Tešanjski dnevnik 3-10.9.2018. godine

Lijepo vrijeme sa povremenom kišom. Hadžije se konačno, 07.09.2018., vratile sa Hadža. Izborna trka krenula, a meni se čini da je ona krenula puno ranije pa se neka posebna promjena i ne primjećuje. Jedina je razlika fotografije kandidata SDA na izlazu i ulazu u grad. Predizborni skupovi su krenuli iz većih mjesta.

Premijer Vlade Ze-Do kantona, Miralem Galijašević posjetio Tešanj

Premijer Vlade Ze-Do kantona Miralem Galijašević obavio je radnu posjetu Tešnju. Tom prilikom posjetio je: firmu Madi d.o.o. kako bi se upoznao sa realizacijom razvoja i investicija i pripremama za prvi izvoz u EU, OŠ Huso Hodžić kako bi se upoznao sa realizacijom sanacije štete nastale poplavama i susreo sa prvačićima i zajedno sa Načelnikom uručio im poklone, Industrijsku zonu Glinište u kojoj je ove godine uloženo oko milion KM uz pomoć i Ze-Do kantona, OŠ Džemal
Bijedić u Miljanovcima gdje se upoznao sa završetkom druge faze izgradnje sportske dvorane. Domaćini su mu bili Načelnik mr. Suad Huskić i predsjedavajući OV-a Senad Subašić. U pratnji Premijera bio je i ministar Himzo Smajić.

U OŠ Huso Hodžić do 3.9. upisano je 86 učenika u prve razrede od čega 42 učenice, tako da u školskoj 2018/2019 školu pohađa ukupno 792 učenika, dva učenika manje nego prošle godine. Međutim moguće je da se dostigne taj broj jer su zadnjih dana imali upis učenika naših građana iz Amerike i Njemačke kao i djece iz tešanjskih sela.

Škola je u poplavi 2.8. ove godine pretrpjela štetu od oko 60.000 KM, najviše u sportskoj dvorani gdje je voda potpuno uništila parket. Uz pomoć nadležnog ministarstva Ze-Do kantona i Općine pristupilo se sanaciji koja je u toku. Tokom izvođenja radova sanacije, nastava će se odvijati na poligonu.

Inače škola je zadnjih godina realizovala nekoliko veoma važnih investicija čija vrijednost se približava cifri od 400.000 KM. Tako je ugrađena nova stolarija, potpuno obnovljeni mokri čvorovi u školi i sportskoj dvorani, izmjenjene električne instalacije, regulisan odvod iz mokrog čvora sportske dvorane na nižu tačku, obezbjeđeni projektori sa računarskom tehnikom, uvedeno grijanje u područnoj školi u Raduši, i dr.

Održan seminar na temu Održivi i uravnoteženi razvoj zasnovan na konceptu Industrija 4.0

U organizaciji TRA (Tešanjska razvojna agencija), a uz podršku Fondacije Konrad Adenauer, predstavništvo u BiH, održan je seminar na temu Održivi i uravnoteženi razvoj zasnovan na konceptu Industrija 4.0. Predavač je bio doc. dr. Štefan Čelan, direktor Naučno-istraživačkog centra “Bistra” u Sloveniji. Učesnicima se obratio Karsten Dumel (koga smo upoznali na ranijim sličnim dešavanjima u Tešnju) ispred Fondacije Konrad Adenauer. O predavaču i temi govorio je direktor TRA Ismar Alagić.

Slijeva: doc.dr. Štefan Čelan, dr. Ismar Alagić, prevodilac i Karsten Dumel

Tema je zaista zanimljiva i aktuelna. Koncetracija kapitala na veoma mali broj ljudi, digitalizacija i uvođenje vještačke intelegencije u budućim proizvodnjama stvara jedno stanje neuravnoteženosti i dovođenje velikog broja ljudi u stanje nemoći da koristi i razvija svoje znanje. Predavač je kazao da je smisao života učiti svaki dan i živjeti u ravnoteži. Govorio je i o strategiji po pitanju razvoja u Sloveniji, maloj zemlji koja ne može pratiti vrhunske strateške razvoje svijeta, ali se orijentisala na specijalizacije u tri prioritetna sektora, uz privatno javno partnerstvo. I BiH društvo bi se moralo opredjeliti za sektore u kojima može praviti iskorake uz definisanje organizacije i učesnika u okviru javno-privatnog partnerstva.

Predavač je na kraju je objasnio razliku održivog (uz narušavanje ravnoteže) i uravnoteženo koje je jedino moguće pozitivno rješenje koje ne može doći brzo jer mora uobziriti četiri pravca: ekonomski razvoj, ekološki pristup, društveno-sociološki i etički (humane vrijednosti).

