Snijeg se otopio, ponovo je toplije, noći su sa mrazom.Ovu sedmicu u Tešnju je obilježio znanstveni skup o djelu Ivana Lovrenovića. Na ovom zaista izvanrednom događaju bilo je više kvalitetnog pristupa i odanosti Bosni nego u mnogim drugim namjenski koncipiranim sadržajima. Zaista je bilo zadovoljstvo slušati Kazaza, Jergovića, Lijljanu Šop, Anisu Avdagić, Šarčevića, Ćurka, Bojića i ostale. Bio je to reprezentativan skup zahvaljujući organizaciji CKO sa Amirom Brkom, uz podršku Općine i Načelnika Huskića. Lijepo je bilo biti Tešnjak i slušati komplimente za ovu instituciju našeg grada, a posebno na završetku znastvenog skupa kada je govorio Ivan Lovrenović. Prateći skup, zapazio sam da je cijelo vrijeme prisutan bio samo ugledni novinar BHT1 Dževdet Tuzlić. Novinara dnevnih listova nije bilo, kao ni FTV. Zadovoljstvo će mi biti da u ponedeljak i petak na BHT1 ponovo čujem izjave nekih od učesnika ovog skupa

Dževdet Tuzlić i dr. fra Ivan Šarčević

Održana prezentacija trećeg poziva za dodjelu grant sredstava Challenge fonda

U saradnji sa SERDOM i Privrednom//Gospodarskom komorom FBiH,Udruženje privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj je, u okviru projekta Challenge to change,je organizovaloinfo dan na kojem je predstavljen treći poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za inovativne poslovne ideje.

Challenge fond uspostavljen je u okviru projekta Challenge to change – C2C koji financijski podržava Vlada Švedske preko Švedske agencija za međunarodni razvoj i suradnju – SIDA iAmbasade Švedske u BiH, a koji kroz četiri godine provode Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) iRepublička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća. Partner u projektu je i Region Ostergotland, Istočna Švedska.

Pored tešanjskih firmi interes za prezentaciju iskazale su i firme iz drugih mjesta BiH

Sredstva u ukupnom iznosu od oko 3 miliona eura namijenjena su mikro, malim i srednjim poduzećima s područja Bosne i Hercegovine i Švedske, kao i startup-ima s inovativnim idejama, proizvodima ili uslugama koje mogu dovesti do smanjenja nezaposlenosti, povećanja konkurentnosti i održivog društveno-ekonomskog razvoja u BiH.

Detaljne informacije o kriterijima, aplikaciji i dr. prezentirali su predstavnici SEDRE Asmir Kosovac i Siniša Obradović. Prije početka skupa učesnicima su se obratili, ispred organbizatora Senad Brka (predsjednik Biznis Centra Jelah Tešanj) i POTPREDSJEDNIK Privredne komore FBiH Mirsad Jašarević (Federala privredna/gospodaraska komora)

Visina sredstava granta iznose, za firme koje egzitiraju 6 mjeseci do dvije godine je maksimalno 10 000 €, a za firme koje egzistiraju više od dvije godine maksimalno 30 000 €. Kriteriji za dodjelu sadrže zahtjev inivativnosti, izvodljivosti i šire koristi kao i socijalni aspekt (zapošljavanje idr.). Prijave se dostavljaju do 17.12. ove godine, a svi podaci i način aplicirannja mogu se naći na web stranici c2c.ba. Četvrti poziv je planiran zas mart iduće godine tako da firme koje nisu prošle ili koje nisu konkurisale mogu počerti pripremu za novi poziv..

S lijeva: Mirsad Jašarević, Senad Brka i Saša Obradović

Održan okrugli sto na temu: Uloga biblioteka u kulturno-historijskog afirmaciji lokalne zajednice

U organizaciji JU Opća biblioteka, a u okviru manifestacije Dani grada Tešnja 2018 održan je okrugli sto na temu: Uloga biblioteka u kulturno-historijskog afirmaciji lokalne zajednice.

Na okruglom stolu su svoja izlaganja imali:prof.dr. Enes Kujundžić-Kontinuitet bibliografije u Bošnjaka, prof.dr. Senada Dizdar-Zavičajna zbirka;slika prošlih znanja, prof. dr. Lejla Kodrić Zaimović-Bosanskohercegovačke baštinske ustanove na razmeđu lokalnog iglobalnog, mr. Osman Lavić-Tešanjski muftija Mustafa Šefki Užičanin i njegova biblioteka, dr. Aldin Husić-Doprinos Mustafe Čemanakulturnoj sfirmaciji tešanjskog kraja.

