TESANJ.NET stranica grada
U ponedeljak lijepo vrijeme, a u utorak i srijedu kiša i zahlađenje koje je trajalo do kraja sedmice. Nedjelja sunčana, ali još uvijek prohladna.
Pojavi se i smrtovnica Fahrudina Kapetanovića, novinara iz Doboja. Bio je novinar Glas komuna i Radio Doboja. Poslije rata je izdavao Dobojske novine u Tešnju, a kasnije ih preimenovao u Naše novine. Bio je član Udruženja novinara i proglašavan za novinara godine sa Rašidom Muminagićem, uz pomoć grupe Dobojlija,autor je knjige Doboj u dvadesetom stoljeću.Dosta vremena je provodio na Gornjoj čaršiji i mnogi Tešnjaci ga se rado sjećaju.
U prolazu dobih dobre vijesti od Načelnika da su nakon dužih teških razgovora obezbijeđena sredstva za nastavak radova na primarnoj mreži otpadnih voda u fazama kako je to nama odgovaralo zbog rješavanja imovinskih odnosa. Možemo očekivati nastavak radova u ovoj godini.
Dan otpora fašizmu
Dan kada je Skupština opštine Tešanj donijela odluku o proglašenju neposredne ratne opasnosti 4.4.1992.godine obilježava se kao Dan otpora fašizmu. Obilježen je i ove godine raznim sadržajima.
Nagrađeni radovi učenika na temu:Dan otpora fašizmu
U organizaciji JU Opća biblioteka i u saradnji sa JU Muzej dodijeljene su nagrade za najbolje radove učenika srednjih i osnovnih škola na temu Dan otpora fašizmu po raspisanom konkursu.
S lijeva Ernad Prnjavorac, Almina Alagić, Amina Pezer, Senad Subašić, Nejra Mehinović, Eldina Mujezinović, Nejra Begunić, Abdulah Mešić, Arfan Hotić i Sabahudin Omerbašić
Prijavljeno je 27 radova, a nagrade su osvojili:
U kategoriji srednje škole:prvo mjesto Amina Pazara II-b MSŠ, drugo mjesto Nejra Mehinović I-b Gimnazija i treće Eldina Mujezinović I-b Gimnazija.
U kategodiji osnovnih škola sva tri mjesta osvojili su učenici OŠ Huso Hodžić: Nejra Begunić IX-3, Abdulah Mešić VI-4 i Arfan Hotić V-1
Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada izvršena je u Spomen sobi JU Muzej. Dodjeli su prisustvovali učenici koji su dostavili svoje radove i njima su uručene knjige na poklon.
Učenicima su se obratili, govoreći o značaju ovog datuma za našu Općinu i BiH, Ernad Prnjavorac i Senad Subašić. Dodjeli je prisustvovao i pomoćnik Načelnika Sabahudin Omerbašić i Općinski pravobranilac Arijana Brkić. Ova manifestacija se nalazi u Tešanjskom proljeću 2017.
Načelnik organizovao prijem povodom Dana otpora fašizmu
Načelnik općine mr. Suad Huskić organizovao je prijem povodom Dana otpora fašizmu u sali OV-a. Prijemu su prisustvale zvanice među kojima su bili vijećnici OV-a, direktori javnih ustanova, pripadnici II pješadijskog (rendžerskog) puka OS BiH, glavni imam Medžlisa IZ-e, ratni komadanti Ismet Avdić i Izet Šehrić, pomoćnici Načelnika i Općinski pravobranilac. Zapazio sam da su od 25 vijećnika bila prisutna samo 4 i toVahdet Hrvić, Muris Hrnjić, Adnan Lihić i Hajrudin Alić.
Načelnik mr. Huskić je govorio o civilizacijskim težnjama općine Tešanj od 1992. godine do danas i nastojanjima da Općina i BiH budu prostor u kome će svi njeni građani uživati slobodu i bolji život, navodeći i žrtve koje je Općina imala u ratu 1992-1995 godine: 430 poginulih boraca, preko 500 ranjenih, 150 civilnih žrtava rata, 550 djece šehida i poginulih boraca.
Ispričao je i jednu zanimljivost sa prijema učenika iz Njemačke koji su bili gosti Gimnazije ovih dana.
