TESANJ.NET stranica grada
Madi d.o.o. zaokružio investiciju kompleksa farmi u Sejmen Polju
Prošle godine 26.6. je zatvorena prva faza investicije firme Madi u farme za roditeljska jata „teška linija“ koka nosilja- proizvodnja rasplodnih jaja u Sejmen Polju. Nedugo nakon toga krenuli su radovi na izgradnji druge faze. Zamolio sam Esmira Kotorića, direktora jednog od sektora , da mi obezbjedi podatke o ovoj investiciji i fazi u kojoj se nalazi. Tako je došlo do sastanka u upravnoj zgradi firme u Bukvi kome su se pridružili i direktor Maid Jabandžić i njegov brat, izvršni direktor, Edin. Na ulazu sam sreo i vlasnika Isku sa kojim se dobro znam još dok smo radili u Pobjedi. Tako sam imao priliku da dobijem informacije iz prve ruke, ali i za jedan ugodan razgovor u kome je dominirao Tešanj i privredne teme.
Ishak – vlasnik firme Madi d.o.o sa najvećim svojim bogatstvom i bogatstvom firme – sinovima i direktorima Maidom i Edinim
Investicija u Sejmen Polju započela je kupovinom zemljišta, a zatim izgradnjom prve faze i to kompleksa kapaciteta 40 000 koka nosilja i 4000 pijetlova (to je kapacitet od 30-35 000 jaja dnevno. Izgradnja je krenula 1. marta 2016. godine i puštena u zaista rekordnom roku, za nepuna tri mjeseca 26.6. (Provjeravajući svoj napis u Tešanjskom dnevniku iz sedmice krajem aprila prošle godine planirani rok je bio 20.6.). Iste godine izgrađen je i rezervoar vode za potrebe kopleksa farmi.
Izgradnja druge faze kapaciteta 50 000 koka nosilja i 5000 pjetlova krenula je u augustu prošle godine, završena 30. decembra. Tako je ovom investicijom prozvodni ciklus zaokružen. Iz jaja se u Veterinarskoj stanici Tešanj (vlasništvo također firme Madi) prozvode pilići koji se dostavljaju kooperantima za uzgoj. Kada je Veterinarska stanica Tešanj privatizirana imala je 10 zaposlenika. Obaveza Madija je bila investicija od cca 250 000 KM i uposlenje 2 nova radnika. Investirano je 3,5 miliona i uposleno 10 novih radnika uglavnom veterinarske struke, koji opslužuju i proizvodnje kooperanata u Tešnju.
Ukupna investicija u kompleks farmi u Sejmen Polju je 9 miliona maraka.
Danas Madi zapošljava 420 radnika, ima 128 kooperanata koji se nalaze širom BiH, od Bijeljine, preko Gradiške do Zenice. Na taj način indirektno je zaposleno između 300-400 radnika. Od toga 15 kooperanata je iz Tešnju sa proizvodnjom od 500 000 kom po turnusu (jedan turnus je oko 60 dana).
Kada sam pisao o investiji u klaonicu u Bukvi zabilježio sam kakapacitet od 5000 komada. Danas je ostvaren projektovani kapacitet od 6000 komada. Zaista su impresivni rezultati firme Madi.
Proizvodne, skaldišne hale i ostali prostori u Bukvi
Ishak Jabandžić, osnivač i vlasnik firme, je napustio Pobjedu 1989. godine i počeo svoj privatni biznis otvarajući, sa bratom Mujom, trgovinu Bosfor, a poslije rata Madi d.j.l koja se takođe bavila trgovinom. Sa proizvodnjom pilećeg mesa počinje 2001. godine. Za tako kratko vrijeme izgraditi giganta trebalo je prije svega imati viziju, znanje i sposobnost, hrabrost i uložiti ogroman rad. Treba samo pogledati termine realizacije investicija.
U pravo vrijeme Ishak je u vatru ubacio, nakon fakultetskog obrazovanja, sinove Maida i Edina, imajući puno povjerenje u njih svjestan da su moguće i greške. Oni su tom povjerenju i odgovorili zajedno sa ostalim članovima tima koji su vremnom formirali. Danas su u punoj intelektualnoj i fizičkog snazi. U razgovoru koji smo imali upoznao sam se sa jednom njihovom radnom nedjeljom. Cijela sedmica je ispunjena svakodnevnim radom do kasnih sati, vrlo često sa puno putovanja. Od Edina sam jedinu čuo aktivnost van posla da nedjeljom ujutro izdvojio vrijeme za svoje golubove.
