TESANJ.NET stranica grada
U subotu 2.12. snijeg prvi put zabijelio grad. Otvorena manifestacija Dani grada Tešnja 2017. Otvorena poslovnica nove banke, sedma po redu u gradu smještene u cca 300 metara. Obilježen 25. rođendan Trećeg korpusa armije BiH.
Sedmicu je obilježila i konačna presuda Haškog tribunala čelnicima Herceg Bosne uz odgovornost rukovodstva Republike Hrvatske iz tog vremena. Kao i kod svih preusuda zvaničnici i zvanične politike iz Srbije, i zvaničnici Hrvatske i BIH koji dolaze iz naroda kome pripadaju i osuđenici ne prihvataju sudske odluke pri čemu brane ideologije koje su i dovele do zločina nastojeći da predstave da je njihov stav ujedno i stav cijelog hrvatskog naroda. Međutim da to nije tako pokazuju i pojedinačni primjeri gdje su javno iznijeli svoj stav Lana Prlić i naš Vedran Kaser vijećnik u OV Tešanj.
Lana Prlić je nećakinja osuđenog Jadranka i kazala je:
„..Svi moraju odgovarati za svoja nedjela.. Svojim političkim angažmanom godinama pokazujem kako vidim BiH, njenu prošlost, a za mene još bitniju budućnost. Budućnost u kojoj ćemo prije svega biti građani i građanke, komšije i susjedi, iznad i ispred svega ljudi“, poručila je Prlić.
U saopćenju koje je objavila stranka SDP, čiji je Kaser član, između ostalog piše:
Ne prihvatam, kao i puno mojih sunarodnika Hrvata, pa i političkih stranaka sa hrvatskim predznakom, ni odgovornost ni krivicu ljudi koji su počinili zločin nad nehrvatima, ali i samim Hrvatima, svojom politikom u cilju zaokruživanja etnoteritorija i vanustavnog djelovanja na štetu svih bh građana, pa i onih, koje, navodno, štite.
Velika je greška vezati zločin za hrvatski narod. Velikim dijelom rata Hrvatska je zbrinjavala izbjeglice i pomagala BiH. Lično sam sam zahvalan hrvatskom narodu jer su i moja djeca bila zbrinuta na sigurnom u Živogošću u vrijeme intzetivnog granatiranja Tešnja. Na kraju dijelio sam ratnu sudbinu sa Hrvatima iz Pobjede koji su stajali u odbrani BiH i na kraju imam i danas prijatelja Hrvata Vladu, Marka, Miju, Ivicu i dr. Svrstavajući sve u jedan tor neki bi opet volili da nas zavade.
Stanje u državi mogu promjeniti samo mladi. I to unutar svakog od tri konstituivna naroda izmjenom svog odnosa prema BiH samo kao državi ravnopravnih naroda i građana u njenim historijskim granicama. Tada mladi ne bi odlazili iz ove države, bolje bi se živjelo i nestalo bi straha od nesigurne budućnosti.
Treći korpus Armije BiH obilježio 25 godina od osnivanja
Prije dvadeset pet godina, 1. decembra 1992. godine, formiran je Treći korpus armije BiH. Svake godine se obilježavaju godišnjice korpusa, a ove godine organizatori obilježavanja je Savez udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja Ze-Do kantona u saradnji sa općinama Tešanj i Doboj Jug.
Treći korpus Armije BiH je formiran na prostoru Srednje Bosne sa sjedištem u Zenici. Tokom rata imao je teške borbe kako bi sačuvao teritoriju u veoma teškim uslovima (potpune izolacije, nedostatka materijalno tehničkih sredstava, nedostatka hrane i sa ogromnim brojem izbjeglica). U borbama je život izgubio 6343 borac, a njih 8144 je ranjeno.
Prvi dan obilježavanja organiziran je u općini Doboj Jug. Predstavnici boračkih organizacija i načelniki Općine položili su cvijeće na spomen obilježje Groblje tenkova u Karušama, gdje je vođena jedna od najvećih borbi Armije BiH. Tada su se borci Armije BiH suprostavili znatno nadmoćnijem neprijatelju i uz minimalne gubitke odbranili prostor.
Nakon polaganja cvijeća održan je Čas historije u općinskoj sali uz prisustvo velikog broja građana.
Govorio je Mujo Avdić, jedan od organizatora odbrane i pomoćnik komadanta 203 motorizovane brigade. On je govorio o odbrani, Trećem korpusu i bici na Karušama.