Na njegov upit kako je gošća doživjela našu sredinu ona je odgovorila:
-Mislila sam da ovdje nema puteva i da sve žene nose feredže. Međutim, doživjela sam sasvim drugu sliku i veliko gostoprimstvo domaćina.
Polaganje cvijeća na Spomen obilježje
Nakon prijema koji je organiziorao Načelnik položeno je cvijeće na Centralno spomen obilježje. Cvijeće su položile delegacije: Općine mr. Suad Huskić i Senad Subašić, Organizacija porodica šehida i poginulih boraca predsjednica Mehić Nura, RVI Ibro Hadžialić, JOB-a predsjednikAdem Malhalbašić, SUBNOR predsjednik Ahmet Skopljak, Udruženje najvećih ratni priznanja Hasan Handžić, Stranka za BiH Muhidin Alić, Belma Hirkić i Dževad Drkenda, Vlada Ze-Do kantona ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković i Ilija Zorić šef odjeljenja u Ministarstvu, OS BiH kapetan ArminKarahodžić, kapetan Miralem Čanić i stariji vodnik prve klase Almedin Maleškić, Odred izviđača Crni vrh starješina- Mujo Pobrić, Sumeja Sadiković i Sandin Spahić.
Hasan Handžić, Ibro Hadžalić, Nura Mehić, Ahmet Skopljak i Adem Malbašić polažu cvijeće na Spomen obilježje
Polaganju cvijeća prisustvovao je veći broj građana.
U toku dana delegacije Općine su položile cvijeće na spomen obilježja u Jelahu i Tešanjci.
Dodijeljena Rješenja za stipendije Ministarstva za boračka pitanja ZDK
Ministar za boračka pitanja Ze-Do kantona Fahrudin Čolaković uručio je Rješenja za stipendiranje 137 studenata djece porodica šehida i poginulih boraca sa tešanjske općine za ovu godinu. Na cijelom Ze-Do kantonu stipendije će dobiti 1500 studenata.
Prisutnim studentima, njihovim roditeljima i prisutnim građanima su se obratili ministar Čolaković i načelnik mr. Suad Huskić.
Ministar je istakao da su sva dugovanja Ministarstva boračkim populacijama i porodicama šehida i poginulih boraca uplaćena.
Elvira Imamović, ministar Fahrudin Čolaković, načelnik mr. Suad Huskić, Munira Hajdić i Amra Čolić (gospođe su iz Službe za boračko invalidsku zaštitu Općine i pomagale su oko uručenja i potpisivanja Rješenja).
Promovisan knjiga Hasana Škapura Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku (1875-1878)
U organizaciji Cko održana je promocija knjige Hasana Škapura Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku (1875-1878). Promotori knjige su bili:dr. Aladin Husić, KemalBašić i dr. Sedad Bešlija.Moderator je bio Amir Brka.
Ova knjiga je prva u izdanju Centra za osmanističke studije u Sarajevu, a ova tešanjska promocija knjige je druga nakon sarajevske.
Centar za osmanističke studije Sarajevo je osnovan prije nešto više od godinu dana i djeluje kao strukovno udruženje i primarno se bavi istraživanjem i afirmacijom tema iz historije Bosne i Hercegovine osmanskog razdoblja. Rukovodilac Centra je dr. Sedad Bešlija.
Hasan Škapur je Tešnjak koji je umro 1975. godine i ostavio je iza sebe rukopis koji je porodica sačuvala i sin Šekib ga ustupio Kemalu Bašiću koji ga je prekucao i tako je nastala ova knjiga. Među prisutnima su bili i članovi prodice Hasana Škapura, a među njima i naša sugrađanka prof. Nedžmija Dizdarević.
S lijeva: Amir Brka, Senad Subašić, Kemal Bašić,dr. Aladin Husić i dr. Senad Bešlija
Održana tribina na temu Velikosrpska ideologija i Bosna i Hercegovina danas
U organizaciji Općinske organizacije ratnih vojnih invalida (RVI) održana je tribina na temu Velikosrpska ideologija i Bosna i Hercegovina danas. Gosti na tribini su bili historičari dr. Husnija Kamberović i docent dr. Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Moderator je bio Ramiz Brkić.