Bez tačno utvrđenih razvojnih ciljeva i strukture ostvarenja u državi, ali i firmama teško je očekivati razvoj društva. Moguć je rast, ali ne i razvoj (na ovu temu rast i razvoj ovih dana pratio sam razmjenu e-mailova dva direktora tešanjskih firmi, uz mišljenje jednog našeg čovjeka koji je napravio karijeru u inostranstvu).

Obilježen 9. septembar Dan oslobođenja od fašizma

Program obilježavanja 9. septembra Dana pobjede nad fašizmom, dan kada je u Drugom svjetskom ratu Tešanj oslobođen sadržao je nekoliko manifestacija i to: Sajam pčelarstva, Monografske publikacije o Tešnju izložene su u Općoj biblioteci, Međunarodna smotra folklora, polaganje cvijeće na Centralno spomen obilježje, izložba slika tešanjskih slikara, tribina na temu Kako do kulture mira?.

Program je završen koncertom grupe Divanhane. Obzirom na veliki broj događaja i kasno saznanje o nekim događajima nisam prisustvovao Izložbi Monografskih publikacija o Tešnju i polaganju cvijeća na Centralno spomen obilježje, pa iste nisam posebno zabilježio.

Održan 11. sajam pčelarstva i pčelinjih proizvoda

U organizaciji pčelarskog društva Pčela, UG Sahara Tešanj i Udruženja žena Ruka Kalošević, na platou ispred Cko održan je 12. sajam pčelarstva. Na sajmu je izlagalo preko 50 izlagača. Ove godine na sajmu su, osim pčelarskih, predstavljeni i drugi proizvodi kao što su proizvodi od voća, ljekovito bilje, proizvodi starih zanata i sl.. Lijepo vrijeme, popunjen trg, veliki broj izlagača ovaj sajam učinili su do sada najboljim.

Pored predsjednika udruženja organizatora Mahme Husibegovića (Pčela), Miralema Alića (Sahara) i Suade Mujkić (Ruka) na otvaranju sajma su bili prisutni:načelnik mr. Suad Huskić, ministar Himzo Smajić, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane Nijaz Bajramović, Rasim Hamidović predsjednik Udruženja starih umjetničkih zanata
Tuzlanskog kantona.

Na otvaranju Sajma obratili su se: Mahmo Husibegović, Miralem Alić, Rasim Hamidović, Nijaz Bajramović, Himzo Smajić i mr. Suad Huskić. Sa svojim folklornim izvedbama nastupili su članovi KUD Behar iz Tešanjke.

Drugog dana sajma, Violeta Santrač iz Banja Luke održala je predavanje za pčelare pod nazivom Bolesti pčela. Dodijeljene su nagrade za najbolje pčelare, proizvođače voćnih delicija. Među nagrađenim je i Violeta Turalić iz Tešnja u kategoriji sokova, a Suada Mujkić iz Kaloševića u kategoriji suhog voća.

Sajam su otvorili ministar Smajić i načelnik Huskić

Među izlagačima su bili stari pčelar iz Doboja Dušan Cvijanović i najmlađi učesnik, sa tek završenom školom pčelarstva, Halid Kruško.

Pčelari su kao i kod svih dosadašnjih sajmova donirali određenu količinu meda Općoj bolnici u Tešnju.

Inače pčelarima nije bila naklonjena ni ova godina. U vrijeme najintezivnije paše svakodnevno su padale kiše pa su prinosi znatno umanjeni od očekivanih, ali su bolji od prošlogodišnjih.

Održana XVI smotra folklora

Uvijek kada se održava već tradicionala Međunarodna smotra
folklora dolazi i strepnja da li će biti kiše. Ovaj put sve je bilo po planu. Vrijeme lijepo. Stigli su svi najavljeni učesnici, njih 6. Jedan od pravih ugođaja ove manifestacije je i defile gradom. Smotra se održava na platou ispred OŠ Huso Hodžić, a defile do Trga Ferhad bega, gdje su pojedina društva izvela po neku igru. Kolorit različitih boja nošnji, različitih igara i pjesma je zaista ugođaj i za oko i za uho.

Ove godine su nastupila sljedeća društva: BKUD Sevdah Zagreb, KUD Matija Gubec iz Donjeg Miholjca Hrvatska, KUD Mladi metalac Hadžići, KUD Gradići Velika Gorica Hrvatska, Ansambl Bosna folk Zenica, GKUD Pronija Prnjavor.