Skupu se obratila i predsjednica Udruženja bibliotekara Ze-do kantona Nina Bunje Salkić.

Nakon završetka skupa ekskluzivno je prikazan film u kome Mustafa Ćeman u mikrofon Smaila Terzića Penjka i kameru TV Amna 1988 govori o veoma zanimljivim saznanjima o prvoj visokoobrazovnoj ustanovi u BiH iz 12 stoljeća.

Ova prilika je iskorištena za dodjelu nagrade Mustafa Ćeman koju je ustanovila Opća biblioteka i koja se dodjeljuje istaknutim bibliotekarima i drugim djelatnicima iz bibliotečko-informacione oblasti, za posebno zalaganje u radu, te izuzetan doprinos razvoju bibliotekarstva i primjenu informacionih tehnologija u bibliotekarstvu.

Ovogodišnje priznanje dobio je mr. Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Priznanje su mu uručile predsjednica UO Opća biblioteka Aida Huskić i direktorica mr. Almina Alagić.

Skupu i dodjeli priznanja je prisustvovao je i sin r. Mustafe Ćemana prof. dr.Mirza Hasan On je u ime Opće biblioteke mr. Laviću uručio poklon sliku akdemskog slikara Ahme Hundura.

Prije početka skupa prisutnim seobratio i načelnik mr. Suad Huskić naglašavajući da je i ovaj skup nastojasnje integracije teorije i prakse

S lijeva na desno: Prof. Dr. Mirza Hasan Ćeman, Prof. Dr. Senada Dizdar, Mr. Osman Lavić, Mr. Almina Alagić i Aida Huskić

Održan koncert pod nazivom Večeri starog grada

U organizaciji Udruženja muzičara Alkatmeri održan je koncert u restoranu Central-Madi u Bukvi.Koncert je održan kao doprinos obilježavanju Dana grada Tešnja od strane Alkatmera. Za organizaciju koncerta Alkatmeri su imali podršku od Federlnog ministrastva kulture isporta, Ministarstva za nauku, obrazovanje, kulturu i sport Ze-do kantona, MZ-e Tešanj, Općine Tešanj i firmi:Belif.d.o.o., Saračević d.o.o., Ćosić promex, Contessa d.o.o. i Madi d.o.o.

Mladi interpretaror sevdalinke Harun Ćostović

Vodilj programa je bio Enver Šadinlija, a nastupili su sljedeći solisti: Meho Fazlić, Anto Škoro, Senad Durkalić, Amina Bajramović, Zanin Berbić, Emir Bajraktarević, Besim Bešo, Irma Katić, Harun Ćostović, Selma Ahmetagić, Alen Kotorić, Avdo Škokan,

Svirao je orkestar Alkatmera pod vođstvom Damira Galijaševića: Suad Paja Pašić klarinet (gost), Senad Berbić bubnjevi gost), Nedim Merzić gitara, Ismet Pašalić bas gitara.,

Održan dvodnevni znanstveni skup o djelu Ivana Lovrenovića

U okviru Dana grada Tešnj, a u organizaciji CKO održan je znanstveni skup kakvim se ne mogu pohvaliti ni veći administrativni centri i centri kulture, ne samo u našoj zemlji. U uvodnom dijelu današnjeg dnevnika izrazio sam svoje oduševljenje skupom, jer sam ga pratio sa ponosom što sam Tešnjak, ali i građanin Bosne i Hercegovine. Stvaraoci i intelektualci kakav je Ivan Lovrenović, kao i svi oni koji napisali svoj rad za ovaj skup, daju drugačiju sliku naše zemlje od one koja nas svakodnevno zatiče sa raznih strana.

Uvodnu riječ na skupu dao je Amir Brka, a potom je učesnike pozdravio i zaželio im uspješan rad Načelnik mr. Suad Huskić. Učinio je to riječima koje su ostavile traga kod Ivana Lovrenovića i kod učesnika koji su iznosili komplimente za Amira Brku i rad ove tešanjske ustanove.

Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović i Ljiljana Šop

Pokušao sam nešto izdvojiti iz uvodne riječi Amira Brke, ali sam odlučio prenijeti je u cijelosti:

“Dobro došli u Tešanj i u Dane grada Tešnja, manifestaciju koja se već niz godina organizira oko 10. decembra, općinskoga praznika – Dana grada Tešnja. Počev od 1998. godine, kada smo organizirali simpozij o djelu historičara dr. Adema Handžića, Centar za kulturu i obrazovanje u ovoj manifestaciji priređuje i znanstvene ili drukčije skupove o nekoj ličnosti ili temi iz naše prošlosti i suvremenosti. Ove godine dvodnevni znanstveni skup posvećen je, dakle, djelu Ivana Lovrenovića, a povod je 75-ta godišnjica ovoga našeg pisca.

Izuzetan je književni i intelektualni opus Ivana Lovrenovića, i on je, nesumnjivo, jedan od najznačajnijih naših pisaca i intelektualaca sa kraja 20. i prvih decenija 21. stoljeća. Lovrenović važi za jednog od ponajboljih suvremenih romansijera ubosanskohercegovačkoj i hrvatskoj književnosti, a njegovi putopisi i ritmizirana proza spadaju u same vrhunce tih žanrova u ovim literaturama. Svojim publicističkim opusom, njegovom analitičnošću i zalaganjem za odbranu etičkih i humanističkih vrijednosti u kontekstu rata i našega poratnog društvenog stanja, on je zavrijedio status humanistički i etički naglašeno angažiranoga intelektualaca. A knjige kakve su Unutarnja zemlja, Bosanski Hrvati, esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture ili Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata – potvrđuju da je njihov autor zasigurno danas najznačajniji bosanskohercegovački historičar kulture.

O Ivanu Lovrenovićevu do sada je pisano tek povremeno, pa je od velikoga značaja za književnu historiju, kritiku i kulturu osvijetliti njegovo djelo iz različitih uglova, na interdisciplinaran i sintetski način. Zato ovaj znanstveni skup, a naša su očekivanja bila da ćemo dobiti priloge koji će opservirati bogato i raznorodno Lovrenovićevo djelo, osvijetliti njegove dosege i izrazito visoki značaj za hrvatsku i bosanskohercegovačku književnost, te njegov ukupni i specifični doprinos našem kulturnom stvaralaštvu. Naravno, namjeravamo potom objaviti i zbornik sa skupa.

Još jednom vam zahvaljujem vam što ste prihvatili naš poziv. Zahvalan sam, svakako, i Ivanu Lovrenoviću za povjerenje, jer ne bismo bez njegove suglasnosti pristupili organizaciji ovoga skupa, koji za nas u ovoj ustanovi, uza sve ostalo, predstavlja i veliku čast.

Kada smo donijeli odluku o organizaciji skupa, obratili smo se Enveru Kazazu, Ljiljani Šop i Miljenku Jergoviću pozivom da kao članovi Organizacionog odbora, uz Miralema Brkića i mene, svojim ugledom i autoritetom doprinesu dignitetu ovoga našeg posla, što su oni prihvatili, pa su i konkretnim angažmanom itekako doprinijeli pripremi skupa, posebno profesor Kazaz koji je i predsjednik tog odbora. Zahvaljujem im.

Sasvim lično, kazat ću i to da sam danas baš iznimno radostan, ali neću dalje o tome nego ću, na kraju, reći još samo to da smo, kad se saznalo da pripremamo ovaj skup, imali i neka pitanja tipa: Otkud to da vi u Tešnju radite i ovo…? Naš odgovor je, naravno, uvijek bio da ne bi trebalo biti ništa neobično u tome što jedan bosanski grad organizira znanstveni skup posvećen velikom bosanskom piscu. Sámo po sebi, ovo ne bi bilo vrijedno ni da ovdje bude spomenuto. Ja, međutim, želim da kažem da nam niko u Tešnju nije postavio neko slično pitanje. Naprotiv, ovdašnje reakcije uglavnom se svode na: Svaka vam čast! Stoga je sasvim razumljivo i to što je Općina Tešanj pokrovitelj ovoga skupa.

Htio bih, sada, da posebno pozdravim Načelnika Tešnja gospodina Suada Huskića, da mu zahvalim za podršku, i da ga zamolim da nam se obrati, te da otovori skup.”