Za uspjeh je potrebna još jedna osobina, koju su sigurno naučili u kući u kojoj su odrasli (lično sam se uvjerio u neke Iskine ljudske osobine), a to je da su dobri i čestiti ljudi i korektni ljudi od riječi ( a za to sam saznao i od nekih kooperanata).
Ovakav kapacitet traži i veća tržišta. Prije svega to su EU (posebno Hrvatska) i Rusija. Prepreka za nastup na tim tržištima je sistem kontrole u BiH i legislativa koja nije priznata od ovih zemalja. Postoje aktivnosti na tom planu i očekivati je da će u narednom vremenu brend Madi preći granice regiona.
Oko 20. februara Madi će biti domaćin direktoru MMF-a. Madi je sigurno u samom vrhu tešanjske privredne priče.
Dok sa pravio fotografiju kompleksa u Sejmen Polju primjetio sam da je put potpuno saniran i da je sada bolji nego što je bio kada je prvi put postavljen asfalt.
Kompleks u Sejmen Polju
Ovakav kapacitet traži i veća tržišta. Prije svega to su EU (posebno Hrvatska) i Rusija. Prepreka za nastup na tim tržištima je sistem kontrole u BiH i legislativa koja nije priznata od ovih zemalja. Postoje aktivnosti na tom planu i očekivati je da će u narednom vremenu brend Madi preći granice regiona.
Krećući se cestom od Raduške džamije pored kompleksa farmi , zapazio sam da je tokom gradnje oštećeni put potpuno saniran sa uređenim kanalima i sada bolje izgleda nego predhodni kada je bio tek postavljen.
Oko 20. februara Madi će biti domaćin direktoru MMF-a! Madi je sigurnu u samom vrhu tešanjske privredne priče.
Tešanjski bioskop
Mustafa Deljkić, tešanjski trgovac oružjem i fotograf , prvi je u Tešnju napravi kino projektor i dao prvu filmsku prestavu na koju je doveo i svoju sestru Umu. Umjesto tona sam je objašnjavao i komentarisao događaje prikazane na filmu (Ošljak kroz stoljeće Hasana Subašića).
Kino projekcije u Tešnju nastaju nakon izgradnje zgrade kina na današnjem mjestu Doma kulture izgrađenog 1950. godine većim dijelom dobrovoljnim radom Tešnjaka.
Bioskop je bio glavno javno mjesto i kino predstave su bile veoma popularne. Kada su prikazivani popularni filmovi kao što su kaubojski, partizanski, meksički, filmovi o Tarzanu ili pustolovni (Crveni Gusar, Robinzon Kruso), tražila se karta više. Kao srednjoškolac u Tuzli i student u Sarajevu kupovao sam karte za takve filmove čekajući po pet sati u redu da bih pred predstavu preprodavao i tako popravljao studentski budžet (preprodavci su se zvali tapkaroši).
Meksički film Jedan dan života izazivao je potoke suza odraslih, kao i film Prohujalo sa vihorom sa Klerk Geblom, glavnim glumcem, idolom žena u to vrijeme. Prikazivanje filma Robinzon Kruso je prekinut zbog tehničkih problema pa je bilo suza nas djece zbog žalosti. To su neka moja sjećanja. Kino predstave su se odvijale sa dvije pauze da bi se aparature ohladile. To je bila i prilika da se djeca pokušaju ušuljati pored Hame Mešinovića ili Ekrema Isića ili ubaciti kroz prozor bez karte. Filmu je predhodio žurnal, kratki film dokumentarnog tipa sa političkim kulturološkim i drugim porukama. Strastveno se navijalo za “naše”partizane i kauboje, a zviždalo “njihovim” njemcima, četnicima, ustašama i zlim momcima. Bilo je to i pravo mjesto za zaljubljene. Mlađi su sjedali u parter osvajajući ruku djevojke, a stariji su osvajali prve poljubce u ložama iza balkona.
