TESANJ.NET stranica grada
Sredinom sedmice nestadoše i zadnji tragovi snijega. Bilo je lijepih sunčanih dana, ali i povremnih naoblačenja sa kišom. U subotu je bilo i jakog vjetra. Još nismo sastavili par pravih proljetnih dana da prodišemo proljetnim zrakom.
Planinarsko društvo Zmajevac je organizioralo pohod na Šljivice (Trepče) sa čimburijadom. I ako je bilo vjetra stotinjak planinara sa gostima iz drugih mjesta uživalo je u druženju i čimburu (kao prilog roštilju!).
Promovisana kjniga Razvoj zdravstva u Sednjoj Bosni od XVII vijeka
U okviru Tešanjskopg proljeća, a u organizaciji Opće biblioteke održana je promocija knjige Razvoj zdravstva u Srednjoj Bosni od XVII vijeka autora prof. dr. Amira Denjalića i prof. dr. Lejle Ibrahimagić-Šeper. Promotori knjige su bili prof. dr. Harun Hodžić dekan Medicinskog fakultet Univerziteta u Zenici i primarijus dr. sci Emir Čabrić direktor Poliklinike Doboj Jug, a moderator Almina Alagić.
S lijeva:mr. Almina Alagić, prof. dr. Harun Hodžić, prof dr. Amir Denjalić i docent dr.sc.. Emir Čabrić
Koautori knjige su:doc. dr.sc Rifat Sejdinović, doc.dr. sc Emir Čabrić, doc. dr. sc. Harun Hodžić, doc.dr. sc. Edin Selimovič, mr. Kenan Galijašević, a recenzenti:prof. dr.sc. Ekrem Ajanović i prof.dr. sc. Željko Škuljević. Izdavač knjige je Medicinski fakultet u Zenici.
O početku zdravstva u Tešnju u knjizi piše:
Kao prvi dokument o načinu liječenja i zdravstvenoj kulturi u Tešnju pominje se Tešanjska ljekaruša-1835. godine . Hadži Aljo Mešić označava se prvim ljekarom u Tešnju- 1835. godien. U izvornom dokumentu piše narodni ljekar, iz čega se može naslutiti da se bavio liječenjem narodnom medicinom. 1885. godine otvorena je prva klasična ambulanta konvencionalne medicine u Tešnju, a prvi ljekar je bio Jaroslav Werthwimwe.
Prof. dr. Amir Denjalić je bio član hirurškog tima Ratne Bolnice, a i danas radi kao hirurg u Općoj bolnici. Prodekan je za naučno istraživački rad na Medicinskom fakultetu u Zenici.
Privredne teme
U novinama sam pratio informacije o uspostavi proizvodnje Koteks d.o.o. u Zavidovićima, nastupu na sajmu Nürbergu, a u Gliništu novoj industrijskoj zoni, nakon prosjecanja puta pojavio se novi industrijski objekat. To je bio razlog da posjetim Koteks d.o.o i Hrvić Gradnju d.o.o.
Pojedini tešanjski privrednici su prevazišli lokalne okvire i sve češće se pojavljuju sa proizvodnjama van tešanjske Općine. Tako danas matične firme iz Tešanju imaju svoje proizvodnje u Visokom, Zavidovićima, Velikoj Kladuši, Travniku, Doboju i drugim mjestima. Jedna od takvih firmi je i Koteks d.o.o. U razgovoru sa mr. Harisom Sejdićem izvršnim direktorom dobio sam tražene informacije. Prvi pogon van tešanjske općine Koteks d.o.o. je otvorio u Visokom 2013. godineje gdje danas radi 36 radnika.
Haris Sejdić
Od 8.11.2017. godine 48 radnika radi u Zavidovićima u iznajmljenoj hali kompleksa nekadašnje Krivaje. Proizvodi se policijska i vojna oprema. U adaptaciju prostora investirano je 300 000 KM, a u opremu 450 000 KM.