Prisutnima se obratio i načelnik općine Doboj Jug Mirnes Tukić i Ministar za boračka pitanja Ze-Do kantona Fahrudin Čolaković.
Mujo Avdić je održao čas historije
U Tešnju je 1. decembra položeno cvijeće na Centralno spomen obilježje. Cvijeće su položile delegacije: Općine Tešanj, Ze-Do kantona, Vlade Federacije BiH, Skupštine Ze-Do kantona, Oružanih snaga BiH, Boračkih organizacija Ze-Do kantona, Sakib Mahmuljin brigadni general Armije BiH i komadant Trećeg korpusa, Organizacija demobilisanih boraca, Savez RVI i paraplegičara BiH, Boračka udruženja Općine Tešanj i Općine Doboj Jug.
Nakon polaganja cvijeća u velikoj sali Cko održana je svečana akademija. U programu su učestvovali članovi orkestra Omladinskog ansambla sa Damirom Galijaševićem, solistima Nerminom Handžićem i Nusretom Kobić članicom ratnog orkestra Trećeg korpusa i poznatom interpretatorkom sevdalinke.
Učestvovali su učenici srednjih škola. Eldar Pezer je briljantno odigrao monodramu Emira Hadžifejzovića Bosna, moja jedina domovina da sam pomislio da se radi o profesionalnom glumcu angažovanom za ovu priliku.
Sala je bila krcata. Bilo je i mladih posjetilaca. Govorili su: načelnik općine Tešanj mr. Suad Huskić, Nazim Bećirević predsjednik Saveza udruženja najvećih ratnih priznanja Ze-Do kantona, pukovnik Haso Ribo, ratni komadant, je govorio o osnivanju Trećeg korpusa i njegovom ratnom putu, Miralem Galijašević premijer Vlade Ze-Do kantona, Fahrudin Čolaković ministar za boračka pitanja Ze-Do kantona, Salko Bukvarević Ministar Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačlog rata.
Nermin Handžić solista Omladinskog ansambla, Nusreta Kobić, u kolicima Eldar Pezer, orkestar Omladinskog ansambla
Proglašeni su pobjednici za literarne i likovne radove posvećene našoj domovini učenika srednjih i osnovnih škola koji su nastali u organizaciji Opće biblioteke a posvećeni su domovini (o čemu sam pisao u Dnevniku povodom Dana državnosti).
U kategoriji likovnih radova osnovnih škola, nagrade su dodijeljene učenicima:Amina Spahić OŠ Gazi Ferhad-beg, Jablanica (1), Muamera Kantić OŠ Huso Hodžić Tešanj (2) i Anela Kruško OŠ Huso Hodžić Tešanj (3).
U kategoriji literarnih radova osnovnih škola nagrade su didijeljene učenicima:Elma Jusufović Rešad Kadić Krndija-Tešanj (1), Muamera Kantić, OŠ Huso Hodžić Tešanj (2), Anela Kruško, OŠ Džemal Bijedić Miljanovci (3).
U kategodiji literarnih radova srednjih škola nagrade su dodijeljene:Amina Pazara Mješovita srednja škola Tešanj (1), Edin Zilkić Gimnazija Musa Ćazim Ćatić Tešanj (2), Ćamil Katica Gimnazija Musa Ćazim Ćatić Tešanj (3)
Prisutne delegacije, gosti i građani na polaganju cvijeća na Centralno spomen obilježje (fotografija Coding d.o.o.)
Fahrudin Čolaković
U velikoj sali Cko bilo je i stajanja
Obilježavanje godišnjice Trećeg korpusa proteklo je u dobroj organizaciji i dostohanstveno.
Otvorena manifestacija Dani grada Tešnja 2017
Ovogodišnja manifestacija Dani grada Tešnja 2017 otvorena je izložbom grafike Mirze Rahmanovića i Denisa Haračića u organizaciji Cko. Manifestaciju je otvorila pomočnica Načelnika Azra Muslija.
Nastojeći približiti odnos umjetnika, autora izložbe, i posjetilaca govorio je akademski grafičar Miralem Brkić.
Autori izložbe su mladi umjetnici.
Mirza Rahmanović rođen je 1991. godine u Travniku. U Donjem Vakufu je završio osnovnu školu, te Srednju školu primjenjene umjetnosti u Sarajevu. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku grafika u klasi Amele Hadžimejlić. Od 2016. godine j član ULUBiH.
