Tešanjski dnevnik 4-11.6.2018. godine

Vrijeme se ne mijenja. Jutra sunčana, tokom dana toplo, a poslije podne oblaci sa grmljavinom koji zaobiđu grad, ali u nekoliko navrata donesu i kišu. Jedno od tih poslijepodneva bilo je posebno ekstremnog intenziteta kiše i vjetra. Sreća nije bilo većih šteta posebno kod plastenika.

Mirno je u gradu, koji samo uveče živne kada se pojave gužve za lepine pred pekarama i poslije teravih namaza.

Promovisana monografija lista Zemzem

List učenika gazi Husrev-begove medreseiz Sarajeva Zemzem ove godine obilježava 50 godina izlaženja. Tim povodom u izdanju Gazi Husrev-begove medrese izašla je knjiga-monografija pod nazivom Zemzem 50 godina- Izabrani tekstovi 1968-2018. Prva promocija knjige je održana u Sarajevu. Promotori su bili: mr. ef. Mensur Malkić direktor Gazi Husrev-begove medrese, Ismet Veladžić urednik i pomoćnik direktora Medrese za nastavu, dr. Safija Malkić profesorica na Medresi i mr. Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove biblioteke. Promocija je održana u atriju Medžlisa IZ-e

S lijeva: mr. Osman Lavić, dr. Safija Malkić, Ismet Veladžić, mr. Fuad ef. Omerbašić i mr. Mensur Salkić

List učenika Gazi Husrev-begove medrese Zemzem nastao je u vrijeme pobune mladih u BiH, Jugoslaviji, ali i širom Evrope. Izašli su na ulice i tražili promjene. U to vrijeme Gazi Husrev-begova medresa pravi đački list koji egzistira 50 godina. Prvi urednik je bio Adem Omerika. To je list prethodnica Preporoda.

Novi objekta u Auto Centru Kantić u Vukovu

U krugu Auto Centra Kantić u Vukovu, koji se nalazi preko puta Medikusa, u fazi gradnje je novi poslovni objekat. Samo ime KIA Motors u Vukovu, drugog po veličini proizvođača automobila iz Južne Koreje, izaziva pažnju i pitanje ko je vlasniku firme koji je obezjedio uslove da bude jedan od 5 dilera u BiH (ostala 4 se nalaze u Sarajevu, Banja Luci dva i Tuzli).

Osnivač i vlasnik firme je Muhamed Kantić, koji je rođen u Vukovu 1956. godien. Nakon završene osnovne škole, u Doboju je završio školu za KV vozača, a drugo zanimanje autolimar završio je u Tesliću.

Prvo zaposlenje imao je u Industrogradnji u Hrvatskoj gdje je radio na građevini da bi ubrzo otišao u JNA gdje je bio vozač. Nakon završetka vojnog roka vraća se u Industrogradnju gdje ovaj put radi kao vozač. Nije dugo ostao jer se u među vremenu oženio pa je 1976.godine odlučio da se vrati u Tešanj i zaposli kao vozač u Ukusu. Od 1980. godine radi kao vozač u Univerzalu, pri čemu u svojoj garaži (porodičnu kuću, koja se nalazi u krugu današnjeg Auto Centra su izgradili 1963. godine) počinje da se bavi poslovima, svog drugog zanimanja-autolimara.

Muhamed Kantić

Radeći autolimariju ocijenio je da bi otvaranjem privatne radnje mogao ostvariti bolju egzistenciju nego u državnij firmi, pa 1986. godine napušta Univerzal i otvara Samostalnu zanatsku radnjuKantić (SZR) i potpuno se posvećuje ovom poslu. U to vrijeme ta odluka je izazivala čuđenje, ali je Muhamed imao viziju svog mjesta u privatnom biznisu i imao je hrabrosti da donese takvu odluku.

Planirao je proširenje posla i izlazak u novi prostor pa je pripremio svu potrebnu dokumentaciju i jedan dio građevinskog materijala da bi gradio novi objekat. Rat je prekinuo planove, a Sekretarijat za narodnu odbranu izuzeo je radionicu za potrebe Armije BiH.

Završetkom rata nastavlja realizaciju planova i gradi, u prvo vrijeme prizemni dio za radionicu, a 2005. i 2006. godine gradi i sprat sa ukupno 700 m2. Otvara salon za prodaju i servisiranje vozila KIA potpisujući ugovor sa generalnim zastupnikom za Balkan.

Sin Mirzet je po struci automehaničar i uz oca je radio od malih nogu. Do 2011. godine egzistira firma Auto Centar Kantić d.o.o., a kao poseban subjekat i zanatska radnja. Te godine Muhamed odlazi u penziju, a zanatska radnja se unosi u Auto Centar Kantić gdje dužnost direktora već obavlja sin Mirzet.

Muhamed sa sinom Mirzetom ispred novog objekta

Novi objekat će imati oko 1200 m2 radnog prostora namijenjenog za servisiranje automobila i manjih transportnih vozila sa administrativnim prostorom i garažama za smještaj vozila prije i poslije rada na njima. Poslovi autolimarije ostat će na sadašnjem prostoru, prizemlju salona vozila.

Auto Centar Kantić ima 7 radnika. Predviđaju problem sa radnom snagom jer već sada imaju potrebu za dva automehaničara, ali ih još nisu pronašli.

Gimnastika – sport za sve uzraste

Sportski savez općine Tešanj provodi projekat Sport za sve koji se realizuje u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu ReLOaD i koji finansira Evropska Unija a implementira Razvojni program Ujedninjenih nacija (UNDP).