Učestvovali su:

ENVER KAZAZ rođen je u Ilijašu 1962. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, magistrirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Danas je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio je veliki broj književnohistorijskih studija, eseja, ogleda i prikaza, i niz rasprava i novinskih tekstova u domaćim i inostranim časopisima, novinama i elektronskim glasilima. Književnohistorijske studije i eseji prevedeni su mu na nekoliko jezika. Objavljene su mu četiri pjesničke i 10-tak knjiga iz oblasti nauke o književnosti.

Naslov rada: Ivan Lovrenović: pisac estetskih uzleta i hroničar društvenog poraza (uvodno izlaganje)

MILJENKO JERGOVIĆ rođen je 1966. u Sarajevu. Živi na selu pokraj Zagreba. Objavio je veliki broj beletrističkih i drukčijih knjiga, koje su prevedne na brojne jezike u Evropi i u svijetu. Dobio je mnoštvo južnoslavenskih književnih nagrada, kao i na onih inozemnih…

Naslov rada: Ivan Lovrenović: Princip autsajdera

LJILJANA ŠOP odavno je u samom vrhu najznačajnijih književnih kritičara na južnoslavenskom prostoru. Rođena je u Bosanskoj Gradišci 1950. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Tuzli, a na Filološkom fakultetu u Beogradu diplomirala je, potom i magistrirala književnost. Od 1976. bila je urednica u Književnim novinama, a od 1994. glavna i odgovorna urednica izdavačke djelatnosti u Srpskoj reči te urednica pojedinačnih izdanja u mnogim izdavačkim kućama širom zemlje. Od 1974. godine objavljuje u svim najuglednijim književnim listovima i časopisima, mahom književnu kritiku, eseje, putopise, kolumne… Bila je članica žirija mnogih uglednih književnih nagrada, uredila je na stotine knjiga, autorica je više od hiljadu bibliografskih jedinica u periodici, a objaviljene su joj slijedeće knjige: O naivnosti i nevinosti, Velika šetnja, Uspon do smrti, Pisanje uz vetar, Ekstaza s predumišljajem i Oslonjeni na prazninu. Dobitnica je nagrada “Milan Bogdanović”, “Dragiša Kašiković”, “Zlatni beočug” i “Dimitrije Mitrinović”.

Naslov rada: Veliki evropski roman sa epicentrom u Bosni

EDIN POBRIĆ rođen je 1968. godine u Fojnici, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je, magistrirao i 2008. godine doktorirao na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje i radi kao profesor od te godine. A na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu predaje teoriju umjetnosti. Naučne i stručne tekstove objavljuje u brojnim bh. i stranim časopisima, a bio je i glavni urednik sarajevskog časopisa Novi Izraz i predsjednik Skupštine PEN-centra Bosne i Hercegovine. Objavljene su mu slijedeće knjige: Vrijeme u romanu: od realizma do postmoderne, Univerzum simpatije: od slučaja do nužnosti: književni i književno-teorijski diskurs Umberta Eca i ove godine Priča i ideologija: semiotika književnosti.

Naslov rada: Poetički konteksti i žanrovske karakteristike romana: Vrijeme u romanu »Nestali u stoljeću«

ALMA SKOPLJAK rođena je uSarajevu (1977) diplomirala je književnost naroda Bsone i Hercegovine i bosanski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a magistrirala je studij Književnost u postmoderni na odsjeku Bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli. Doktorantica je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Visokom.

Naslov rada: Biografija zločina

DAVOR BEGANOVIĆ rođen je u Banjaluci, od 1991. živi u Nemačkoj. Studirao opću i uporednu znanost o književnosti i slavistiku u Beogradu, Zagrebu i Konstanzu. Radio u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Banjaluci, bio urednik za teoriju književnosti u časopisu Putevi. Naučni je saradnik na odsjeku za slavistiku Univerziteta u Konstanci i asistent na Odsjeku za slavistiku Univerziteta u Beču. Bavi se znanošću o književnosti i kulturi, s težištem na južnoj slavistici. U središtu interesa su mu jugoslavenska književnost i kultura 20. i 21. stoljeća. Objavio monografije Pamćenje traume, Apokaliptička proza Danila Kiša, Poetika melankolije, Na tragovima suvremene bosanskohercegovačke književnosti, Protiv kanona, Nova crnogorska proza i okamenjeni spavač. Skupa s Peterom Braunom priredio zbornik Krieg sichten, a sa Enverom Kazazom antologiju Unutarnji prijevodi. Prevodi sa njemačkoga i engleskog jezika.