S lijeva:dr. Husnija Kamberović, Muharem Sejdić, Fuad Šišić, Ramiz Brkić i dr. Amir Duranović
Prije početka tribine prisutnima se obratio predsjednik OO RVI Tešanj Muharem Sejdić koji se zahvalio boračkim organizacijama JOB, Organizaciji porodica šehida i poginulih boraca, Udruženju dobitnika najviših ratnih priznanja i školama na saradnji u organizaciji i posjećenosti tribine. Kazao je da je njegov motiv za organizaciju tribine knjiga Jerej Amira Brke.
Kazao je još da su rezultat Velikosrpske ideologije i sve organizacije proistekle iz rata pa i RVI koji je organizator tribine, roditelji ostali bez djece i djeca ostala bez roditelja, da je ista ideologija stvorila nezaposlene uništavajući fabrike, tržišta i dr. i da se zato o tome mora razgovaratiuz pomoć historičara i pravilno se opredijeliti prema tome, obzirom da i danas postoje protagonisti Velikosrpske ideologije prema BiH.
Muharem Sejdić je kao predsjednik RVI iskoristio je ovu priliku i uručio Zahvalnicu Fuadu Šišiću ratnom načelniku Općine koji je dao punu podršku formiranju organizacija proistekli iz rata 1994. godine.
Iz izlaganja dr. Kamberovića i dr. Duranovića meni je upečatljiv njihov stav da je odgovor na Velikosrpsku ideologiju i fašizam, koji se rehabilituje u Srbiji, može biti samo antifašizam, jedinstvena država BiH i sloboda za sve njene građane na cijelom njenom prostoru.
Tribina je dio sadržaja Tešanjskog proljeća 2017.
Načelnici općina Tešanj i Usora potpisali sporazum za priključenje MZ Žabljak na kolektor
U Općini Tešanj potpisan je Sporazum za priključak MZ Žabljak na primarni kolektor B1. Sporazum su potpisali načelnici općina Tešanj mr. Suad Huskić i Usore Zvonimir Anđelić.
Ovim sporazumom riješit će se problem oko hiljadu stanovnika koji žive na prostoru MZ Žabljak.
Priključkom MZ Žabljak na primarni kolektor bit će rješen problem oko hiljadu stanovnika koji žive na prostoru ove mjesne zajednice.
S lijeva mr. Suad Huskić, Zvonimir Anđelić, Katić, Izudin Alić i Nadir Medarić
Prema informaciji načelnika Huskića općine Tešanj, Usora i Doboj Jug su se 2012. godine načelno dogovorile da će zajednički raditi na jednom sistemu odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda, tako da je ovaj sporazum realizacija jednog dijela tog dogovora. Kroz ovaj projekat Općina Tešanj će graditi primarnu mrežu i prostorom općine Usora, da bi se spojili ranije izgrađeni dijelovi, a Općina Usora će graditi svoj dio sekundarne mreže i to će se raditi ubrzano.
Članovi Udruženja antifašista Slovenije posjetili Tešanj
Deset članova Saveza antifašista i Narodno solobodilačkog rata 1941-1945 Slovenije, Austrije i Italije (Koruški Slovenci i Slovenci u Italiji) posjetili su Tešanj. To je uzvratna posjeta nakon što su članovi Udruženja antifašista Josip Broz Tito iz Tešnja posjetili Sloveniju prošle godine i bili veoma lijepo dočekani. Goste je predvodila koordinatorica Aleksandra Janković, ameđu gostima je bila i novinarka, književnica i partizanka sa 16 godina Valerija Škrinjar Tvrz.
Gosti su obišli stari dio grada gdje su ručali (Atrij Gazi Ferhad-begove medrese). Posjetili su Opću biblioteku i prisustvovali i otvaranju izložbe Tešanj na kartama do kraja XVII stoljeća.
U maloj sali Cko održano je veće sa Valerijom Škrinjar Tvrz novinarkom, književnicom i učesnicom NOR-a. Ramiz Brkić je kroz razgovor navodio Valeriju da ispriča svoj život, da govori o svom doživljavanju Bosne koja se nalazi ispisana toplinom u njenim djelima.