U prostorijama Sportske dvorane “Musala” u Tešnju, tokom maja održavani su treninzi gimnastike za sve zainteresovane građane općine Tešanj sa ciljem poboljšanja položaja marginaliziranih grupa.

Aktivnosti realizovane u saradnji sa SUT Trepče.

Projektom je predviđeno učešće 85 korisnika treninga, međutim na besplatne treninge pristupilo je 105 korisnika u kategorijama školska djeca, omladina, osobe sa poteškoćama u razvoju, djevojčice i osobe sa invaliditetom.

Realizacijom ovog dijela projekta izvšena je nabavka sportske opreme za gimnastiku (strunjače, lopte, čunjevi, i druga pomagala) čime je izvršeno jačanje kapaciteta Sportskog udruženja SUT Trepče kao i unapređenje tehničkih i ljudskih resursa kluba.

Korisnici Dnevnog centra za djecu i odrasle osobe sa posebnim potrebama Tešanj, njih dvadesetčetvero su sretni i zadovoljni što im je omogućeno da treniraju i da se druže kroz sportske aktivnosti. Uticaj korektivne gimnastike na polaznike izražen je kroz prijatnu radnu atmosferu i stvaranje navika kod polaznika da moraju vježbati gimastičke vježbe svaki dan kod kuće kao jutarnju preventivnu gimnastiku radi očuvanja zdravlja i jačanja lokomotornog sistema.

Učesnici u programu sa trenerima

U narednom periodu projektom Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE predviđene su razne sportske aktivnosti za marginalizirane grupe i to ples i plivanje a na kraju projekta će biti upriličen jedinstveni sportski događaj na kojem će se široj javnosti prezentovati naučena znanja i vještine svih korisnika projekta.

Umro Salko Subašić

Rođen je 1940. godine u Jelahu. Osnovnu školu završio 1964. godine u Jelahu. Pohađao Gimnaziju u Tešnju i potom upisao Filozofski fakultet u Sarajevu, odjek historije. Od 1973. godine zaposlen je Gimnaziji Doboj kao profesor historije sve do maja 1992. godine, te ubrzo nastavlja karijeru profesora historije u Tešnju. Od 2004. godine obavlja dužnost direktora Gimnazije Musa Ćazim Ćetić i na toj funkciji ostaje osam, uspješnih godina. U penziju je otišao 2014. godine. Doprinos profesora Salke Subašića u razvoju humanog, socijalnog i intelektualnog razvoja Gimnazije Musa Ćazim Ćatić i grada Tešnja izuzetno je velik. Svojim pedagoškim radom je mnogim generacijama davao primjer posvećenosti i humanosti te bio uzor za biranje profesionalnog puta u prosvjeti.

Umro Miralem Unkić

Rođen je 15.5.1953. godine u Mrkotiću. Mašinsku tehničku školu je završio u Doboju, a uz rad je završio Ekonomski fakultet.

Prvo zaposlenje je imao u Pobjedi kao mašinski tehničar u Službi razvoja. Poslije radi kao samostalni referent prodaje, a od 1989. godine prelazi u FAD Jelah gdje obavlja poslove rukovodioca prodaje, a zatim i pomoćnika direktora.

Član je SKJ od 1972, a kao član SDP-a, na prvim višetranačkim izborima biran je u Skupštinu opštine Tešanj. Od 1995. godine u tri mandata je vijećnik OV-a, a u mandatu 1997-2000 je bio Predsjedavajući OV-a. Obavljao je dužnost Rukovodioca Općinske službe za privredu i finasije. Bio je poslanik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine FBiH. Nakon četvorogodišnjeg mandata odlazi u penziju.

Bio je član Kantonalnog odbora SDP-a Ze-do kantona. Bio je aktivan u mjesnoj zajednici Jelah i u FK Borac. Miralem Unkić je dao veliki doprinos razvoju privrednog i političkog života u Općini, a prije svega bio je dobar, principijelan čovjek i dobar drugar.

Povodom smrti Miralema Unkića održana je komemorativna sjednica u prepunoj sali hotela AA u Jelahu. Ispred SDP-a sa Miralemom se oprostio Salih Brkić i Enes Suljkanović, ispred Mjesne zajednice Jelah Hasaničević, ispred radnika Pobjede i FAD- koji su radili sa Miralemom Husein Galijašević i u ime Općinskih organa uprave načelnik mr. Suad Huskića.Na mjesnom mezarju Miralem je ispraćen od velikog broja sugrađana i prijatelja čiji broj je zaista teško procijeniti. Komemoraciji je prisustvao i Nermin Nikšić predsjednik SDP BiH, a na dženazi je bio i Zlatko Lagumdžija raniji predsjednik SDP-a

Stare fotografije

Učenici OŠ Huso Hodžić generacija 1953 do 1961

Slijeva prvi red: Delveta Handžić Smailbegović, Tima Tahirović Prnjavorac, Raza Bukvić, Mirko Čekić i Salih Livnjak

Drugi red: Mina Prnjavorac Berberović, Besima Terzić Turalić, Šaćira Krdžalić, Ahmet Abduzaimović, Aljo Bešlagić Palčo, Uzeir Prnjavorac i Adil Mularifović

Treći red:Fuad Ahmetagić Šef, Zvonko Svalina, Besim Bukvić, Seid Mehinović (samo se djelinično vidi), Besim Hotić, Husein Saračević

Četvrti red:Alija Mujarić, Andrija Knežević, Hamzalija Užičanin, Braković Muharem, NN, Suljo Braćkan i razrednik Milenko Jukić

Salih Husara i Enver Korajližć

Sa table na Gornjoj čaršiji

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *