarne zajednice.
Naslov rada:Prostorni obrat u proznome opusu Amira Brke
___________________________________________________________________________
ALMIR ZALIHIĆ rođen je 1960. godine u Mostaru, studij književnosti završio je u Beogradu, živi u Sarajevu.
Objavio je 10-tak pjesničkih, proznih i književnokritičkih knjiga, a 30-tak godina bavi se uredničkim i izdavačkim poslom.
Naslov rada: A sad smo sami, ojađeni, ustrašeni ili poetika razdešenih detalja
__________________________________________________________________________
NAIDA MUJKIĆrođena je 1984. godine u Doboju. Objavila je tri zbirke poezije. Dobitnica je prve nagrade “Mak Dizdar” na književnoj manifestaciji Slovo Gorčina u Stocu 2006. godine. Dobitnica je i stipendije za rezidencijalni program za umjetnike Museumsquartiera, u Beču, 2016. Pjesme su joj prevođene na neke jezike, s uvrštene su i u antologije novije bh. poezije, kao i u antologiju najmlađe generacije pjesnika i pjesnikinja Balkana. Na Filozofskom fakultetu u Zenici u zvanju više asistentice drži vježbe iz književnosti. Članica je PEN Centra u BiH, kao i Global Poet Networka iz Južne Koreje.
Naslov rada:Tema smrti u poeziji Amira Brke
_______________________________________________________________________
FARUK DIZDAREVIĆrođen je 1943. godine u Bijelom Polju. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Beogradu. Hstoričar je kulture, publicist i književnik. Bio je dugogodišnji direktor Doma kulture u Priboju, kreator i producent mnogobrojnih kulturnih akcija i poduhvata u pribojskoj i široj sredini. Pored publicističkoga i književnog rada, desetinama godina bavi se književnom i likovnom kritikom. Objavljeno mu je više od 20 knjiga, a dobio je i preko 30 nagrada i priznanja – među kojima su “Pero Ćamila Sijarića” i “Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima”. Faruk Dizdarević živi u Sarajevu.
Naslov rada:Tamni zvukovi kiše (Poema »Tačka« Amira Brke)
__________________________________________________________________________
MUHIDIN DŽANKO rođen je u Sarajevu 1963. godine, gdje je završio gimnaziju i diplomirao književnost na Filozofskom Fakultetu, magistrirao u Zagrebu, a doktorirao u Sarajevu. Živi u Sarajevu i redovni je profesor na Filozofskom fakultetu.
Objavio je veliki broj stručnih i naučni radova, te nekoliko knjiga iz oblasti nauke o književnosti.
Naslov rada: Kontinuitet i etičnost mislećeg subjekta (Književnokritički, kulturnohistorijski, bibliografski i publicistički radovi Amira Brke).
Iz zdravstvenih razloga skupu nisu prisustvovali dr. Dželal Ibraković, Vojislav Vujanović i Gradimir Gojer, ali dostavili su svoja izlaganja iz kojih su pročitani odlomci.
Iznenađenje na skupu je priredio učesnik Almir Zalihić. Baš za ovu priliku izašla je iz štampe njegova knjiga: Poetika razdešenih detalja Amira Brke. Knjigu je podijelio svim učesnicima i posjetiocima. Naučni skup je održan u okviru manifestacije Dani grada Tešanja 2016.
Božićni festival Božiću u susret
U velikoj sali Cko u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Podružnica Tešanj i u okviru manifestacije Dani grada Tešnja 2016 izveden je program pod nazivom Božićni festivalBožiću u Susret. Program je izveden u predbožićno vrijeme i posvećen je najvećem katoličkom prazniku. Nastupile su folklorne i muzičke grupe:KUD Čiče iz mjesta Novo Čiče u blizini Zagreba, KUD iz mjesta Viškovo kod Rijeke i Napretkov Zbor iz Tešnja.
KUD Čiče ima jaku vezu sa našim krajevima. Predsjednik društva je Stipo Duvnjak koji prije dvadeset godina odselio u Hrvatsku. I drugi stanovnici Hrvatske, koji vode porijeklo iz naših krajeva (Usora i Tešanj), pomažu Društvo pa su kupili i nošnje Usora.
Predsjednik HKD Napredak Podružnica Tešanj je pozdravio posjetioce i napomenuo da je ovo druga godina nastupa u okviru Dana grada Tešnja sa željom da postane tradicionalna. Od poznatih ličnosti iz javnog i vjerskog života su bili prisutni:Zlatko Jelić ministar privrede u Vladi Ze-Do kantonu, predsjednik OO HDZ Tešanj Anto Pešić, župnik don Ilija Marinović. Program su vodili Ivica Bošnjak i Arijana Šarić. Nisam primjetio predstavnike Općine. Prisustvovalo je blizu 400 posjetilaca. Posjetiocima je bilo omogućeno da ostave prilog za oboljelu Viktoriju Zovko iz Piljužića i tako se pridruže akciji pod nazivom Korak za Viktoriju.
Među nagrađenim studentima i Tešnjak Emin Turalić
U Mostaru je Federalno ministarstvo obrazovanja organiziralo svečano uručivanje nagrada za najbolje studente Federacije BiH. Među 73 studenta, nagradu od 2000 KM, primio je i Tešanjak Emin Turalić, sin Šefketa i Jasminke, student Tehnološkog fakulteta smjer hemijsko inžinjerstvo u Tuzli. Rođen je 1.10. 1995. godine. Završio je Gimnaziju u Tešnju.
U protekloj akademskoj godini ostvario je prosjek ocjena 9,35 i tako se našao među nagrađenim.
Na dan njegovog rođenja podsjetio me je njegov otac Šefket, diplomirani inžinjer mašinstva i zaposlenik u Pobjedi. Bio je rat i nakon osam dana bilo je granatiranja i masakr u Tešanjci pa me Šefket molio da ostane uz porodicu koji dan više. Kazao sam mu, obzirom da je muško, može ostati dvije sedmice, ako treba. Eto sada je student i to kakav.
Stare fotografije
Stoje s lijeva: Mustafa ef. Salkičević, Mehmed ef. Ćeman, Hasan ef. Ćatić, Abdulah ef. Hadžić, Seid ef. Mujagić, Nurija Brkić predsjednik Medžlisa IZ-e, džematlija iz Ljetinića
Čuče i sjede:Salko Čamdžić iz Ljetinića, Uzeir ef. Galijašević, Omer ef. Okanović, hafiz Hasan Ćostović, Hamdi ef. Karamović, Emin Agić mutevelija i NN džematlija
Ispredsjede učenici II razreda Gazi Husrevbegove medrese Ahmet Mešić i Jusuf Pilav.
(Fotografija Ahmeta Mešića)
Sa table na Gornjoj čaršiji