Denis Haraćić rođen je 1991. godine u Travniku. Srednju i osnovnu školu završio u Bugojnu. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku grafika, u klasi Amele Hadžimejlić. Od 2014. godine je član ULUSD-a, a od 2016. godine je član ULUBiH.
Zanimljivo je da Rahmanović i Haračić izlažu zajednički na izložbama kao grupa ANIMA. Ova u Tešnju im je deseta po redu. Njihove grafike su izlagane, pored više mjesta u BiH, u Kini i u Hrvatskoj.
Otvaranju izložbe prisustvovao je i župnik don Ilija Marinović i predsjednik HKD Napredak Podružnica Tešanj Ivan Duvnjak.
Izložba je otvorena do kraja godine.
S lijeva: Mirza Rahmanović, Denis Haračić, Azra Muslija, Miralem Brkić i Amir Brka
Otvoren novi proizvodni pogon u Jelah Polju
U Jelah Polju svečano je pušten u rad proizvodni pogon nove firme Procassa d.o.o. Osnivač firme je Dragutin Fischer.
Senad Subašić i Dragutin Fischer nakon svečanog puštanja proizvodnog pogona u rad
Procassa proizvodi proizvode od lima namjenjene industriji namještaja i građevinske stolarije. Proizvodnja je namjenjena kupcima iz Njemačke i ona već funkcionira. U proizvodnji dominira rezač plazmom koji je projektovao i izradio Husaković, inače rodom iz Grapske kod Doboja. Moderator na otvaranju je bio Izudin Turkeš, tešanjski poduzetnik (koji je odlično obavio ovu svoju ulogu). Prisutnima se obratio osnivač Dragutin Fischer. Kazao je da će ovakve tvornice vračati radnike iz inostranstva porodicama, gdje će moći ostvarivati zaradu koja ih neće tjerati da idu iz BiH.
Predsjedavajući OV-a je kazao da će na tešansjoj općini investitori naći najbolje radnike, a općinska administarcija će biti maksimalno uz poduzetnike na rješavanju pitanja iz njene nadležnosti.
Izo Turkeš direktor i vlasnik firme Uno bio je moderator na otvaranju pogona
Svečano otvaranje izvšili su osnivač Dragutin Fischer i Senad Subašić puštanjem u rad rezača plazmom.
Na otvaranju je bilo više poznatih zvanica. Pored predsjedavajućeg OV-a bio je prisutan i Šamsudin Mehmedović Zatupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, župnik don Ilija Marinović, tešanjski poduzetnici i direktori banaka.
Procassa se nalazi u iznajmljenoj hali porodice Džemala Ćemala u Jelah polju na putu za Piljužiće iza džamije.
U ulici 1. marta otvorena poslovnica Addiko Bank d.d . Sarajevo
Na otprilike 300 metara u Tešnju egzistiraa šest poslovnica banaka. Otvorena je i sedma u ulici 1. Marta u istoj zgradi u kojoj se nalazi poslovnica PBS banke. To je poslovnica Addiko Bank d.d., 38 poslovnica ove banke u Fedraciji BiH. Addiko Bank a.d. nalazi se u Banja Luci i ima 34 poslovnice.
Grupacija Addiko je osnovana 1984. godine od Advent International jednog od najvećih privatnih ulagača. Grupacija ima svoju mrežu u pet država na Balkanu (BiH , Srbija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora). Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj od 2015. godine vlasnici su Hypo Group Alpe Adria AG.
Poslovnica Addiko Bank d.d. u Tešnju
Foto zabilješka
Dok je 14.11. padao sa kišom sada je zabijelio grad
Stare fotografije
Limari sa direktorom sredinom 1957. godine
Sjede: Asim Kahvić, Fehim Smailbegović Beli, Salih Kahvić, Džemal Zejnilović, Ekrem Jabandžić.
U drugom redu čuče:Dedo Terzić, Suljo Ahmetagić i Safet Kapić.
Stoje: Emin Mahmutefendić, Ćamil Muratović, Hamzalija Škapurević direktor, Hamza Mahmutefendić, Fuad Deljkić, Ahmet Pobrić i dječak Omer Pobrić
Hamzalija Škapurević i Hamid Ahmetagić
Hamid je poznati tešanjski šeret. Pored tek postavljenih nišana, na kojima ostaje da se ukleše godina smrti, Hamid je okupio društvo iz kafane koje mu je proučilo i fatihu, a onda su padali komentari o obliku i boji zvijezde i polumjeseca.
Sa table na Gornjoj čaršiji