Zajednička fotografija na Gornjoj čaršiji
Valerija Skrinjar Tvrz je bosanskohercegovačka i slovenačka književnica koja je objavila 31 knjigu. Član je Društva pisaca BiH i Slovenije.Postala je partizanka sa 16 godina i radila kao ratna učiteljica, daktilograf, šifrant. Provela je u Sarajevu 40 godina radeći kao novinar u Malim novinama i redakciji Oslobođenja. Sarajevo je napustila 6 mjeseci nakon početka opsade 1992. godine i dana živi u Ljubljani. Bez obzira na naporan program gostovanja u Tešnju sa svojih nepunih devedeset godina tokom više od sata razgovora nije pokazivala umor ili prekid u iznošenju svojih sjećanja. Nakon obilaska Opće biblioteke gosti su prisustvovali otvaranju izložbe Tešanj na kartama do kraja XVII stoljeća.
Gosti su sljedeći dan obišli firmu Koteks, a zatim produžili za Tuzlu,Srebrenik i Gradačac.
Valerija Skrinjar Tvrz i Ramiz Brkić
Otvorena izložba Tešanj na kartama do kraja XVII stoljeća autora Ernada Prnjavorca
U organizaciji JU Muzej u prostorijama Opće biblioteke otvorena je izložba Tešanj na kartama do kraja XVII stoljeća autora Ernada Prnjavorca, direktora JU Muzej.
O izložbi je govorila Melisa Porić Plašto iz Sarajeva, a otvaranjem izložbe moderirala je kustos Muzeja Mensura Mujkanović. Izložba je je dio sadržaja Tešanjskog proljeća 2017 . Izložba je realizovana uz pokroviteljstvo Općine i firme Mann und Hummel BA.
fsfsfsf
S
S lijeva Melisa Porić Plašto, Mensura Mujkanović i Ernad Prnjavorac
Autor je istraživao i pronalazio karte na kojima je ubilježen Tešanj. Iznenađen njihovim brojem odlučio je da izloži karte nastale u periodu 1528 do 1698. godine. Izložbu čine 32 karte, a radili su ih kartografi:Mađarske, Venecije, Rusije, Francuske i Nizozemske. Obzirom da se radi o osmanlijskom periodu zanimljivo je da nema osmanlijskih karata jer kod njih tada nije bila razvijena kartografija. Najstarija karta je Tabula Hungariae ili Lazareva karta iz 1528. godine, a najmlađa Nicolasa Samsona La Royaume de Hongrie et les Estats qui ont este sujets et qui font presentement La Partie Septentrionale de la Turquie en Europe iz 1698. godine.
Moje zadovoljstvo je što se u Muzeju sve više poklanja pažnja istraživanja na nivou lokalne zajednice. Ernad je uradio veliki posao i tako dao svoj konkretan doprinos i kao kao autor i kao direktor obogaćivanju lokanih zbirki koje imaju historijsku vrijednost.
U JU Opća biblioteka obilježen Međunarodni dan dječije knjige
U Općoj biblioteci Tešanj obilježen Međunarodni dan dječije knjige. Učenici osnovnih škola su ovim povodom pripremili dramski i zabavni program, a ujedno obilježili i 212 godina od rođenja pisca Hansa Kristijana Andersena, uz čitanje njegovih bajki. Događaju su prisustvovali i predškolci iz vrtića Vesela družina kao i gosti tešanjske gimnazije iz Hamburga. Ujedno, pod pokroviteljstvom organizacije Pro-budućnost učenici su prošli radionicu iz demokratije kroz razgovor o povjerenju, razumijevanju i prijateljstvu.
Direktorica JU Opća biblioteka Almina Alagić sa učinicima osnovnih škola
Stare fotografije
Između sedamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka veliki broj Tešnjaka je ljetovao na Jadranu kampujući. Često je nekoliko porodica organizovalo zajednički odlazak. Pored Makarske rivijera jedna od poznatih destinacija je i ostrvo Hvar i kampovi u Jelsi. Na ovoj fotografiji su porodice:Ajanović, Saračević i Prnjavorac na ulazu u tvrđavu na Hvaru 1985. godine.
S lijeva drugi red:Enver Ajanović, Muhamed Saračević, Elma Ajanović, Raska Ajanović, Mehmedalija Ajanović, Nerma Saračević, Nermin Prnjavorac, Mirsada Prnjavorac i Almasa Saračević
Ispred:Emina Ajanović, Emina (Nerka) Ajanović, Kenan Ajanović, Jasmina Ajanović, Nermin Saračević, Azra Prnjavorac, Sanel Prnjavorac i Suada Prnjavorac
Sa table na Gornjoj čaršiji