Tribina Kako do kulture
mira i Izložba tešanjskih slikara

Cko i JU Muzej objedinili su dva događaja povodom 9. septembra: tribinu Kako do
kulture mira, gost prof.dr.Nerzuk Ćurak i izložbu tešanjskih slikara pod nazivom Umjetnici svom
gradu. Direktor JU Muzej, organizatora izložbe, Ernad Prnjavorac predstavio je izložbu tešanjskih slikara posvećenu svom gradu. Ideju je dao Amir Brka, a realizovao Muzej u saradnji sa Miralemom Brkićem. Za ovu izložbu urađen je prospekt sa naslovom Tešanj u
slikarstvu, slikarstvo u Tešnju Miralema Brkića. Prikazan je historijat slikarstva u Tešnju i navedena imena 23 slikara..

Ideju za temu za tribinu direktoru Cko Amiru Brki dala je knjiga prof. Ćurka Rasprava o miru i nasilju. Nije želio praviti promociju
knjige nego iskoristiti priliku da za obilježavanje jednog antifašističkog događaja čujemo autora knjige i njegove poruke. Zaista je ohrabrujuće slušati ovakve znalce kada su u pitanjuu političke teme današnjeg svijeta i posebno našeg regiona i BiH. Tema obrađuje pitanje kako do kulture mira umjesto kulture nasilja.
Gost je govorio o talasu napredovanja nove evropske desnice zasnovane na suprostavljanju migrantima, šovinizmu, islamofobiji kao novom obliku antisemitizma.

Rat je završen prije 23 godine, a kao da je to juče bilo kaže dr Ćurak. Danas živimo sa dva nasilja: strukturalno i kulturno. Strukturalno se razvija od vlasti prema manjim grupama. Kako iz kulture nasilja u kulturu mira. Kultura mira zahtjeva antifašizam. Spomenut je i pojam ekonomija mira. Bolji život svakog stanovnika udaljava ga od kulture nasilja.

Prof. Ćurak je kazao da mu je drago da pojedine sredine kao što je Tešanj imaju kulturu historijskog sjećanja na antifašizam.

Prof. dr. Nerzuk Ćurak i Amir Brka

Uz prospekte izložbe Cko je uradio i fotografiju narodnog heroja Huse Hodžića sa biografijom na drugoj strani u znak sjećanja na 105 godina od rođenja.


Koncert Divanhane

Na plato ispred Cko održan je koncert muzičkog sastava Divanhana koji njeguje sevdalinku na poseban nači. Lijepo vrijeme, posjeta dobra očito Divanhana ima dosta svojih fanova u Tešnju. Ulice su bile žive najviše roditelja sa malom djecom.

Smajo Hundur

U prošlosedmičnom Tešanjskom dnevniku sam sugerisao da bi bilo dobro dobiti svjedočenja starijih rukometaša o pojavi i razvoju ove igre u Tešnju, ljudima koji su bili aktivni i u organizaciji i sportu. U ponedjeljak mi se ukaza prilika da porazgovaram sa Smajom Hundurom jednim od rukometaša generacije iz sredine 60 godina prošlog vijeka.

Smajo Hundur je rođen 1949. godine. Kao dijete, kao i većina drugih dječaka, igrao je nogomet po mahalama. Jedno od tih igrališta za malu raju bilo je ispred zgrade gdje je danas zgrada Doma penzionera na Gornjoj čaršiji. Igrani su turniri, a animator i organizator je bio Smail Handžić Bata poslovođa u prodavnici Borovo koja se nalazila u zgradi između pijace i Trga Ferhad-bega. Nagrade za pobjednike su bile tenisice Borovo, što je onda kod djece izazivalo oduševljenje kakvo bi danas proizvelo osvajanje prvenstva svijeta. Ekipe koje su igrale nosile su imena mahala: Avdipašin kvart, Gornja čaršija, Donja čaršija, Tabaci, Kosovac, Trčica,….

Poslije se igranje nogometa preselilo na rukometno igralište kod starog Toškovog stadiona. Umjesto naziva mahala, timovi preuzimaju različita imena. Najpoznatija je bila ekipa Plivadon (u to vrijeme naziv lijeka). Smajo je igrao u Plivadonu zajedno sa Salihom Livnjakom, Muhamedom Smailbegovićem, Seadom Livnjakom, Šemsudinom Sofićem, Hajrudinom Sofićem, Salkom Hadžiselimovićem.