Bioskopska dvorana primala je oko 250 posjetilaca. Imala je balkon sa ložama
Međutim, došlo je vrijeme novih tehnologija. Televizori su povećali ekrane, kablovske televizije su u naše domove donijele 24 sata desetine filmova različitih žanrova. Gledaoci teško napuštaju svoje udobne kućne dvosjede, trosjede ili fotelje i bioskopske predstave zamiru. Ali ipak, bioskopske predstave su ipak preživjele te promjene i danas se u Tešnju odvijaju, naravno u daleko manjem broju. Cko nema tehničkih uslova za projiciranje filmova pa je sklopio aražmane sa firmama koje se bave projekciranjem sa svojom opremom i platnom za prihvat projekcija u novim tehnologuijama kao što je 3D. Prvobitno je angažovana firma Internet klub “Arijana” rahm. Almira Ruštića iz Tešnja, a danas je to firma Oskar iz Banja Luke.
Upravo je ove sedmice prikazan film 50 nijansi mračnije kao nastavak popularnog filma 50 nijansi sive. Bila je to premijera koja se taj dan odigravala u nekoliko većih mjesta u BiH. Velika sala Cko je bila zadovoljavajuće popunjena. Predstava u velikoj sali Cko se odigravaju jednom mjesečno. Postoji program filmova za djecu i filmova za škole.
Posjetioci jedne od dvije predstave filma 50 nijansi marčnije prikazanog prošle sedmice
Tešanjski mejtaši i neki od toponima
U Sarajevu je jedan dio grada dobio ime Mejtaš po kamenoj ploče na koju se postavlja tabut i klanja dženaza (na turskom: mejt – mrtvac, taš – kamen).
U donjem desnom uglu je mejtaš sa tabutom kod Riječke džamije početkom tridesetih godina prošlog vijeka
(U drugom redu drugi s lijeva Mahmut Galijašević, a u prvom redu četvrti s lijeva Adem-aga Mešić, osmi Hasan ef. Ćatić)
Tešanj nije zadržao ovaj naziv za prostore na kojima su se nalazila dva mejtaša. Jedan je bio do Riječke džamije (odmah sa desne strane od mosta kada se ide prema džamiji) i drugi u Kovačnicama, sa lijeve strane, na početku Ulice Hamzalije Ajanovića. Danas se mejtaš nalazi u haremu Čaršijske džamije.
Tepe je naziv tešanjskog naselja koji je ostao do danas. Nalazi se jugoistočno od centra grada prema Hrvatinovićima. Dolazi od turske riječi tepe, što znači brežuljak, brdašce, uzvisina (Abdulah Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku).
Karamutovi , naziv koji je kod mlađih stanovnika i zaboravljen. Odnosi se na lokalitet gdje je Lovački dom i dio preko puta. Naziv je nastao od imena kruške karamut čija su se dosta velika stabla nalazila na tom mjestu. Sam naziv karamut dolazi od turske riječi karamaut – crna kruška. Naime, karamut je kruška koja, kada sazrije i odstoji, dobije tamnu boju. Koristila se osušena za hošaf i danas je dosta ima, posebno u Čaglićima.
Krndija se nalazi sjeverno od grada i prostiralo se od kraja Abdi-pašine ulice (danas Ali-paše Hećimovića) putem za Jelah do Marin-hana. Cesta je bila strmija i nekada je bila najveća plazaljka u Tešnju. Moguće da ovaj toponim dolazi od riječi krntija, što znači nešto staro i razvaljeno. Ovo ime nosi i naselje izgrađeno na ovom dijelu.
Sastavci se nalaze kod JP “Rad” – na susretanju Raduške rijeke i Mekiškog potoka koji čine rječicu Tešanjku.
Paklenica je toponim koji se odnosi na brdo zapadno iznad Tešanj na kojem se nalazi repetitor. Moguće je da ime dolazi od riječi pakao, težak život, ili od pakline – sredstva koje se vadilo iz crnog bora. Na samom brdu je bila grobnica iz bronzanog doba i u njoj su pronađeni artefakti koji se nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Mašala je brdo koje se nalazi iznad Hrvatinovića, prema Tugovićima. Toponim je mogao nastati od riječi mašala, što znači baklja. Moguće je da su ovo mjesto zaposjedale vojne posade, jer je dominantno, i da su palile baklje, ili od riječi mašalah, riječi koja se u narodu izgovara kada se vidi nešto lijepo. Pogled sa Mašale je zaista impresivan.
Tabaci je toponim koji dolazi od obrade sirove kože u tabhanama. Ova djelatnost je bila razvijena u Tešnju. Postoji predanje da je Riječka džamija napravljena za radnike u tabhanama koji su prilikom štavljenja poprimali neprijatan miris.
Kovačnice je zaboravljeni naziv za dio grada koji se nalazina početku Numere (Ul. Enesa Galijaševića) i početka Ul. Hamzalije Ajanovića. Ime dolazi od radionica – kovačnica koje su služile uglavnom za potkivanje konja, izradu okova za zaprežna kola i izradu klanfi kojima su se spajale drvene grede kod gradnje kuća. Posljednji kovači u tim radionicama bili su Hamza Hafizović, te Selim i Suljo Silajdžić.
Guvna se nalaze na dijelu između Kerića brda i naselja Krndija. Na mjestu raskrsnice Ul. Adema Handžića (koja pored prodavnice AS vodi prema Terzića brdu) i puta od Kerića brda prema Harman-džamiji nekada se vršila pšenica na guvnu. Vršidba se izvodila tako da se obijeli zemlja i na nju poredaju odvezani snopovi pšenice, u sredini zabije jak kolac, a za njega se priveže konopac za čiji drugi kraj se veže ular konja. Konj kretanjem u jednom, pa u drugom smjeru – od i prema kocu – izgazi pšenicu i oslobodi sjeme iz vlati. Poslije se slama pokupi, a zatim sjeme sa zemlje. Naziv za takvo mjesto je guvno. Na navedenoj raskrsnici nalazila su se guvna, pa se ovaj lokalitet i danas tako naziva.
Jubilarnu godinu TOŠK želi obilježiti titulom prvaka
Pročitam na tesanj.net da će TOŠK održati konferenciju za štampu. Moje zabilješke prate uglavnom kadrovske promjene, evidentiranje igrača tokom sezone i ostvareni rezultati. Zato mi je bilo zanimljivo da vidim šta se događa u zimskoj pauzi sezone 2016/2017.
Prvi put prisustvujem ovakvoj TOŠK-ovoj konferenciji za novinare. Ne razlikuje se od onih koje drže veliki domaći i svjetski klubovi.
Konferneciju su održali podpredsjednik Ajdin Mrguda i šef stručnog štaba Igor Remetić. Predstavljena su i tri pojačanja za nastavak sezone. Iz Željezničara dolazi mladi Armin Begić, iz FK Sarajeva mladi Semir Zeljković, a Aldin Bahtić iz Pobjede se ponovo vratio u TOŠK.Svi igrači iz polusezone su ostali, izuzev braće Sabina i Sadina Bašić, koji su odselili u Njemačku.
S lijeva: Semir Zeljković, Aldin Bahtić, Igor Remetić, Ajdin Mrguda i Armin Begić
Tokom trajanja pres konferencije potpisani su ugovori sa pojačanjima uz napomenu da imaju iste uslove kao i ostali igrači.
TOŠK je pauzu dočekao sa 5 bodova prednosti od drugoplasiranih. Očekuje ga 7 gostujućih i 6 domaćih utakmica. Cilj je jasan, a to je prvo mjesto Prvoj ligi Federacije BiH u godini obilježavanja velikog jubileja.
Sa pripremama su počeli petog februara sa problemom terena za treniranje jer moraju sačuvati stadion za prvenstvo.
TOŠK ove godine ima izuzetan jubilej, 90 godina od osnivanja . Informacije o detaljima oko obilježavanja i planovi za izradu pomoćnog terena sa vještačkom travom su ostali za sljedeću pres konferenciju, a izneseno je nekoliko zaista pozitivnih rezultata.
TOŠK posluje pozitivno, izvršene su sve obaveze prema igračima. Investirano je u infrastrukturu 30 000 KM (nove kućice na stadionu, kompleti opreme, tehnička sredstva za treninge i dr.). Stvorena je dobra organizacija, a puno pažnje posvećeno je omladinskim selekcijama. Veoma uspješno posao koordinatora vrši Miralem Pašić. Obezbijeđeni su licencirani treneri, organizovana škola fudbala.
Poslije niza pokušaja, ubijeđen sam da je došlo vrijeme da se osvoji prvo mjesto. To mi pokazuje mlada ekipa koja zna tačno šta hoće, kako i skim to može napraviti. Kada se dobro radi rezultati neće izostati.
Stare fotografije
Radnici Tvornice čarapa Milenko Tešić
Stoje slijeva: Muhamed Prnjavorac, Sead Livnjak, Šuhra Mešinović, Šemso Ibrahimović, Blaž Jurić, Mehmedalija Braković
Čuče: Hamzalija Hatibović i Ismet Terzić
Sa table na Gornjoj čaršiji