Naslov rada: Ulazak u prošlost: Uloga sjećanja i dokumenta u konstrukciji biografije Varcar-vakufa

ANISA AVDAGIĆ rođena je 1977. godine u Gračanici. Magistrirala je književnost 2004-te u Tuzli, a doktorirala 2010-te u Sarajevu. Živi u Tuzli, gdje je profesorica na Filozofskom fakultetu. Područja interesovanja su joj starija bh. književnost (austrougarski period), suvremena književnost, teorije identiteta, postkolonijalne i rodne teorije. Objavljila je veći broj znanstvenih i stručnih radova, te dvije knjige: 2006-te Sačinjavanje roda: o reprezentaciji/konstrukciji ženskog identiteta u romanima Abdurezaka Hivzi Bjelevca, i 2014-te Narativni pregovori – bh. pripovijetka u procesima evropeizacije: diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta.

Naslov rada: »Putovanje Ivana Frane Jukića«, romaneskni prvijenac Ivana Lovrenovića ili o po-etici želje i molbe

ŠAĆIR FILANDRA rođen 1961. godine u Crnićima, Stolac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetuu Sarajevu na Odsjeku za filozofiju i sociologiju 1985. godine. Doktorirao je iz oblasti savremena politička filozofija. Profesor je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a bio je gostujući predavač na na Yale univerzitetu u SAD-u, te na Otvorenom univerzitetu, Institut za jugoistočno-evropske studije u Budimpešti. Autor je knjiga Bošnjačka politika u XX stoljeću, Bošnjaci nakon socijalizma, te Bošnjaci i Moderna, sa Enesom Karićem koautor je knjige Bošnjačka ideja, te autor preko četrdeset naučnih i stručnih radova. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za kulturu Lica u Sarajevu, i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” od 2001. godine do 2009. godine. Dekan je Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Naslov rada: Bašagić i Andrić: Dva pogleda na Bosnu

NAIDA MUJKIĆ rođena je 1984. godine u Doboju. Objavila je četiri zbirke poezije i jednu knjigu kratkih proza. Dobitnica je prve nagrade “Mak Dizdar” na književnoj manifestaciji Slovo Gorčina u Stocu 2006. godine. Dobitnica je i stipendije za rezidencijalni program za umjetnike Museumsquartiera, u Beču, 2016. Pjesme su joj prevođene na neke jezike, s uvrštene su i u antologije novije bh. poezije, kao i u antologiju najmlađe generacije pjesnika i pjesnikinja Balkana. Doktorirala je književnost na na Filozofskom fakultetu u Zenici, gdje i radi. Članica je PEN Centra u BiH, kao i Global Poet Networka iz Južne Koreje.

Naslov rada: Groblja i nadgrobnjaci u putopisu »Sedam dana po Bosni«

NERZUK ĆURAK rođen je 1964. godine. Profesor je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Član je Udruženja za političke nauke u Bosni i Hercegovini i član Regionalnog odbora Centra za napredne studije Jugoistočne Evrope Sveučilišta u Rijeci. Član je odbora za političke nauke ANUBiH i PEN Centra BiH. Autor je knjiga Geopolitika kao sudbina: Slučaj Bosna. Postmodernistički ogled o perifernoj zemlji (2002), Dejtonski nacionalizam (2004), Obnova bosanskih utopija. Politologija, politička filozofija i sociologija dejtonske države i društva (2006), Filozofija zagrljaja (2009), Izvještaj iz periferne zemlje. Gramatika geopolitike (2011), Rasprava o miru i nasilju. (2016), Od erosa do polemosa (2018). Objavio je i više znanstvenih i stručnih tekstova u referentnim časopisima i zbornicima u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu. Tekstovi su mu prevođeni na engleski, njemački, francuski, slovenski, španski i arapski jezik.

Naslov rada: Javni intelektualac i prokletstvo nepripadanja

ESAD DELIBAŠIĆ rođen je 1964. godine u Beogradu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na studijskoj grupi Filozofija sa sociologijom, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za informacijske znanosti – katedra za muzeologiju. Magistrirao i doktorirao sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Objavio je sljedeće knjige: Bosna i ideja otvorenog društva (Zenica, Erudit 2004.), Muzej u informatičkom okruženju (u koautorstvu sa Edinom Hadžikadunićem, Zenica, Muzej grada Zenice 2006.), Između etnosa i demosa (Zenica, IK Vrijeme 2008.), Osnovi kulturne politike (Zenica, IK Vrijeme 2012.), Kultura zatvorenog društva (Gradska biblioteka Kakanj, 2017.).