Rukomet je počeo igrati nakon što ga je nastavnik fizičkog vaspitanja Salih Hadžimehić pozvao da dođe na rukometno igralište, na mjestu gdje je sada sportska dvorana OŠ Huso
Hodžić. Bilo je to 1963. godine. Na igralištu je zatekao Mesuda Kahrimanovića Heru, Seada Hodžića, Samila Srkalovića, Asima Kahvića, Nedžada Hadžiselimovića, Šemsudina Sofića, Besima Hotića, Saliha Livnjaka i dr. Trenirao ih je Salih Hadžimehić. Takmičili su se u rangu gdje su igrale ekipe iz Dervente, Teslića, Maglaja, Gračanice, Doboja. Bosanskog Broda.

Malo igralište su koristili kod kuće Seada Livnjaka, zatim uz staro igralište Toška, a od 1967 ili 1968. godine igrali su na asfaltiranom igralištu kod tadašnje Gimnazije.

Na šljaci su pravili linije tako što bi izbušili konzervu, ubacili gips i obilježavali, a tokom utakmice popravljali linije igrališta.

Nakon što je 1980. godine položio ispit u Doboju, Smajo Hundur je prvi tešanjski savezni rukometni sudija. Živio je u Doboju do 1993. godine, kada odlazi za Njemačku gdje i sada živi. U Njemačkoj je bio rukometni sudija u Regionalnoj lizi. Obadva sina su vezani za rukomet. Sin Dino je igrao i sudio, a sin Dani je igrao i danas je rukometni trener. Brat Nermin je jedan od najvećih tešanjskih rukometaša.

Inače Smajo Hundur pripada trećoj generaciji Pobjedine industrijske škole (1964-1967. godine), kada je nakon završetka radio u Njemačkoj, a poslije se vratio u Pobjedu.

Tužilaštvo BiH obustavilo istragu za ratne zločine protiv Šemsudina Mehmedovića

    Kako odmiče vrijeme od proteklog rata, sve više sam svjedok kako se nastoji mijenjati istina. Postoji ona unutrašnja potreba pojedinaca za mijenjanjem ratne istine, koji sebe ističu u prvi plan jer onih koji bi ih osporili više nema i druga organizovana promjena historije od dijela vlasti kako bi se se historija promjenila neki osudili za ono što nisu uradili, a umanjila ili eminisala zlodjela drugih. Tako su neki važni i manje važni ljudi u odbrani na udaru istraga, sudskih procesa. Jedan policajac iz Tešnja je i osuđen zbog šamaranja zatvorenika. Nasuprot toga strašni zločini nad tešanjskim civilima u Tešanjci, Kraševu, Šijama i drugi nikada nisu procesuirani i nisam nigdje pročitao da je pokrenuta istraga.

Pročitah na portalu www.klix.ba da je obustavljena istraga za ratne zločine u Tešnju protiv Šemsudina Mehmedovića. Ovu informaciju iznio je na konferenciji za medije Mehmedović koji je rekao da je odbrana BiH u Tešnju, ali i na ostalim dijelovima njene teritorije bila časna i poštena. Tužilaštvo je donijelo ovakvu odluku zbog nedostatka dokaza. Iatraga je trajala 13 godina.

Da li će se nastaviti istraga za zločine kojih nema? Sve je moguće. Pojedinačnih krivičnih dijela je bilo, večina je procesuiran. Ako neki zločin i n ije treba ga procesuirati, a li nekome nedostaju ratni zločini, a odgovor na to pitanje mogu naći u knjizi Tešanjsi odgovor.

Foto zabilješka

Prva subota u septembru obilježava se kao Svjetski dan prve pomoći. Mladi Crvenog krsta su obilježavajući oivaj dan organizirali pokaznu vježbu pružanja prve pomoći pješaku nastradalom u saobračajnoj nesreći

Tošk-Velež 0:0

Utakmica Tošk-Velež izazvala je veliki interes publike. Obzirom da se održavala u isto vrijeme kada i tribina i da je trebalo pripremiti Dnevnik sa nizom događaja vikendom, zamolio sam Adema Šišića da mi pošalje fotografije i izvjesti o utakmici. Rezultat je 0:0, gledalaca oko 2.000. Utakmica, dobra i fer i pokazala je da se ove sezone Tošk može nositi i sa najboljim.

Red za karte


Stare fotogarfije

Enes Deljkić Čkalja, Mugdim Kadić Mumo, Fuad Prnjavorac, Jovanović golman iz Doboja, Jasmin Mandžukić, Zametica iz Doboja, Emir Sinanović, Zoran Petričević, Šemsudin Mandžukić, Silvio Grgić,


Rukometne sudije slijeva: Nedžad Kahrimanović Čez, Smail Hundur, NN iz Cazina, Zvoninir Varivoda Nona i Emir Kotorić

Sa table na Gornjoj čaršiji