Kao značajan proizvođač vojne i policijske opreme Koteks d.o.o. je ove godine izlagao na specijaliziranom sajmu IWA u Nürbergu, na kome su izložili balističku opremu.
U planovima Koteks d.o.o. ima namjeru vratiti se brendu Danijal S, proizvodnji i plasmanu modne kožne odjeće gdje bi se kroz plasman povećala i trgovina kao djelatnost firme.
Industrijska zona Glinište dobila je svoju fizionomiju prosjecanjem puta od Alpine- Bromy do puta Jelah-Tešanjka. Uskoro se planira i spajanje putem sa industrijskom zonom Ciglane.
Između nove trase i Radušice, negdje na sredini, smješten je i prvi kapacitet. To je proizvodnja betona i građevinskih armatura firme Hrvić Gradnja d.o.o. (HG). Iskoristio sam priliku da prikupim informacije od vlasnika Vahdeta Hrvića, ne samo o ovom kapacitetu, nego i o stanju izgradnje stambenih objekata u Tešnju i Jelahu.
Vahdet Hrvić
Na lokaciju Gliništa preseljena je upravna zgrada, instalisana betonjara sa kapacitetom od 60m3/h. Pored toga instalisna je mašinska linija za izradu armatura prečnika do Ø18. Trenutno se gradi jedan objekat od 400 m2. Uz izgrađene objekte firma ima još 7500 m2 i ima namjeru dalje razvijati proizvodnju i drugih građevinskih elemenata.
Kada je u pitanju izgradnja stanova HG je izgradila u Krndiji tri zgrade (HG1, HG2, HG4). Zgrada HG4 je nedavno završena i već je useljena. U prizemlju se nalazi obdanište Evlad, a vrlo brzo će se popuniti i ostali poslovni prostori. Do ove zgrade planirana je izgradnja parkirališta u tri novoa. Iznad HG2 već je otkljupljneo zemljište i u fazi izrade je potrebna dokumentacija, sa planom da se ove godine počne sa gradnjom. Tu su planirane dvije lamele (slične HG4) koje će imati 150 stanova. Infrastruktura do ovih, budućih, objekta je obezbjeđena.
HG 4 Jelah
HG3 na Jelahu se satoji od dvije zgrade sa ukupno 140 stanova, sa velikim platoom između i podzemnim dijelom planiranim za garaže i parkiralište. Prva zgrada je useljena, a druga je u fazi gradnje drugog sprata. Od planiranih 70 stanova već je rezervisano više od pola. Cijena po m2 sa PDV-om stana je 1404 KM. U poslovnom prostoru između dvije zgrade posjetio sam Antena radio koji su se uselili u svoje nove prostorije.
Iz navedenih podataka može se zaključiti da je interes za stanovima u tesnjskoj općini i dalje izražen. Sve je više mladih bračnih paraova koji kreditima i uz pomoć roditelja rješavaju svoje stambeno pitanje kupovinom stana, a i dijaspora je prestala praviti zdanja koja kasnije niko ne koristi, nego kupuju stanove.
Glinište je već postalo atraktivno. Cijena zemljišta do formiranja industrijsker zone kretala se od 5-10000 KM po dunumu zavisno koliko je daleko od glavnih saobraćajnica. Sada cijena dostiže i 50 000 KM, a nema je ispod 32 000 KM. Promet nekretninama u Gliništu posao je unosan biznis. Već ima interesa, po informaciji Vahdeta Hrvića, jednog italijanskog investitora da se kupuje zemljište zajedno sa halom.
Komunalci održali skupštinu u Tešnju
Udruženje/Udruga poslodavaca komunalne privrede u Federaciji BiH, koje broji 76 članica sa preko 8.000 uposlenih iz svih deset kantona Federacije BIH, održalo je svoju 147. sjednicu Upravnog odbora u
Central (u poslovnoj zgradi Madi d.o.o.) Industrijska zona Bukva u Tešnju.
S lijeva:Bećirović Admir (Komunalac Tuzla) Podpredsjednik UO, Subasic Senad, Selim Babic (KJKP RAD Sarajevo) Predsjednik UO, Suad Huskic, Lihic Adnan Član UO i domaćin skupa.
Prema Programu rada Udruženja, sjednice se održavaju jednom u dva mjeseca i uvijek u drugom kantonu. Ovog puta sjednica se održava u Ze-do kantonu u Tešnju, gdje u radu Upravnog odbora aktivno učestvuje direktor JKP Rad Tešanj Lihić Adnan,. Od osnivanja Udruženja 1999. godine JKP Rad. Tešanj uvijek je imalo svog predstavnika u Upravnom odboru UPKP FBiH.
Iz Ze-do kantona u UPKP FBiH je učlanjenjo 12. javnih komunalnih preduzeća, a u radu Upravnog odbora, pored direktora JKP Rad d.o.o. Tešanj Adnana Lihića.
Na ovim skupovima se aktivno radi na iznalaženju rješenja i poduzimanju aktivnosti na donošenju zakonskih rješenja i suštinske promjene uslova u kojima posluju komunalna preduzeća u Federaciji BiH.
Udruženje je osnovano u oktobru 1999. godine udružujući 32 članice sa oko 3.000 uposlenih, dok danas broji 76 članice sa preko 8.000 uposlenih iz svih 10 Kantona FBiH.
Skupštini su prisutvovali, pored 25 članova, načelnik mr. Suad Huskić i predsjednik OV-a Senad Subašić. Među prisutnim sam zapazio i Mesuda Mulabdića penzionera, ranijeg direktora JP Rad, koji učesnik osnivačke skupštine Udruženja.
Održana skupština Sportskog saveza općine Tešanj
U sali OV-a održana je redovna godišnja skupština Sportskog saveza općine Tešanj.
U izbornom dijelu Skupštine, potvrđen je još jedan mandat Predsjedniku Besimu Sejdiću i zamjeniku predsjednika Skupštine (Refik Ćusto i Fikret Alić). Pored novog-starog predsjednika u Upravni odbor izabrani su: Adnan Alić, Fadil Hasanić, Emir Kotorić, Izet Mandžukić, Husein Alibalić i Damir Sejdinović.
Izabran je i novi Nadzorni odbor Saveza, u sastavu: Enes Omahić, Eldin Srkalović i Almir Brka, a potvrđen je još jedan mandat generalnom sekretaru Mirsadu Srkaloviću.
Usvojeni Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za 2017. godinu, te Izvještaj Nadzornog odbora, kao i Plan aktivnosti i Finansijski plan za 2018. godinu.
Ispred Općinskog Načelnika skupštini je prisustvovao Nedžad Unkić.
Uskrs
Za ovogodišnji katolički Uskrs, koji bio prvog aprila, posjetio sam mog Marka Rajkovače.
Marko Rajkovača pripada onom krugu poslijeratnih mladi ljudi (Drugog svjetskog rata) koji su u mnogo čemu bili prvi. Tako je Marko u rodnoj Sivši bio prva generacija osnovne škole. Na jednoj strugarskoj mašini u Pobjedinoj mehaničarskoj radionici postao je prvi strugar koji je to zvanje dobio u Tešnju uz pomoć Subhije Ajanovića. Jedini je preživjeli od one grupe od 13 prvih industrijskih radnika Pobjede koji su 1961. godine išli na obuku u Famos. U Pobjedi je proveo cijeli radni vijek radeći kao strugar, poslovođa, upravnik.
Marko i danas pusti suzu kada se spomene Pobjeda i ljudi sa kojima je radio. Voli Tešanj i voli tu svoju fabriku, a ljubav prema gradu prenio je i na djecu. Kćerka Gina, diplomirani ekonomista, radi u Pobjedi, a sin Tonko je doktor nauka i radi na Kembridžu (o čemu sam već pisao) pri čemu ni za milimetar nije manje Tešnjak.
Kada sam došao kod Marka prijatno sam se iznenadio kada sam tamo zatekao i sina Tonku sa
S lijeva:Tonko sa Jakovom, Vida, Gina, Marija, Marko i Viktor s porodicom, suprugom Vidom, sinovima Viktorom i Jakovom. Stigli noć prije, pa Markova supruga Marija nije mogla cijelu noć spavati. Imali ljepše radosti Uskrsa nego ovako okupljena porodica?
Zaista sam se i ja prijatno osjećao u radosti Božića i okupljene Markove porodice.
Umro Mehmedalija Salihbegović Metko
Imao sam zadovoljstvo upoznati i raditi sa Mehmedalijom Salihbegovićem Matkom. To je čovjek rijetke ljudske topline i čestitosti. Umro je iznenada tek sto je otišao u zaslužnu penziju početkom godine.
Gimnaziju je završio u Novoj Varoši, a Tehnološki fakultet u Tuzli. Magistrirao je 1983. godine na Tehničkom Univerzitetu u Zagrebu. Radio je u Slobadanu Principu Selji u Vitezu (kasnije se zvala tvornica Vitezit) kao vrhunski stručnjak u proizvodnji eksploziva. Tokom rata dolazi u Tešanj, odakle mu je supruga Suada Hadžismajlović. Angažovan je u Pobjedi na namjenskoj proitzvodnji. Zadatak mu je bio, prije svega, da obezbjedi sigurnost rada. Poslije demobilizacije Pobjede radi na poslovima prodaje.
Umro Ibrahim Krdžalić
U ponedeljak ujutro dok sam kupovao novine zapazih na tabli smrtovnicu čije me ime baš zateče. Na njoj je ime Ibraghima Krdžalića istaknutog tešanjskog privrednika. Još jedna iznenadna smrt.
Bio jedan od redovnijih posjetilaca javnih događanja u Tešnju gdje smo se često viđali. Zadnji put mi je ponudio i pomoć kod štampanja 8 primjeraka Dnevnika za 2016-2017 godinu.
Počeo je raditi u Pobjedi kao diplomirani mašinski inžinjer 2008. gopdine na poslovima samostalnog tehnologa. Radio je na poslovima tehnološkog razvoja i u kontroli procesa. Učestvovao je u implementaciji softvera za upravljanje proizvodnjom BaaN. Pobjedu je napustio 2010. godine i sa njemačkim partnerom formirao firmu Abitec d.o.o., a poslije i vlastitu firmu Ascom d.o.o.
Ascom d.o.o. se bavi prodajom računara, laptopa i ostale računarske opreme, printera i kopir aparata te potrošnih materijala za računarsku opremu. Vrši i prodaju mrežne opreme, te instalacija i rekonsstrikcije računarskih mreža i softvera.
Stare fotografije
Utakmica TOŠK-Mramor 1970-tih godina
Stoje s lijeva: Alija Škapur, Mugdim Kadić, Hajrudin Sofić, Đoko Vasiljević, Fuad Sarić, Šemsudin Jahić, Besim Hotić, Salih Mešić, Muhamed Jahić Lala, Ahmo Sarić, Ahmet Malićbegović, Hakija Bašić, Aziz Dervišević Pindo
Pred utakmicu Tošk-Borac 1960. godina
S lijeva: Smajl Smajlbegović, Jozo Martinović, Mesud Bešić, Safet Subašić, Safet Saltagić, Marijan Martinović, Alija Škapur, Suljo Travančić, Fuad Sarić, Ćamil Muratović, Muhamed Tahirović Šen
(Fotografije Alije Škapura)
Sa table na Gornjoj čaršiji