Naslov rada: Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića

MILORAD POPOVIĆ rođen je 1957. godine u Lipi Cuckoj kod Cetinja. Objavio je 10-tak knjiga poezije, 6 knjiga eseja i dva romana: Karnera, za koji je 2013. dobio nagradu Meša Selimović u Tuzli, i Čovjek bez lica, za koji je 2016. godine dobio priznanje Trinaestojulsku nagradu Crne Gore. Dobio je i druge nagrade, a djela su mu prevedena na 10-tak stranih jezika. Dopisni je član Evropske akademije poezije, čije je sjedište u Luksemburgu, predsjednik je Crnogorskog društva nezavisnih književnika i direktor Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja, izdavača savremene crnogorske i južnoslavenskih književnosti, i časopisa ARS.

Naslov rada:“Unutarnja zemlja” – testament ili agens nove Bosne i Hercegovine

JOSIP MLAKIĆ rođen je u Bugojnu 1964. godine. Diplomirao je mašinstvo u Sarajevu. Objavljeno mu je gotovo 20 knjiga, prvenstveno su to romani. Mlakić je jedan od najistaknutijih proznih autora u bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj književnosti, a također je autor ne malog broja scenarija po kojima su snimljeni igrani filmovi. Dobio je brojne nagrade, među kojima su VBZ-ova, “Ksaver Šandor Đalski”, “Ivan Goran Kovačić”, “Vladimir Nazor”, a film koji je snimljen po njegovom romanu Živi i mrtvi nagrađen je sa 8 Zlatnih arena na festivalu u Puli, a istu nagradu dobio je 2015. godine i film Imena višnje za koji je Mlakić napisao scenarij. Živi u Gornjem Vakufu – Uskoplju.

Naslov rada: Terra interior: Lovrenovićev vodič kroz labirinte i mrtvouzice “unutarnje zemlje”

MUHIDIN DŽANKO rođen je u Sarajevu 1963. godine, gdje je završio gimnaziju i diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu, magistrirao u Zagrebu, a doktorirao u Sarajevu. Živi u Sarajevu, i redovni je profesor na Filozofskom fakultetu. Objavio je veliki broj stručnih i naučni radova, te nekoliko knjiga iz oblasti nauke o književnosti.

Naslov rada: Iznad niskih i mračnih obzorja: O knjigama »Labirint i pamćenje« i »Imela i stablo«

DŽEVAD DRINO rođen je u Bugojnu 1957. godine. Dodiplomski i postdiplomski studij okončao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, gdje je i doktorirao. Trenutno je šef Katedre za historiju države i prava na Pravnom fakultetu u Zenici. Predavač je na predmetima Rimsko pravo, Komparativna pravna historija, Moderne pravne kodifikacije i srodnim kolegijima na fakultetima u Zenici, Tuzli i Sarajevu. Objavljeno mu je nekoliko knjiga, od kojih su posljednje Komparativna pravna historija i Balkan, državnopravna historija.

Naslov rada: Erešova kula Ivana Lovrenovića: Zavičajnost u Lovrenovićevom neknjiževnom djelu

DRAGO BOJIĆ je bosanski franjevac, doktor teologije, publicist. Teologiju doktorirao u Beču. Bio je glavni i odgovorni urednik Svjetla riječ, a sada je u Jajcu u svećeničkoj službi. Zapažen je po svome javnom angažmanu. Objavio je knjigu eseja Zlato i tamjan. Direktor Internacionalnog Multireligijskog Interkulturnog Centra (IMIC) Zajedno – Sarajevo.

Naslov rada: Ivan Lovrenović i Bosna Srebrena

IVAN ŠARČEVIĆ rođen je 1963. godine u Rumbocima, Prozor – Rama. Profesor je pastoralne teologije i katehetike na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Vršio je službu odgojitelja, bio je tajnik i dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije. Bio je glavni urednik mjesečne revije Svjetlo riječi i kolumnist Oslobođenja. Član je P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini. Bavi se pitanjima naviještanja vjere, religioznoga jezika, odnosa vjere i nevjere, vjere i politike, ekumenizma i međureligijskoga dijaloga, opraštanja i pomirenja, pitanjima odnosa vjere i umjetnosti (književnost i slikarstvo). Objavio je brojne priloge u periodici i zbornicima sa simpozija, kao i knjige Tri tajne (2003), Uzmi svoj križ i slijedi me (2014), Zečevi, zmije i munafici (2014), Oslovljavanje davnih riječi (2017), Pastoralna teologija od Andrića do Bezića (2018).

Naslov rada:Naše zlo i tuđe žrtve

IVICA ĐIKIĆ rođen je 1977. godine u Tomislavgradu. Novinar je i pisac. Živi u Zagrebu. Objavio je romane Circus Columbia (za koji je 2003. dobio tuzlansku nagradu “Meša Selimović” za najbolji roman u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, a Danis Tanović je po motivima ovoga romana snimio film), Sanjao sam slonove, zatim roman o genocidu u Srebrenici Beara, Ponavljanje i Ukazanje. Objavljena mu je knjiga i pjesama Ostatak svijeta, i knjiga kratkih proza Ništa sljezove boje, kao i tri publicističke knjige.

Naslov rada: Tri polemike Ivana Lovrenovića o Bosni i Hercegovini

Dr. fra Ivan Šarčević, dr. Edin Pobrić, mr. Alma Skopljak, dr. Dževad Drino, Ljiljana Šop, dr. Davor Beganović, Josip Mlakić, dr. Enver Kazaz, Ivan Lovrenović, Amir Brka, dr. Nerzuk Ćurak, dr. Esad Delibašić i dr. fra Drago Bojić (Fotografija načinjena nakon skupa, Miljenko Jergović i dr. Anisa Avdagić već su bili otputovali)

Na završetku skupa obratio se i Ivan Lovrenović. Žao mi je što nisam snimio njegovo izlaganje, pa ću pokušati da prenesem ono što sam zapisao

Nije nimalo kurtoazno ako vam kažem da ovo što se u ova dva dana ovdje zbivalo predstavlja za mene ne samo nešto što nikada nisam doživio nego nisam ni sanjao da ću doživjeti… Ima nešto zaista posebno u svemu ovome. To posebno je Tešanj, to posebno je prije svega Amir Brka, to posebno je cijela ova atmosfera. Možda ću ogriješiti dušu prema nekim drugim sredinama, ali, koliko je meni poznato, nešto ovakvo moguće je samo ovdje…

Hvala prvenstveno Amiru, hvala Tešnju, ma šta to značilo, Tešnju kao gradu, kao gradskoj upravi, Načelniku Tešnja koji je tako prelijepo govorio jučer, i ja sam jutros rekao Amiru da tako ne govore obični političari, oni fraziraju. Ovaj čovjek nije frazirao, nego je govorio baš onako ljudski.

Ivan Lovrenović obratio se na kraju skupa

Ivan Lovrenović – pisac, urednik, novinar, rođen je u Zagrebu (1943), živi u Sarajevu. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio u Mrkonjić-Gradu, gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija). Do 1976. predavao u gimnaziji u Mrkonjić-Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu Odjek, te kao urednik u izdavačkim kućama “Veselin Masleša” i Svjetlost. Od 1992. godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana živio u opsjednutom Sarajevu, a od 1993. do 1996. u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Dejtonskoga sporazuma i reintegracije Grbavice 1996. godine, vratio se u Sarajevo.

Za esej Ivo Andrić, paradoks o šutnji dobio je 2009. godine nagradu za esej “Midhat Begić” bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi Izraz. Za roman Nestali u stoljeću dobio je 2014. godine nagradu “Meša Selimović” za najbolji roman na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Za knjigu eseja Isus u Ahmićima dobio je 2016. godine nagradu “Mirko Kovač”.

Stare fotografije

Fotografija iz 1976. godine kada su mladi vatrogasci donijeli zlatne medalje sa 4. prvenstva vatrogasaca Jugoslavije u svojoj kategoriji.

Stoje s lijeva: Savo Nesterović, Nedžad Korajlić, Vahdet Rakić, Kemal Subašić, Alija Subašić, Enes (Seada) Galijašević, Jasmin Hotić i Suad Livnjak.

Čuče: Amir Školjić, Advan Ajanović, Nedim Mehinagić i Amir Terzić

Sa table na Gornjoj časršiji